Nekategorizirano
VUKOVARSKI SAJAM TAŠTINE
Jesen u svakome od nas budi različite osjećaje. Neki njeguju drage uspomene na dane ubiranja plodova mukotrpnog rada proteklih mjeseci, drugi se sjećaju pomaka u odrastanju, upisom u više školske razrede ili druge škole ili, jednostavno, otvaranja novih životnih stranica poslije ljetnih opuštanja.
Imam (ne)sreću da sam se rodio prije 1990. i da sam do tada već znao čitati i ne bih iznosio na što me lijepo asocira jesen, sve u strahu da mi se ne prikrpa nostalgija za prošlim vremenima. Međutim, ono što potiskuje lijepa, a nameće teška i mučna sjećanja, posljednja gotovo dva desetljeća, kod većine ljudi u Hrvatskoj, jest – Vukovar.
Svi koji su, poput mene, opismenjeni prije osamostaljenja Lijepe naše, sjećaju se novinskih reportaža iz Vukovara, najperspektivnijeg, najljepšeg i najbogatijeg grada bivše tvorevine. Ilustrirani tjednici donosili su prekrasne slike pomno uređenog grada koji je, u ovo doba godine, bio sinonim za uspjeh, ljepotu i sreću njegovih građana. Zadovoljstvo ljudi ubranom ljetinom, visokom zapošljenošću, uređenošću životne sredine i slogom među ljudima, bilo je gotovo nestvarno, plašilo je i, pokazalo se, s razlogom. Jer, tu rijetku ljepotu primjetili su i oni čije smo paklene namjere, a potom i djela, ubrzo osjetili. Mi svi, sav normalan svijet, a napose građani Vukovara koji su, na najgrublji mogući način, probuđeni iz sna.
Desilo se što se desilo. Ubijen je čovjek, grad, ljepota, razapete svetinje i grad je postao ružna krasta na licu ljudske civilizacije 20. stoljeća.
Kažu da se može više puta umrijeti i da je svaka slijedeća smrt teža od prethodne. Sklon sam povjerovati, naročito kada se sjetim grada Vukovara. Bojim se da mu je neizbježno i ovogodišnje, devetnaesto umiranje, da će se opet pojaviti grobari, nešto suptilniji i, na duge staze, podjednako opasni.
Jer, oni koji su spremni cijelu državu, polako ali sigurno, ubijati radi ostvarenja svojih osobnih ili grupnih, egoističnih ciljeva, s lakoćom će zabiti još jedan čavao u lijes teško ranjenog grada. Pokušat će ga ponovo pokopati živa, ovaj put ljudi koji znaju samo za jednu svetinju – vlast, i samo vlast, radi nje same. Po tko zna koji put, doći će s desna i s lijeva, svejedno, cilj je isti, a razlika samo u nijansama.
Slavljenik pobjede nad jednim od najvećih zala koje čovjek može stvoriti, opet će moliti za pomoć da preživi. Ima li razloga sa slavlje? Da li je uopće pobijedio ili će se opet slaviti pobjeda licemjerja? E, ona je nepobitna, trajna i nezaobilazna. Ona je do sada pirovala u Vukovaru, ujesen, svake godine, a ove, sudeći prema pripremama, dosegnut će nirvanu.
Zadrani će, skupljajući milostinju ranjenom gradu, s pravom biti sretni što mogu pomoći gradu nevoljniku, kakvi umalo ne postadoše i sami, ali će se tek rijetki ozbiljno zapitati zbog čega je tomu tako. Zašto grad u kamenu skuplja milostinju gradu u polju, s bogomdanim prirodnim bogatstvima i mogućnostima kakve imaju tek rijetki? Isti ljudi koji tvore uporište vladara vukovarskim i našim sudbinama, zaboravit će pitati koliko su i sami krivi za takvo stanje. Zašto, poslije toliko godina, Vukovar mora doživljavati poniženja? Primit će bezbroj obećanja koja nikada neće biti ispunjena, zaklinjanja koja neće biti iskrena i groteskne predstavnike vlasti i njihova prenemaganja, ili opozicije – svejedno. Nijanse ništa ne mijenjaju.
Vukovar će i dalje biti grad koji je žrtvovan, kojem se moglo pomoći, a nije, čije su branitelje prebijali, ponižavali, nepriznavali i zatvarali, a rušitelji grada sada u njemu i od njega uredno žive bez bojazni za svoju budućnost. Nad njima bdije Europa i naše licemjerje.
Na grobu prvog među jednakima u povijesnoj obrani grada, lamentirat će čovjek koji tek razmatra ispriku za Vukovar i vukovare svih nas, koji će s lakoćom reći kako bi njegovo bavljenje politikom značilo i njegovu smrt, ali mu ne pada na pamet da je upravo njegovo bavljenje politikom garant produženja vukovarske agonije. Čovjek zvan Locirati–uhititi–transferirati, pomno će i dalje dežurati nad sudbinom nekog Vukovarca, budućeg sužnja bjelosvetskih robijašnica. Čujmo ga i ove godine, načas razmislimo, a onda okrenimo na Šeherezadu. Tako ćemo mu, zacijelo, produžiti političku karijeru, ali i agoniju Vukovara i svih nas.
Hoće li zvijezda godišnjice biti prva policajka u državi? Čistač u akvariju koji je sama bitno zagadila, sve uz podršku nekakvih Koordinacija zajednica udruženih zajednica županijskih udruga i sličnih njima. Valja očekivati da ćemo čuti obećanja stoljeća, unaprijed osuđena na neizvršenje. Hoće li i tamo ponoviti kako tek predstoji borba za pravnu državu? Hoće, garant, ali i zaboraviti reći što je radila do sada.
Hoće li slavne branitelje grada predstavljati kontraverzni Kruljac, generalpukovnik koji je to mogao postati samo u Hrvatskoj i koji, sam po sebi, predstavlja laž i licemjerje?
Hoće li tzv. opozicija iskoristiti grobove za svoju promidžbu i obećavati kule i gradove, sve redom više od vodotornja?
Hoće li, hoće li, hoće li…? Sve nabrojano, i još mnogo uzaludnog, hoće. Samo se ne zna tko će platiti PDV na poklonjeni brod, koji Vukovaru život znači.
Obećanja će, svakako, biti. Samo, hoće li to biti dovoljno da zaplovi? Živi bili, pa vidjeli (već viđeno). Da od njih žive, odavno bi pretekli Silicijsku dolinu.
Na kraju, ispričavam se Vukovaru i njegovim građanima na činjenici da danas žive u najskupljem gradu u državi, s najvećom stopom nezaposlenosti, s najzamršenijim načinom otkupa stanova, najkompliciranijim međunacionalnim odnosima… i mnogo toga čime im se namjerno komplicira život.
Nažalost, samo u svoje ime i to je moj doprinos obilježavanju njihove godišnjice.
Za put do tamo odavno nemam.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska1 dan prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 sata prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
vražja69
20. listopada 2010. at 9:38
Glavno da je novi SDPov gradonačelnik Željko Sabo u 15 mjeseci koliko je na čelu grada svoju plaću podebljao za čak 66 posto.Sabo je u dva navrata sebi povisivao plaću,bruto iznos od 16.000 kuna povećao je na 19.000, a zatim na gotovo 26.000 kuna.
Grad Heroj mora dobiti svoju satisfakciju a ovakva sramna kazna Šljivančaninu i sličnima to sigurno nije.