Nekategorizirano
“Mustafa je genije!”
Scenarist izvanredne televizijske serije “Lud, zbunjen, normalan”, Feđa Isović (45), rođen je u Dubrovniku. Na početku razgovora kaže nam da se, iako je lijep i sunčan dan u Sarajevu, nikada do kraja nije navikao na grozne sarajevske zime.
* Jeste li se umorili od serije, obzirom da radite kao jedini scenarist?
– Jesam. Davno sam se umorio, ali nekako sve je to teško zaustaviti. Veliki je pritisak i od gledatelja i od producenata da se serija nastavi. Tako da idemo dalje sa petom sezonom.
* Vlada li prilikom snimanja atmosfera nalik onoj u samoj seriji ili su svi ozbiljni i profesionalni?
– Snimanje je ozbiljan posao. Da bi nešto bilo smiješno, tome se mora posvetiti ozbiljan rad. Kako scenaristički, tako i scenografski i kostimografski i redateljski i glumački. Svi moraju ozbiljno raditi. Kad dođe do snimanja, mora se vrlo precizno znati što se radi, i što tko radi, kad se snima i kako se snima. Kad je snimanje u pitanju, tu ima jako malo mjesta za improvizaciju. Sve je utvrđeno i predviđeno prije nego se kamere upale. Da, ozbiljan je rad i ozbiljna atmosfera.
* Mustafa Nadarević odlično je utjelovio lik Izeta Fazlinovića. Jeste li zadovoljni njegovom glumom?
– Mustafa je genije, nemamo što tu pričati. Sigurno da bi serija drukčije izgledala i imala drukčiju percepciju kod ljudi da tu ulogu igra netko drugi. Govorimo o jednom velikom glumcu koji je u stanju igrati široku lepezu, od drame do komedije, tako da smo imali sreću u samom početku, da dobijemo njega za ulogu Izeta Fazlinovića.
* Koliko ste epizoda snimili do sada?
– U ovoj sezoni ćemo imati 120 epizoda.
* Otkud vam ideja za scenarij? Otkud ste crpili ideje za sve te likove i događaje?
– Ja volim reći da je inspiracija precijenjena stvar. Pisci kažu – danas nemam inspiraciju, danas neću raditi, pa sjede u kafani i ne rade. Inspiracija dolazi iz rada. I sve te ideje dolaze iz rada. Ja jako puno radim i od tog nekog zagrijavanja stolice sve počinje. Počnem raditi u sedam ujutro, a dovršavam u sedam navečer. To je moje radno vrijeme. I mislim da doslovno sve što sam napisao, i sve što je dobro u tome što sam napisao, proizlazi iz jednog pozitivnog i napornog rada.
* Što ste zapravo kroz humor i parodiju koja se događa u seriji htjeli prikazati?
– Nisam imao nikakvih ambicija objašnjavati neke stvari. Jedina ambicija kojom sam se rukovodio je bila da napravim nešto što će biti duhovito. Ništa manje i ništa više od toga. Ne bih rekao da sam izmislio nikakvu toplu vodu. Držao sam se oprobanih i potvrđenih formata komične situacije. Nisam nikada ništa eksperimentirao. Scenariji su vrlo jednostavni. Imaju svoj uvod, zaplet, rasplet i epilog. Tako da nikakvih drugih ambicija nisam imao.
* I prijetili su vam zbog serije?
– Bilo je dosta verbalnih prijetnji. Kad napravite nešto što je tako gledano kao ova serija, mora čovjek biti svjestan da će biti i onih kojima će se to što radite svidjeti, isto kao i ljudi kojima se to neće svidjeti. Bilo je nekih reakcija i prijetnji koje su završavale na mailovima i na forumima, ali ništa konkretno.
* Te prijetnje vas previše ne uzbuđuju. Nastavljate dalje?
– Ne uzbuđuju me, niti je to ikada bio problem.
* Možemo li za seriju reći da je balkanska, pošto je vrlo popularna u zemljama bivše države?
– Ja sam i pisao to i ciljao na cijelo ex jugoslavensko tržište, ne samo na Bosnu i Hercegovinu. Od prvog dana koproducent je TV Nova. Tako da smo svjesno išli sa izborom glumaca i sa pričom pokušavajući zadovoljiti to ex jugoslavensko tržište.
* Jeste li vi zadovoljni dosadašnjim postignućem serije?
– Izuzetno sam zadovoljan. Kad sam počeo pisati ovu seriju, normalno da sam vjerovao u tekst. Jako je teško ne vjerovati u tekst, a pisati ga. Ali nisam mislio da će baš ovoliki uspjeh serija doživjeti! I dan danas vjerujem u tekst koji sam napisao. Radi se o četiri, pet tisuća stranica teksta. Jedan opširan i ogroman posao. Koliko god sam se umorio, velika je zadovoljština znati da su ljudi prepoznali taj humor, i da vole tu seriju.
* Hoće li sve ostati samo na scenariju ili mislite napisati nekakav roman na tu temu?
– Ne znam koliko će mi to vrijeme dopustiti. Ne bih se sada upuštao u prozu. To je skroz drukčiji format od scenarija. Ne vidim se kao pisac proze i romana. Sumnjam da će to ikada postati roman.
* Može li ovaj humor koji je zaštitni znak serije barem malo zaliječiti rane koje su ostale nakon rata?
– Humor je neophodan u svakom smislu. I ljudima koji nisu imali ovako tešku povijest kao što smo imali mi na Balkanu. Humor je nasušna potreba svih ljudi. Međutim također humor je teško kreirati. Puno je lakše ljude rasplakati filmovima i nekim televizijskim igranim programom. Zato se i događa da imamo jako malo kvalitetnog humora na Balkanu. Zbog toga se autori veoma rijetko upuštaju u proizvodnju komedija. U Bosni, ja ne znam da je napravljen ijedan film koji bi se mogao svrstati u žanr komedije. Nekako najviše autorske hrabrosti su pokazali autori iz Srbije koji su imali sjajne filmske uratke, kao što su bili “Maratonci” ili “Tko to tamo peva”. U zadnje vrijeme i Hrvatska je imala neke sjajne komedije, kao što su “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.
* Vi ste s ovom serijom sami sebe uvalili u probleme jer se stalno očekuju nove epizode, nove dogodovštine Izeta Fazlinovića?
– Nije problem. Dok ljudi budu gledali i dok im bude zanimljivo, ja ću nastaviti to raditi.
* Ovo što gledamo u seriji, je li to prava Bosna, pravo Sarajevo?
– To je malo iskarikirano. Tu je i pravi i lažni Balkan. To nije samo Sarajevo, nego i Zagreb i Beograd. To potvrđuje činjenica da je serija jako gledana svugdje.
* Jeste bili kada u Zadru?
-Da, prolazio sam. Meni je svaki odlazak na jug uvijek bio izuzetno drag. A sigurno će me put nanijeti u Zadar.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska1 dan prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 sata prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
Maraschino
26. listopada 2010. at 11:19
Na hrvatski se kaže GENIJ, a ne genijE.
Tiodor
22. siječnja 2015. at 4:39
IZvrsna serija. Svaka čast Fedji na velikom trudu i duhovitosti. Serija će svakako obilježiti jedno razdoblje televizije a i života na Balkanu jer je unikatna i vrhunska. Srećom eto neki mladi naraštaji će imati “svoju” seriju, kao što ih imamo mi stariji.
Goran
12. travnja 2015. at 9:30
Serija je u početku bila dobra, ali kasnije što se vidi i osipanjem glavnih likova postaje sve gora i gora. Jedino što vidim to je glupi humor koji se graniči sa retardiranošću i bolešću. Ne vidim humor u tome da Marija uporno nekoga truje sarmama, a Izet, a sada i njegov unuk na čemu se zasniva scenario ispijaju ogromne količine alkohola, kojima je to (a zna se kome) navodno smiješno.
dick
12. travnja 2015. at 12:16
Hrvati nikada nisu napravili komediju, jer neznaju i nemaju glumce za to. Hrvati su jedino za dosadne sapunice
koje zanimaju penzionere.Za komedije srbi su oduvijek bili z a k o n. Neponovljivi Ko to tamo peva, Maratonci trče počasni krug, Varljivo let
Oluja
13. travnja 2015. at 13:26
Dick,Hrvati imaju odlične i komedije,ali treba se vratiti u povijest,cijeli svijet živi od nje pa i mi nesmijemo zaboraviti da je sve kad je bilo puuuno love išlo za beograd i tamo se od čobana stvarao mit i prenosio na ekran njihov dio života,da u pravu si,smiješni jesu,ali imamo i mi i novih i starih neviđšenih filmova otetih i u beogradu skriveni u Arhivu ,ali o tom se malo piše,ima valjda razlog zašto,mi smo maleni da o tom pišemo,ali smo veliki kad nas treba za topovsko meso staviti!
Sav novac je tad u beosmrad išao i glumce se školovalo isključivo sa tog dijela kao da su naši nepismeni i neskloni komediji,a vidimo Špiru guberinu,Borisa Dvornika iz tog doba naravno,Radu šerbedžiju i ostale starije,zar oni nemogu parirati razrokom pavlu vujisiću i mnogima njihovim glumcima,oni su imali VREMENA da stvore od njih neke komedijaše,a mi ni novca ni vremena pa smo iznjedrili puno pravih ,neke sam nabrojao,ali se nije puno sa njim snimalo,zašto razjasnimo i razmislimo o tom sami!!
dick
12. travnja 2015. at 12:25
o ’68, Bolji život, Vruć vetar, Kamionđije idr.Glumci poput Paje Vuisića, Bore Todorovića, Danila Bate Stojkovića, Dragana Nikolića, Čkalje i ostalih su bardovi glume i komičara.Izet odnosno Mujo Nadarević je izvrsno interpretirao svoju ulogu..Nadarević je doajen, glumčina koji može glumiti od dalmatinca do šiptara. Mali broj doajena glumaca bivše države još je živo, al neka jos pozive i snimaju za uzitak istinskih filmofila.
Goran
12. travnja 2015. at 18:47
Da, točno je da je Mustafa Nadarević izvrstan glumac, kao i Sead Bašić, ali me čudi da su pristali glumiti na tako loš scenario, koji je po meni katastrofa. Sad je najnoviji lik Fufe, Čombeta više nema, izgleda da mu nema platiti, a taj lik je oličenje retarda.
dick
12. travnja 2015. at 19:22
Čombe je u SAD-a…Glumac Miraj Grbić je u Americi sa suprugom glumicom i rade karijeru tamo.
ivica
13. travnja 2015. at 15:40
ZADAR NIJE BALKAN.NIJE BIJA I NIKADA NECE BITI.
ivica
13. travnja 2015. at 15:44
U HRVATSKOJ SVAKI DRUGI GLUMAC IZ BIH.STO NEMA HRVATSKIH GLUMACA ! I GOVORE NA HRVATSKOJ TV BOSANSKI.NE PRIHVACAJU HRVATSKU KULTURU .?
ivica
13. travnja 2015. at 15:48
Ti muslimani iz federacije su protiv hrvatske federalne jedinice.A u Hrvatskoj glavni novinari i glumci.
Oluja
13. travnja 2015. at 18:37
Ivica,bravo za ovaj komentar.
ovoga nema npr u Njemačkoj koja drži do svog naroda.
samo ova stoka dopušta drugima da budu to što znamo.
i onda kad se ukaže na to,zamislite napadaju nas i kažu da mrzimo,a u njihovim zemljama smo etnički istrijebljeni,ma fašisti i m rzitelji su oni koji nam nameću da smo mi rasisti i slično
dick
13. travnja 2015. at 18:53
To je samo dokaz da hrvatska n e m a kvalitetnih glumaca ! Sve neki mulački prdež glumci za jeftino otrcane sapunice.Hrvati niti sapunice neznaju napraviti a kamoli dobar film.Dokaz je to zasto uvozimo kvalitetne majstore glume iz Srbije i Bosne..Prije sedam godina snimljen film Turneja..u koprodukciji Srbija-Bosna- i vrlo malo Hrvatska. Pogledaj te ga na Youtubeu..Glumacka postava genijalna : Dragan Prle Nikolić, legendarni Bogdan Diklić, Mira Furlab, Slavko Štinac, Voja Tihi Brajović, Emir Hađihafisbegović, Sergej Trifunović
To je filmčina ! A ne neke jeftine hrvatske sapunice. Jebeš to !
Oluja
13. travnja 2015. at 19:22
Djelomično se s Vama slažem,ali zar nam nije jedan sad već pokojni glumac priznao da uopće nikad nije imao diplomu ,a odličan je komedijaš bio,iz Večernje škole stari tetak…tako da hoću reći tko je diplomu dao jednom tihi brajoviću,bogdanu dikliću,nikoliću….bili su podobni po prezimenu,po svemu a ostalo kad imaš keš i ekipu koja će izvući iz tebe je sitnica,a mi niti keša,niti ….ma,slabo volimo i poštujemo svoju državu i glumce i ostalo,nije nikakvo čudo što smo tu gdje jesmo
dick
13. travnja 2015. at 20:43
Te koje si nabrojio su doktori nauka glume za Tetka ( pok.Đure Utješanovića) tebi za informaciju Tetak je porijeklom Bosanac i za života bio anonimac bez ozbiljnog filma..aaa kako si reka Diklić..Bogdan Diklić je trenutno broj 1 u regiji..otac srbin..majka hrvatica..rodjeni Bjelovarcanin koji radi u Ateljeu 212 u Beogradu.inace legendarni Mirko iz Maratonaca..postuje Bjelivar i hrvate..Dragan Prle Nikolić u Voja Tihi Brajović su legende Otpisanih..glumčine Ali još jednom Paja Vuisić je broj jedan brojeva jedan svih vremena !
dick
13. travnja 2015. at 16:50
Rade Šerbeđija je isto s r b i n…teški Jugonostakgičar…aaaa z vrime Juge..Špiro Guberina nije imao ukupno pet uloga…
Broj 1 glumac sa ovih prostora je Pavle Paja Vuisić..vječiti boem..pojava u kadru..on i kad nije govorio je g l u m i o ! Ima je gard..svoj boemski stil..
Paja..pokoj mu duši, nije bio glumac..on je bio takav i u stvarnom životu..živio ispod Savskog mosta u Beogradu..prezirao je šušur, slikanje i novinare..radio je drvene brodiće, kućice…pio i družio se s običnim ljudima..Paja je bio narodnu covik..boem..glumčina..mrgud velikog srca..nema više takvih..šteta što je pio…ali on je priznao da na snimanju nikad nije pio vodu..vec pravu rakiju..to je bio Pavle…legendarna njegova iz maratinaca : sunce
li vam jebem žarko vi ce te meni zivot da zagorcavate ili iz ki to tamo peva ; vozii Miško..legenda zivi i nakon 27 godina od Pajine prerane smrti..umro u 62 godini zivota…i jos nesto Paja nije zavrsio nikakvu Glumacku akademiju..on je bio čovjek glumac !
Matea
13. travnja 2015. at 20:05
Znate li tko je za mene -genij ??
Za mene to je Sir Lawrence Olivier,neponovljivi interpretator djela W.Shakespeare-a, ali to je za neke druge razine…..
(GTJ)
lea
13. travnja 2015. at 21:12
@oluja,
kada već u svom poznatom stilu sve i svakoga nazivaš smradom, bilo bi dobro da pogledaš sebe i kreneš dalje pa ćeš utvrditi da jedan ” epitet” puput “smrad” tebi nekako najbolje odgovara budući si gotovo nerazdvojni dio tog atributa.
Oluja
13. travnja 2015. at 22:59
a lea,što tebe žulja?
beosmrad ti se sviđa pa mi lekciju držiš ,idi tamo i druži se lea,ja neću i bit ću kako kažeš neodgojen,glup i svakakav iz tvoje ptičje perspektive,nemaš pojma ni o Arhivu u beosmradu što sadrži jer nisi dio tog kulturnog gradiva,nisam ni ja,igrom “čudne igre” znam lea sve što ti niti ne slutiš ,ostavi se ti prozirnih zaključaka poput pojma smrad da mi najviše odgovara,ako ti se ne sviđa nemoraš napadati,ja znam što sam napisao i iza toga stojim ,a manki ti je onaj tko te takvim odgojio
Goran
29. travnja 2015. at 21:03
Serija ne da je katastrofa nego je zadnja epizoda prikazana u Hrvatskoj morbidna. Više nema glumaca, pa ubacuju leševe i probisvjete. Ne znam na čemu je scenarist, a ne znam ni na čemu je plejada dosadašnjih glumaca, ali očito da su kokuzi pa pristaju na bolesni scenario.
dick
29. travnja 2015. at 21:13
Bosanske serije genijalne, hrvatske smeće dosadno..hrvati nikad nisu imali pravog glumca.