Connect with us

Nekategorizirano

OSOBNE TRAGEDIJE KAO IZGOVOR

Objavljeno

-


Osobne tragedije na svakog od nas ostavljaju trag, srazmjerno njihovoj veličini. Bitno je tko se i kako s njima nosi, tko ih potiskuje, a tko (ne)svjesno oživljava, ili njima manipulira.
Profesionalni političari, kao ni bilo tko drugi, od osobnih tragedija nisu izuzeti, neki su proživjeli veće ili manje, a da o tome ništa ne znamo, dok su drugima upravo one uvjetovale način ponašanja.
Kako se njihovo ponašanje direktno odražava i na naše živote, te tragedije, polako ali sigurno, postaju i naše. Gledamo i slušamo ih svakodnevno i nemoguće je izbjeći zamku da svaki put suosjećamo  i to, htjeli ili ne, utječe na naš stav o žrtvama. Tragedija je već i sama činjenica da je njihovo prisustvo u našim životima prečesto, nenormalno, neprirodno, pa ni rečeni stav nije zanemariv, rijedak i normalan.
Borbe u političkom ringu su nesmiljene. Konkurencija je velika, jer se, u državi Hrvatskoj, bezbrižno može živjeti samo od politike. Imaju  li političari u životu detalj, koji može biti iskorišten, rado će ga upotrijebiti, pa bio i krajnje osoban, poput osobne ili obiteljske tragedije.
Hrvatski sabor, političko tijelo s najviše profesionalnih političara, koji je skoro dnevni gost naših domova i time najviše utječe na naše političke stavove, ima svoje žrtve osobnih tragedija, koje tu činjenicu različito nose. One, koji su osobne tragedije “spremili” u vlastitu intimu, nitko nema pravo uznemiravati i to nikada nećemo činiti svjesno, no one druge, koji ih kapitaliziraju, ne možemo zaobići. Evo tek nekih:
ĐURĐA ADLEŠIĆ, sadašnja saborska zastupnica, donedavno potpredsjednica Vlade, u hrvatskoj politici je od osamostaljenja države. Nikada neće biti jasno tko je ta gospođa i to iz jednostavnog razloga što je obnašala političke funkcije, koje nitko živ nije mogao dovesti s njom u vezu. Na stranu što je bila HSLS-ovka, od “osnivačice” do predsjednice stranke, a time i lutalica po hrvatskoj političkoj sceni.  Rad u političkim tijelima, naprimjer  saborskim odborima za obitelj, mladež i sport, za ratne veterane, komisiji za utvrđivanje žrtava rata i poraća i niz drugih tijela i odbora, doista zbunjuje.
Bila je kandidatkinja za predsjednika države i gradonačelnica u dva mandata. Previše i za tri života običnog čovjeka. I to je prilično zbunjujuće.
Međutim, tek nakratko, jer bolji poznavatelji imena i djela, danas najpoželjnije “političke udavače”, sve to podvest će pod zajednički nazivnik – gospođa obožava tajne. Njeno drugo ime je Tajna, gospođa Tajna.
To je ona ista gospođa, koja je dovođena u vezu s hrvatskim tajnim službama, naročito SIS-om, doduše kao vanjska suradnica diletantskog operativca diletantske službe.  Oni su je zvali Tom, radi kospirativnosti, a uloga joj je bila denunciranje kolega političara. Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, njeno tajno djelovanje se prilično iskompliciralo. Kako je to bilo poznato svim relevantnim političkim faktorima u zemlji,  zbog političkog oportunizma, nisu je odstranili, ali je dobivala funkcije za koje nije bila sposobna niti je itko očekivao rezultate.
Onda se gospođa političarka teško razboli. Izmami suosjećanje nacije, koja zaboravi tek otkrivenu aferu s njenom lažnom diplomom. Narod će reći – nedaj Bože gladi i bolesti, a sve drugo nije bitno.
Umjesto da se povuče u (pre)veliku mirovinu i posveti obitelji, “koju iznad svega cijeni”, zbog čega je i bila u Odboru za obitelj (nadamo se), ona uzliječe u neslućene političke visine.
Tvrdit će kako se razboljela zbog velikih napora u političkom radu, a mi, ako je za nas, praštamo.
Stečenim iskustvom u špijunaži postaje prva dama sigurnosti države. Kontrolira postojeće tajne službe, zakone koji reguliraju  sigurnost svih nas, ali donosi i nove. Obožava usporedbu s bivšom britanskom premijerkom, Čeličnom Lady. Samo postojani crkveni zakoni spriječili su je da postane biskup.
U sjenci osobne tragedije gradi velebnu obiteljsku rezidenciju, a svog sina Valentina, ekonomistu, zaopošljava u JANAF-u, kojim upravlja njen kolega iz konspirativnog perioda, pričuvnik (čitaj suradnik) SZUP-a, Ante Markov. Firma se, inače, sprema otpuštati veći broj zaposlenika.  Sreća da nema nezaposlenih ekonomista.
Što sve običan čovjek mora napraviti  za stoti dio njenog iskustva?
Kada se razboli ponovo, hoćemo li suosjećati ili provjeravati  je li u pitanju nova afera.
Nepoštena igra gospođe Tajne.
ANDRIJA HEBRANG, ili  dr. Dugi, dostigao je savršenstvo u “prodaji obiteljskog srebra”. Očigledno je da se prilično uljuljkao u “status bogomdanog” i sve više sam sebi podmeće.  Bio je žrtva političkog progona, doktor i političar. Sada je sve to i ništa. Netko bi mu morao reći da je iz svega izvukao maksimum i da je na putu da prospe kacu s mlijekom. Opasno mu se nagnula i mlijeko polako curi.
Nevjerojatno je da  smatra pozitivnim osobinu da je sam sebi suprotnost. Da je beskrajno komotan i samodopadan, što i nebi bilo previše bitno da ne utječe direktno na naše sudbine. Laž smatra simpatičnom i kad zna da ona  bitno utječe na mentalno zdravlje nacije. Opasno je kad se liječnici poigravaju zdravljem. Naročito mentalnim.
Nema čovjeka bez trauma iz faze odrastanja, ali one nebi smjele biti povod za traumatiziranje drugih. Pogotovo ne liječnicima. No, mora mu se priznati barem dosljednost. Takav je bio na svim funkcijama koje je obnašao, kao prvi liječnik predsjednika države, ministar obrane, ministar zdravstva, politički lutalica do HIP-a i natrag i tako redom. Možda tempirana TV serija još jednom pomogne.
Proživio je on i drugu tragediju,  fazu bolesti, koju je, kao ministar zdravstva ove zemlje, liječio u inozemstvu. Oprošteno mu je zbog bolesti. Umjesto (pre)velike mirovine, u koju se obećao povući  postao je politički još agilniji.
Njegova nedavna izjava da se bolje živi u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, ozbiljno nagovještava nevolju.
Računa li ponovo na suosjećanje i oprost?
ŽELJKO JOVANOVIĆ,  doktor medicine i magistar ekonimije, koji nas politički “tlači” nešto kraće od prethodnika, mada ima impozantnu poslovnu i političku karijeru. Utjehu za svoju tragediju nalazi u prekomjernom radu, što je vrlo pozitivan oblik “bijega”, ali smo svjedoci  pretjerivanja i, bojim se, gubitka objektivnosti, zbog čega sve gubi smisao.
Njegove dobre namjere, u borbi protiv korupcije, nitko razuman ne spori, ali od iznimno obrazovane osobe očekuje se civilizirano, objektivno, razložno i  nadasve smireno  istupanje.  Koleričnost će mu, prije ili poslije, istrošiti kredit suosjećanja na koje igra.
Da je to tako svjedoči njegova sklonost izigravanja žrtve poput nedavnog istupa u Saboru. Tamo je, “gubljenje tla pod nogama”, pokušao opravdati vlastitom pripadnošću manjinskom narodu, što mu nitko, barem tada, ( a bojim se niti ranije) nije spočitnuo. Ako je i od njega – previše je.
Rado bih, ostatak života, bio društveno marginaliziran poput doktora Jovanovića.
Netko će reći da su njihove tragedije njihova stvar i bit će djelimično u pravu. Jer, to jesu njihove tragedije sve do momenta kada postaju i naše. A postale su. Odatle mi pravo da se njima bavim.
Osim njih, koji su preživjeli osobne tragedije, s kojima  se pogrešno nose, ima i onih koji su tragedija sami po sebi.
JOSIP ĐAKIĆ, čovjek – tragedija, koji tu osobinu uspješno prenosi na pokoljenja. Bravar, koji je poslije Tita i Željka Kurtova Buša, najviše dogurao.  Možda akademik ili nobelovac neće biti, za Ginisovu knjigu  svakako jest. Ne zbog sebe, već moćnika  koji ga drže, uprkos svemu, gdje jest.
TV moramo plaćati. Njih moramo gledati, čak i bez upozorenja o nepodobnosti  za mladež, (a dr. Milinovića i bez odjeće). Onda se čudimo devijacijama kod mladih.  Zašto bi netko uopće želio biti normalan? Poštenje je odavno ekstremni sport, zbog rizika osuđen na izumiranje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Grozni-zd

    4. studenoga 2010. at 20:34

    Jako smislene kolumne, kojih bi trebalo biti češće

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Objavljeno

-

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu