Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu