Connect with us

Hrvatska

Tsunami u Indoneziji: 84 mrtvih, stotine nestalih

Objavljeno

-


Deseci ljudi poginuli su, a više od 160 je nestalih nakon što je tri metra visok tsunami pogodio zapadnu obalu u Indoneziji.
Prethodio mu je snažan potres magnitute 7,7 po Richteru.
Tsunami je prešao preko stotina kuća u dva priobalna sela na otočju Mentawai kod zapadne obale otoka Sumatre.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HMPV, ptičja gripa i norovirus: Što bi nas najviše trebalo zabrinuti?

Objavljeno

-

By

unsplash

Dok infekcije od tri virusa – ljudskog metapneumovirusa (HMPV), ptičje gripe i norovirusa – nastavljaju rasti, stručnjaci za zarazne bolesti i zdravlje stanovništva govorili su za Newsweek o nedavnom porastu slučajeva, mjerama prevencije i onome što bi moglo uslijediti.

Zašto je važno

Ptičja gripa (H5N1) prenosi se sa životinja na ljude u Sjedinjenim Državama, dok su slučajevi HMPV-a u porastu u Kini. U međuvremenu, norovirus, nerespiratorni virus, dosegao je najviše razine za ovo doba godine u više od desetljeća, prema najnovijim podacima CDC-a.

Virusi uzrokuju tisuće smrtnih slučajeva godišnje, iako je većina slučajeva manje teška.

Tipični zimski respiratorni virusi – gripa, COVID-19 i RSV – također kruže, što dodatno povećava neizvjesnost javnog zdravlja.

Što treba znati

“U zimskim mjesecima obično dolazi do porasta respiratornih infekcija. Ova godina nije iznimka”, rekao je za Newsweek dr. Jatin Vyas, profesor zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Columbia. Iako norovirus nije respiratorni virus, najviše je zabilježen zimi i u rano proljeće.

Međutim, rekao je da iako su “pacijenti s već postojećim respiratornim stanjima pod povećanim rizikom od komplikacija”, za širu javnost “nema potrebe za značajniju zabrinutost”.

Dr. J. Ken Wickiser, profesor na Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia, ponovio je slično mišljenje. “Mi nismo posebno zabrinuti zbog bilo kojeg pojedinog patogena koji kruži SAD-om u ovom trenutku”, rekao je za Newsweek.

Ptičja gripa

H5N1 je soj ptičje gripe koji je posljednjih mjeseci doživio nagli porast infekcija kod ptica, goveda, ljudi i drugih vrsta.

Šezdeset i šest osoba pozitivno je testirano na virus od početka 2024. godine, od čega je 40 bilo posljedica izlaganja zaraženoj stoci, dok su 23 ostale povezane s farmama peradi, prema CDC-u.

Do sada nije bilo slučajeva koji su bili posljedica prijenosa s čovjeka na čovjeka. Međutim, postoji zabrinutost da bi ptičja gripa H5N1 uskoro mogla mutirati i postati prenosivija među ljudima.

Od siječnja 2022., svih 50 država SAD-a bilo je pogođeno ptičjom gripom, s 1374 prijavljena izbijanja koja su zahvatila više od 1,29 milijuna ptica, prema CDC-u.

HMPV

S obzirom na izvješća o HMPV-u koja kruže Kinom i izvan nje, neki su zabrinuti jer trenutno nema dostupnog cjepiva ili liječenja.

Predstavnički ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Kini rekao je za Newsweek: “Kao što se i očekivalo za ovo doba godine, postoji porast akutnih respiratornih infekcija iz mjeseca u mjesec, uključujući sezonsku gripu, RSV i ljudski metapneumovirus (HMPV).”

Simptomi HMPV-a uključuju kašalj, groznicu i curenje ili začepljen nos. Može napredovati do upale pluća ili bronhitisa među ranjivim pojedincima, poput male djece, starijih osoba i onih s oslabljenim imunološkim sustavom.

Norovirus

Norovirus je vodeći uzrok bolesti izazvanih hranom u SAD-u, odgovoran za gotovo 58 posto infekcija izazvanih hranom godišnje.

CDC je izvijestio o 91 izbijanju tijekom tjedna od 5. prosinca, u odnosu na prosječnih 65 u istom razdoblju od 2012. do 2020. godine.

Budući da bolest uzrokuje prosječno 900 smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom među starijim osobama, uz 109 000 hospitalizacija i 19 do 21 milijun slučajeva u SAD-u svake godine, mjere prevencije mogu spasiti život.

Simptomi su često kratki, ali intenzivni, sa zaraženim pojedincima koji obično osjećaju 24 do 48 sati nelagode, počevši s mučninom, povraćanjem i nakon toga, među ostalim simptomima, proljevom.

Većina ljudi se oporavi u roku od jednog do tri dana, s izuzetkom starijih osoba, osoba oslabljenog imuniteta i neke djece. Dehidracija je glavna briga za osjetljive skupine.

Mjere prevencije

Preventivne mjere za smanjenje izloženosti i ublažavanje širenja uključuju cijepljenje, pravilno pranje ruku sapunom i vodom, dezinfekciju površina i ostanak kod kuće ako se ne osjećate dobro.

Saskia Popescu, docentica epidemiologije i javnog zdravlja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland je objasnila: “Isprobane i istinske metode prevencije infekcije djeluju. Za sezonske respiratorne viruse, cijepljenje, nošenje maske, higijena ruku itd. je od vitalnog značaja. Za norovirus, pranje ruku i rutinsko čišćenje/dezinfekcija su važni, a ako ste zabrinuti zbog H5N1, educirajte se o čimbenicima rizika, poput nepijenja sirovog mlijeka i izbjegavanja izravnog kontakta s divljim pticama i zaraženim kravama.”

Što se tiče cijepljenja povezanog s cirkulirajućim respiratornim bolestima, dr. William Schaffner, profesor zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, rekao je za Newsweek: “Nije prekasno za cijepljenje, ali nemojte odugovlačiti – primite ga danas… Budite oprezni da sva ta cjepiva najbolje djeluju u prevenciji ozbiljnih bolesti; ne mogu spriječiti svaku blažu infekciju.”

Vyas je dodao da je pravilno pranje ruku ključno: “Važno je često prati ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, izbjegavati dodirivanje očiju, nosa ili usta neopranim rukama i izbjegavati bliski kontakt s bolesnim ljudima . Osobe sa simptomima sličnim prehladi trebaju pokriti usta i nos prilikom kašljanja i kihanja i često prati ruke (sapunom i vodom najmanje 20 sekundi).”

Postoji li rizik od pandemije?

Dok se neki brinu zbog mogućnosti nove pandemije nakon krize s koronavirusom, liječnici su za Newsweek rekli da je takav ishod malo vjerojatan.

“Na temelju dostupnih podataka u ovom trenutku, ne vidim elemente nadolazeće pandemije. Trenutno nema podataka koji bi upućivali na to”, rekao je Vyas i dodao: “Postoji potreba za pojačanim oprezom među javnozdravstvenim stručnjacima kako bi otkrili promjene uvjeta koji predstavljaju povećani rizik za opću populaciju.”

Wickiser je uvjerio da: “Slijedeći standardne smjernice koje promoviraju pružatelji zdravstvenih usluga i CDC, uključujući primanje najnovijih cjepiva, pranje ruku i izolaciju ili održavanje odgovarajuće udaljenosti kada se osjećate bolesno, smatramo da će to biti prosjek godine za zarazne bolesti za većinu nas.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje drugo polugodište: Škole zaključane, ulazak samo uz pregled i najavu

Objavljeno

-

By

foto: OŠ Petar Preradović

Drugo polugodište u školama počinje u utorak uz novi Protokol o kontroli ulaska i izlaska koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja nakon tragičnog napada u Osnovnoj školi u Prečkom, a kojim se, uz ostalo, određuje da se škole zaključavaju i da se u njih može ulaziti samo uz najavu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs poručio je, uoči početka drugog polugodišta, da se djeca po povratku u školske klupe mogu osjećati sigurno te da će se od danas u svim školama zaključavati ulazna vrata.

Osim toga, podsjetio je da je Ministarstvo obrazovanja uputilo u javno savjetovanje izmjene dvaju pravilnika kojima se u osnovne i srednje škole uvodi novo radno mjesto – operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu.

Dopunama Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi i istog pravilnika u srednjoškolskoj ustanovi propisuje se, između ostalog, da škola zapošljava operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u punome radnom vremenu ako škola obavlja djelatnost na jednoj lokaciji i u jednoj smjeni odnosno dva djelatnika ako škola radi u dvije ili tri smjene.

Ta će osoba, kako se propisuje, štititi osobe i imovinu od protupravnog ponašanja (otključavanje i zaključavanje škole, obilazak svih prostorija, pregled ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, rasvjete, provjera identiteta osoba). Također, obavljat će poslove zaštite od požara i eksplozija te poslove civilne zaštite i upravljanja krizama, kao i poslove zaštite podataka i informacija.

Zagrebačka vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučila je odmah u sve školske ustanove postaviti i zaštitare.

“Svi su sigurnosni protokoli su uvaženi, zaštitari su raspoređeni na svih 142 objekta, a vrata će se zaključavati po dogovoru”, kazao je u ponedjeljak zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Istaknuo je da zaštitari neće utjecati na stvaranje gužvi prilikom ulaska učenika u škole. “Zaštitar stoji po strani, nadzire i kontrolira, ali će propusnost biti ista”, rekao je.

Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova

Ministarstvo je donijelo Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova – u osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima kako bi se osigurala veća sigurnost, zaštitilo učenike i sve radnike te spriječilo moguće situacije povećanog rizika, a moraju ga se pridržavati svi učenici, radnici, roditelji i drugi vanjski posjetitelji škole.

Po Protokolu, ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školu tijekom radnog vremena škole. Dežurni radnik će ravnatelju prijaviti eventualno nedolično ponašanje, odnosno policiji kada se ugrožava sigurnost osoba u školi.

Vanjski posjetitelji moći će ulaziti u škole samo u dogovorenom terminu i uz prethodnu najavu, na ulazu će ih dočekati djelatnik škole i po završetku termina ispratiti do izlaza.

Zaduženi djelatnik moći će na ulazu sigurnosno pregledati odjeću, ruksak i druge predmete učenika kao i drugih osoba koje ulaze u školu, što mogu napraviti i nastavnici tijekom nastave. Protokol dopušta oduzimanje učenicima predmeta koji mogu nanositi ozljede.

Škole će osnovati školske sigurnosne skupine u koje će ući ravnatelji, pedagozi, psiholozi, učitelji, nastavnici i drugi radnici te roditelji. Tim će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje, a škole će najmanje dva puta godišnje vježbati kriznu evakuaciju.

Škola s osnivačem može osigurati i druge sigurnosne mjere poput angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa.

Škole obavezne surađivati s lokalnom zajednicom, drugo polugodište traje do 13. lipnja

Školske ustanove obvezne su surađivati s lokalnom zajednicom na dodatnom osiguranju školskog okruženja.

Škole za 90 dana trebaju izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika, a na temelju njih svoj plan sigurnosti najkasnije do kraja nastavne godine 2024./2025.

Drugo polugodište traje do 13. lipnja, odnosno do 23. svibnja za maturante, koji će ispite Državne mature polagati od 2. do 26. lipnja.

Učenici će od 24. do 28. veljače imati drugi dio zimskog odmora, a na proljetnom odmoru bit će od 17. do 21. travnja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prosječna mirovina 553 eura: Čak 26 posto umirovljenika preživljava s 395 eura

Objavljeno

-

By

Pixabay

Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.

Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.

Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu

Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.

Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.

Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.

Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu

Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.

Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu