Nekategorizirano
ISHODIŠTE ZLA
Friedrich Nietzsche, njemački filozof s kraja 19. stoljeća, smatra se autorom sentencije: “Prešućena istina kad-tad postaje sramota!” Prešućena, zabranjena, iskrivljena i na sve načine unakažena istina, razlogom je sadašnjeg stanja u zemlji, koji je svrstava među posljednje u Europi, a u mnogočemu i u svijetu. Neki kažu da je, nerijetko, lakše biti prvi nego posljednji u svijetu, jer poseban napor iziskuje uništenje svega što je priroda svakoj zemlji dala. Jer, već priroda svojim darom svakoga postavi na neko podnošljivo mjesto. Za biti posljednji potrebna je zaista moćna zla sila.
Pođemo li od Ishodišta zla, laži u svim svojim varijantama, prvo ćemo uvidjeti da ono i nije imalo pravog prirodnog neprijatelja – homo sapiensa, domaćeg, domoljubnog, uspavanog poslije prvih progutanih laži. Čak i prosejčno mislećem čovjeku trebale su zapeti za oko neke nelogičnosti, da nije bilo dobro smišljene, perfidne igre, koja, doduše popušta, ali ne prestaje.
Od “Povijesnog formiranja HDZ-a u podrumu… Na čije čelo je izabran… Gdje je ostvarena sedamstoljetna težnja hrvatskog naroda…”, pa do danas, vrsta i količina laži, servirane sedam stoljeća potlačenom narodu, nema ravna unazad pola stoljeća.
Budniji su ranije primjetili da niti jedan strani osvajač ovih prostora, unatrag tih sedam stoljeća, nije ih opustošio koliko posljednji osloboditelji iz podruma.
Podrumari, konspirativni, kakvi u pravilu jesu, zacrtali su i nekoliko pravila za vlastito ponašanje u nadolazećem periodu. Usvojena pravila polako izlaze iz svoje konspirativne faze, ne voljom njihovih autora, već mentora, koji su procijenili da njihovo prerevno sprovođenje prijeti njima samima.
PRAVILO PRVO:
“HDZ, kao jedina snaga, koja je stvorila samostalnu i nezavisnu državu, ima prirodno pravo raspolagati njenim resursima, a u slučaju možebitno kraćeg gubitka vlasti, iste će potpuno kontrolirati. Inkorporirati što više svojih ljudi i bit će više zadovoljnih, a manje postavljenih pitanja.”
Kontrola sprovođenja pravila “slikovito” je objašnjena u Šeksovoj izjavi na jednom stranačkom skupu 1990., a glasi: “Svi, koji se hrvatskom nacionalnom pokretu nađu na putu, pa bili oni i naša rođena braća, bit će maknuti milom ili silom”. To je isti onaj tip, koji je svih dvadeset godina organizator, usmjerivač i glavni kontrolor sprovođenja Pravila. Toliko o pozitivnom pomaku.
Pravilo je, manje ili više konspirativno, sprovođeno, plan ostvaren, a svi koji su se našli na putu sklonjeni su milom ili silom. Jedini je problem što je otkriven tek vrh ledenog brijega, što se nastavak sprovođenja Pravila hrani naivnošću ljudi, ili interesom inkorporiranih i teško mu je nazrijeti kraj. No, kada dođe, bit će vraški bolan.
PRAVILO DRUGO:
“Snalažljiviji dio ljudi HDZ-a pustiti da razviju svoj gušeni talenat, jer je poznato da su ratni profiteri u SAD, poslije građanskog rata, ulaganjem svojih bogatstava, izvukli zemlju iz poslijeratne recesije.”
Kod formiranja Pravila drugog, upravo je HDZ prvi upotrijebio pojam ratni profiter, a kako i koliko je revno sprovođeno svjedočimo godinama. Doduše, osvjedočili smo se tek s neznatnim dijelom.
PRAVILO TREĆE:
“Državna ministarstva smo mi stvorili, od naših ljudi, i prirodno je da služe nama, a ne onima koji Hrvatsku nikada nisu željeli. Posebno kontrolirati tajne službe u koje se mogu uvući naši neprijatelji.”
Ova 3, te još desetak sličnih pravila, od kojih se neka odnose na rat i ratna zbivanja, izrečena su od relevantnih pripadnika pokreta, odnosno stranke, na početku rata, ponavljana i na drugim (relevantnim ) mjestima, što im daje originalnost i “pravo” na navodne znake.
Kako se sprovođenje prva dva Pravila medijski eksploatiraju, zaokupljaju cjelokupnu pažnju ljudi i bolno ih opterećuju, čini mi se potrebnim objasniti Ishodište zla u jednom segmentu Pravila trećeg, a to su tzv. tajne službe. Razlog za to leži u činjenici da se tu, više nego drugdje, krije opasnost od neuspjeha svih (ne)iskrenih nastojanja da se država oslobodi voćnog prefiksa – banana.
Ministar unutarnjih poslova, dakle i tzv. tajnih službi na čijem čelu je bio donedavno, a povodu brutalnih ubojstava u Zagrebu, otprilike reče: Ne možemo mi znati tko sve ulazi u državu, pratiti stanje na granicama, ili znati tko je gdje podstanar. Taj čovjek, da je sreće kao što nije, a s obzirom na pozicije koje je imao, ili ima, morao je, u prvih 6 mjeseci ministrovanja, riješiti barem polovinu svih gorućih problema u zemlji. Zatvoriti pola stanovništva, ako je bilo potrebno, ali riješiti ili otićI.
A, evo zašto nije. Spustimo se, radi lakšeg razumijevanja, na Zadar i prilike, u tom segmentu, početkom devedesetih. Dakle Izvorištu.
Formiraju se dvije tzv. tajne službe, Služba za zaštitu ustavnog poretka, civilna, građanska,MUP-ova i MORH-ova Sigurnosno-informativna služba. Njihove vođe, danas najbogatiji, i(li) politički najutjecajniji zadrani, svoju materijalnu i(li) političku moć stekli su u vrijeme upravljanja službama. Ušli goli kao miševi – izišli bogati, sa stvorenim pretpostavkama za još veći društveni utjecaj. Veći dio ratnih “sigurnosnih” obveza sastojala se od borbe protiv mangupa u vlastitim redovima, odnosno stvarnih i možebitnih “čistunaca”, koji su predstavljali smetnju ostvarivanju zacrtanih Pravila, te borbi protiv političkih neistomišljenika. Borba protiv ratnog neprijatelja nije bila primarna, osim u eventualnoj kupnji srpske kuće, čime se slabila moć mrskog neprijatelja.
Dobro obučeni agent tajne službe, koji svoje znanje nije stavio u službu sigurnosti države, ili njenih oružanih snaga, već HDZ-a i sebe osobno, prevagnuo je u momentu izjednačavanja izbornih rezultata HDZ-a i SDP-a, krajem devedesetih. Osnažio je Stranku, a obogatio sebe. Rat je ionako prolazna pojava.
Mogli su oni kada su htjeli, kada se stvar uklapala u Pravila. Sačuvali su oni tzv. Ahmićku skupinu, dok Pravila nisu nalagala da se pošalju u Hag, ali nisu Milana Levara. On se nije uklapao.
(Prije)ratni, dugotrajni, visoki policijski dužnosnik, još za vrijeme službe, prije umirovljenja, a tijekom godišnjeg odmora, već se zapošljava kod privatnog poslodavca. Poslije njega i mnogi njegovi suradnici.
Zbog toga je neposredno pred rat i u prve dvije godine, sigurnosni oslonac u Zadru bio Samostalni viši inspektor, kućni prijatelj Slobodana Miloševića, građanin i državljanin Srbije do 1990., a i danas. Nije teško pogoditi pod čijim je skutima djelovao.
Za koga su radili ti ljudi, čije interese su štitili, ako su pri izlasku iz službe, neki čak i prije, nalazili unosne poslove, već prema vlastitim afinitetima ili zaslugama? Odgovor se sam nameće – bili su revni čuvari Pravila.
Na državnoj razini još gore. Tamo su među pripadnicima Službi, čuvari Pravila, okorjeli kriminalci i ubojice, Veselin Marinov, Zlatko Bagarić, ološ iz inozemstva, kriminalci oslobođeni iz zatvora i slična bratija, koja šuruje sa samim državnim vrhom.
Kuća, na lošim temeljima, ma kako lijepa i skupa bila, nikada nije sigurna.
Odatle nepovjerenje ministra u vlastiti kadar. Odatle problem s policajcem koji nije načinio izvješće doušnika i, možebitno, utjecao na kasniji razvoj događaja -brutalno ubojstvo u centru grada. Nitko ga nije naučio da je sastanak sa suradnikom osnovna metoda policijskog rada i da neizostavno zahtjeva izvješće. Ali, momak je podoban, revni čuvar Pravila poput svog ministra. Valjalo ga promaknuti.
Odatle nemogućnost praćenja stranih ubojica, koji se godinama nesmetano kreću i djeluju među nama. Gdje je onda praćenje i spriječavanje podrivanja gospodarskih temelja društva, što im je primarna obveza. O borbi protiv terorizma, galopirajućeg svjetskog problema, ne treba ni govoriti.
Kolike su nam šanse u borbi protiv zla, ako maligni tumor liječimo uljem za sunčanje? Možda bi ulje, kao preventiva i imalo smisla – kao kurativa zacijelo nema, a upravo tako izgleda dosadašnja borba.
No, kada premijerka, prva policajka u državi, primakne lice kameri i “s gorčinom u glasu” nekome poruči kako u državi ima 19.000 poduzeća bez zaposlenih, a koja državi duguju 12.000.000.000 kuna, onda svi vi koji ste gledali – napustite svaku nadu.
Ako još netko, u navali optimizma, pomisli da se zlo nad našim glavama može riješiti, neka ne razmišlja dalje. Neizostavno će mu se nametnuti pitanje tko će zamijeniti zle, a onda mu slijedi dupla doza razočaranja, jer stvarno nema tko, barem ne tko ulijeva nadu u bolju budućnost naroda, a zadovoljava norme sadašnjeg izbornog zakona.
To se zove beznađe, naše, hrvatsko, najgore vrste, koje bi valjalo brendirati. Samo, tko će to?
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
JacaThacher
26. listopada 2010. at 23:43
što ti pušiš, prika?
prika
27. listopada 2010. at 13:58
Hahaha isprdak Victora Hugoa zasigurno ne bi mogao napisati ovakav članak da mu ga gazda može razumijeti.
S nekim činjenicama se i slažem ali zaboravljaš razlikovati HDZ 1990-2000 i onaj kasniji koji bi se mogao nazvati HDZ 2004 i koji je uz koalicijsku vladu prije njega uzročnik zla.
Jedini problem vlasti devedesetih je što se sa svim kriminalcima nisu obračunali po modelu Senka Peraka,tada ti vjerojatno ne bi pisa na ovom portalu jer ga ne bi bi bilo.