Nekategorizirano
Prof. dr. Miliša: "Koga je Sakoman skinuo s droge metadonom?!"
“Žalosno je i etički nedopustivo da dr. Sakoman naziva i proziva ‘frustrirane žene’ iz Udruge Nada, i to samo zato jer traže da se stavi pod nazor uzimanje metadona i uopće supstitutske terapije. Dakle, manipulira se činjenicom da civilni sektor traži ukidanje metadonske terapije! Oni koji favoriziraju metadonsku (nekontroliranu) terapiju su bliski famraceutskom lobiju koji imaju dobre razloge za to! Mora se znati da ‘iza’ te Udruge stoji drugih dvadeset udruga u Zadru i isto toliko diljem Hrvatske iz Splita, Zagreba, Osijeka. Dakle, netočna je njegova tvrdnja da je to skup žena iz Zadra. Iste su prikupile 15.000 potpisa o strožem nadziranju metadonske terapije i otvaranjem detox jedinice u Zadru. O ovome je upoznat dr. Sakoman, pa ipak insinuira da se radi tek o manjem skupu zadranki. One su vidjele izvor novca. Da strah nije uzrokovan jer se netko boji da se istope honorari onima kojima je metadon jedini i pravi lijek. Proziva majke čija djeca prolaze agoniju umiranja pod metadonskom terapijom. Koga je on skinuo s droge metadonom? Koliko je umrlih od metadona? Više ili manje od kokaina ili heroina? Neka demantira da se teže skinuti od metadona nego od heroina. Zna li da ‘iza’ udruge Nada stoje veliki broj liječnika, psihologa… pedagoga… A sada glavno pitanje: Zašto on protežira metadon i/ili farmaceutsku industriju.
Plod farmaceutske mafije ili manipulacije je urodio plodom kada je svijet zahvatila epidemija tabletomanije…. U svom godišnjem izvješću Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) upozorava na podatak da u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i Latviji, između 10 i 18 posto studenata uzima sedative ili druga sredstva za smirenje bez recepta, te da je u Njemačkoj 1,4 do 1,9 milijuna ljudi ovisno je o lijekovima, (stoji u izvješću). Kada sam 5. ožujka 2010. napisao tekst o dirigiranom strahu koji sije farmaceutska mafija, malo je tko vjerovao da sam ‘pogodio u sridu’. Sada za to imam i materijalni dokaz! Naime, istraživanje British Medical Journala je utvrdilo da su trojica visoko pozicioniranih članova Svjetske zdravstvene organizacije dr. Fred Hayden, dr. Arnold Monto i dr. Karl Nicholson dobivali enormno viskoki mito od farmaceutskih kompanija koje su proizvodile ‘lijekove’ protiv virusa tzv. svinjske gripe. I Hrvatska je naručila čak 1,5 milijuna doza cjepiva i stotine tisuća kutija antivirusnih lijekova Tamiflu i Relenza. Samo za cjepivo trebalo je izdvojiti oko 70 milijuna kuna. U Hrvatsku je stiglo oko 340.000 doza (ostalo je navodno zamijenjeno za sezonsko cjepivo), a potrošeno je prema nekim podacima tek 20.000, dok drugi tvrde da nije cijepljeno niti 10.000 osoba.
I pojedine medijske kompanije stvaraju kampanje orkestrirane od farmacijske industrije igrajući na sigurni strah od bolesti. Tko će sada odgovarati i odgovoriti na moju dodatnu pretpostavku da više mladih ljudi konzumira metadon i subutex nego (je) zajedno heroinskih i kokainskih ovisnika!? Tko će ovo demantirati egzaktnim pokazateljima?! Zlouporaba lijekova koji se izdaju na liječnički recept, a među njima i metadona, zadnjih se godina tako snažno proširila da primjerice u Sjedinjenim Državama više ljudi konzumira metadon nego što se ukupno konzumira heroin i kokain. Nije li svojevremeno i Bernardica Juretić, (voditeljica terapijske zajednice ‘Susret’) tvrdila da je metadonska terapija dilanje na ‘račun države’?! Nemali broj ovisnika ali i liječnika govore kako se teže ‘skinuti’ s metadona nego s heroina! Centri za izvanbolničko liječenje kriju i/ili nemaju podatke onih pacijenata koji kombiniraju metadon s kokainom ili heroinom, dok ovisnici priznaju da preprodaju dobivene tablete metadona ili subutexa za kupnju heroina. Farmaceutskoj industriji i pojedinim liječnicima (kao na primjer onima u Jehovljevim svjedocima) ne odgovara tretman liječenja s benediktinskom maksimom ‘Ora et labora’ u terapijskim zajedicama konfesionalnog tipa i zbog toga jer se tako gubi business i/ili zato jer se tamo podržava ‘oficijelna’ Crkva. Ovo zaslužuje šire odgovore i pitanja doktoru koji tako nisko proziva zadarske žene.
Samo naivnima nije jasno zašto je farmaceutska industrija jedna je od rijetkih, koja je pošteđena recesijskih problema. Medijske kampanje farmacijske mafije igraju na sigurni strah ljudi od bolesti. Slovenska sociologinja M. Ule je ispravno konstatirala da umjesto radnog identiteta kao supstitucija suvremenog čovjeka dolazi ovisnički identitet. Podsjetimo se, prodaja Tamiflua, virusnog ‘lijeka’ protiv gripe je lani povećana za 435 posto zahvaljujući manipulacijima o pandemiji svinjske gripe. Sad se stvara nova panika s Q groznicom, bolesti koja se s janjadi prenosi na ljude. Koliko god proizvede, farmaceutska industrija gomila dobit i moć. Računa se da će ukupna vrijednost cjepiva protiv svinjske gripe donjela nevjerovatnih sedamstotina milijuna dolara zarade farmaceutskoj industriji. Tko je pitao građane je li se žele cijepiti od svinjske gripe? Sve to je (jedino) uvidjela poljska ministrica zdravstva Ewa Kopacz, koja je jedina prošle godine odbila kupnju cjepiva protiv svinjske gripe. Ovako je sve to svojkevremeno komentirao na svom blogu don Kačunko: ‘Medicina je toliko napredovala da je za svaki lijek pronađena bolest!’ Koliko medicinari (i koji) imaju koristi ili provizije u promoviranju farmaceutskih proizvoda!? Zanimljivo pitanje, zar ne? To je tema za istraživačko novinarstvo. Ili možda neke druge?! Vrijeme će pokazati. Koliko liječnici u borbi protiv ovisnosti ‘ubiru’ honorare od tog istog civilnog sektora koje sada proziva za nekompetenost i vrijeđa kao skup ‘frustriranih žena’?
Do čekanja odgovora! Tada izlazim(o) s puno značajnijim agrumentima koje će dr. Sakomana dovesti u Zadar pa će morati odgovarati na pitanja pred ‘frustriranim ženama’, drugim stričnjacima i reflekrorima medija. Do tada očekujem(o) ispriku tim napačenim majkama zadarskih ovisnika od dr. Sakomana!
Zaključujem: Kaos nije u društvu slučajan, već ‘orkestriran’ jer slučajnost je izmišljena riječ, kako bi se njome prikrila značajnost poveznica između ljudi i/ili događaja.”
Prof. dr. Zlatko Miliša
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!
Zara
1. studenoga 2010. at 16:35
Bože, evo neizrecivog sa svojim uvijek istim frazama i nepovezanim citatima i na ovom portalu. Strašno! Gadljivo! Ali za portal koji ovako nesuvislo i očito frustrirano piše o stanju na Sveučilištu ništa čudno.
Zašto neizrecivi jednostravno ne izrekne svoju poruku kratko i jasno:
ALKOHOLOM PROTIV DROGE!
bivši
1. studenoga 2010. at 17:05
ima ovdje nekih dobrih teza ali izgubljenih u bunilu i besmislicama ostalih. primjerice, ako se traži kontrola metadonske terapije, zašto ne bi isto važilo i za “ora et labora” metode liječenja? ako već postoje osnovane sumnje da sakomanove metode nemaju konkretne rezultate i traži se transparentnost, zašto onda ne tražiti isto i za komune koje su zatvorenije od “opus dei” organizacija? dalje, mislim da se radi o neshvaćanju svrhe i cilja metadonske terapije. to nije terapija koja liječi, već terapija koja smanjuje štetu stanja nastalim konzumiranjem i nabavkom heroina. daleko od toga da nema zloupotreba, ali treba (i tu se slažem sa milišom) jasno vidjeti podatke i pokazatelje da li taj program ispunjava ono što mu je i namjena. problem i metadonske i “ora et labora” terapija je što su manjkave drugim potrebnim stručnim kadrovima i sistemima koji će omogućiti bolji povratak u zajednicu bivšeg ovisnika. i jedna i druga na tome padaju ko kruške. da zaključim: sakomanovi programi su jako ograničeni, ali i ovi milišini (kada izuzmemo nepotrebne bulaznije o tamiflu i ostalim stvarima kojima ovdje nije mjesto) nisu rješenje za ovisnike. treba nešto treće, ali postavlja se pitanje što i sa kojim i kakvim ljudima?
Borg
22. ožujka 2012. at 17:13
svaka ti je zlatna, ne znam zasto ljudi komentarisu nesto sa cime nisu upoznati, primjer navodim metadonsku terapiju, tj. njenu svrhu
Komentarka
1. studenoga 2010. at 19:18
Dosadaaaaaaa
Zijevaca
1. studenoga 2010. at 20:21
Zijeeeev
anita
2. studenoga 2010. at 13:49
Slažem se sa vama da nije nikome pomogla metadonska terapija a i neće. Od nje nema pomoći i to je samo besplatno drogiranje ovisnicima a i laka zarada jer je poznato da ih ovisnici prodavaju na crnom tržištu!
ana
2. studenoga 2010. at 14:00
Svaka čast profesore!
Samo tako nastavite pa se možda nešto i promijeni te se pomogne ovisnicima na pravi naćin. Metadonom i subuxonom im se samo omogučava besplatno drogiranje te se odgađa njihovo izlječenje.
Možda bi se ranije izlječila da mi se nije davalo metadona koliko god sam htjela!
bivša ovisnica
Franka
2. studenoga 2010. at 21:14
Nema savršene terapije nema savršenog rješenja. Postoji samo volja pojedinca i dobra volja društva. Metadoni su ko i svaki drugi lijek..što više kroničnih bolesnika bolja prodaja. Profesoru naklon jer uvijek govori što misli i zna .
ana
6. studenoga 2010. at 8:49
Samo što se drugi ljekovi ne mogu prodavat na crnom tržištu a metadoni su jako traženi i cijenjeni stoga je nužno potrebno da se davaju kontrolirano i uz poseban nadzor!
Beppo
22. ožujka 2012. at 23:48
Kako uvesti reda u sav narkomanski svit i pomoc onima koji su ovisni …to je siroka tema ali trud uvik ima dobar izgled pa makar i dugo trajalo …ljudima se mora pomoci Kako sprijecit i kastrirat dilanje i drogu na trzistu…ljudi, vrlo jednostavno…uvesti smrtnu kaznu svima ali bas svima koji su ulovljeni na licu mista…i zlatnoj mladezi isto…