Hrvatska
U "ribarskoj kućici na Vranskom jezeru" bio je "logor za Srbe"!?
Službeni Beograd, Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije, pa čak i Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu barataju službenom informacijom da je u izvjesnoj “ribarskoj kućici na Vranskom jezeru” tijekom Domovinskog rata bio organiziran “logor za Srbe”!
– Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije, Tužiteljstvo za ratne zločine preuzelo je 28. travnja 2009. godine arhivsku građu bivšeg Saveznog komiteta za prikupljanje podataka o povredama međunarodnog humanitarnog prava i zločina protiv čovječnosti počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine, a iz koje proizlazi takav podatak, odgovorili su iz Tužiteljstva RS na upit Z NET-a o izvoru Popisa lokacija “logora za Srbe” spomenutog Komiteta, kojim raspolažemo.
O samom radu Komiteta, koji je prikupljao dokumentaciju o zločinima nad Srbima tijekom 90-ih godina, objavljenom u službenom srbijanskom glasilu “Pravda”, zaključeno je:
“Komitet je u svom dosadašnjem radu evidentirao ukupno 7.164 dokumenta koji predstavljaju valjan dokaz o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Ukupan broj dokumenata Komiteta je višestruko veći od tog broja, budući da većina predmeta sadrži i po više desetina podbrojeva, tako da je Komitet obradio više od 25.000 dokumenata iz kojih je ekstrahiran veliki broj podataka koji su ušli u proces sređivanja, klasifikacije, obrade, a kasnije prezentacije kroz izveštaje i publikacije.”
KURTOV: “PRVI PUT ČUJEM!”
Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane, tvrdi da nikakvih logora na Vranskom jezeru nije bilo.
– Ovo mi je prvi glas! Bio sam u Pakoštanima 1991. i 1995. godine. Da je na Vranskom jezeru nešto takvo postojalo, sigurno bih znao.
Kurtov također ne zna na koju se “ribarsku kućicu” na popisu navodnih logora misli.
Cjelovit “Popis logora za Srbe”
Na cjelovitom popisu navodnih logora u Zadarskoj županiji, u susjednoj se državi, kako smo već navikli, tretiraju i mnoge zadarske osnovne škole, pa i Dom u Sv. Filipu i Jakovu, ali se, otkriva Z NET, navode i neke nove adrese…
ZADAR:
– šupa pored gostionice “Fontana” u Ulici Josipa Prtenjače prema Diklu (1991)
– Okružni zatvor (1995)
– Vojni zatvor (1991)
– Istražni zatvor (1993)
– Policijska postaja u bivšoj vojarni JNA (1995)
– Sportska dvorana Jazine (1995)
– hotel Donat
– Dom zrakoplovstva
– vojarna (1992-1993)
NIN:
– Ciglana Nin
BIOGRAD NA MORU:
– zatvor
– Centar za rehabilitaciju djece s poteškoćama u razvoju, Sv. Filip i Jakov
– Ribarska kuća na Vranskom jezeru
* Popis se, dakle, uzima kao službeni u susjednoj Srbiji i na njegovoj je osnovi suđeno pripadnicima Hrvatske vojske na Županijskom sudu u Požegi zbog zločina u Marinom selu kod Pakraca. Navedene se lokacije spominju pri mnogim istragama o navodnim ratnim zločinima, koje su još u tijeku.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
sham69
19. listopada 2010. at 17:55
Danas 19.10.2010 održan je prosvjedni skup ispred SNV u ulici Petra Berislavića u Zagrebu. Skupu je nazočilo stotinjak ustanika što je s obzirom na radni dan,vrijeme održavanja (prijepodne) i loše vrijeme sasvim zadovoljavajuće .
Vrhunac skupa bio je prosvjedno spaljivanje Srbobrana-Novosti, fanzina koji se prodaje u tiraži od jedva 200 primjeraka a financira se našim novcem.
Ovo je bio hrabar i smion čin koji zasigurno zahtjeva i zaslužuje veću podršku i pozornost barem ovih nekoliko prohtrvatskih medija koji preostaju prvenstveno HKV koji postaje reprezentativan faktor u našem svakodnevnom životu.
Ustati ,dići glas i okupiti se za dobrobit i dignitet vlastita naroda te radi sjećanja i zaštite žrtve nije nikakav ekstremizam već napredno iskazivanje građanskog neposluha i korištenje jednog od osnovnih demokratskih prava ,onoga na okupljanje.
Izađimo iz straha i odazivajmo se u većem broju za našu stvar jer vjerujte nitko drugi neće!