Connect with us

Hrvatska

Župan: "U DRB-u sam smijenjen jer sam Hrvat!"

Objavljeno

-

Milan Jurjević (foto: Danijela Lončar)
Danas se na Županijskom sudu u Zadru nastavilo suđenje Milanu Jurjeviću i Davoru Tošiću za ratni zločin iz 1991. godine. Jurjevića i Tošića se tereti da su kao pripadnici tzv. “Republike Srpske Krajine” projektilima iz vatrenog oružja 19. prosinca 1991. godine na predjelu Karamarkuša u mjestu Kruševo na obrovačkom području ubili Hrvata Milu Brkića koji nije pružao nikakav otpor.
Na nastavku suđenja sutkinja Enka Moković pozvala je za svjedoka Dragan Župan, koji je u svom iskazu i optužio drugooptuženog Tošića za ubojstvo Brkića, on je do sada imao dva iskaza te se o ta dva i raspravljalo, da bi se potvrdile pojedine izjave od ranije.
– Ne znam kako je stradao Mile Brkić, ali sam o tome čuo. Prije rata sam radio u Dalmatinskim rudnicima boksita, tvrtci sa sjedištem u Obrovcu, tamo je Aleksandar Milić bio tehnički direktor, a Marinko Ljubović je bio evidentičar. On je inače Srbin. Prije rata sam ja u DRB bio na mjestu tehničkog direktora, a u ratu sam smijenjen jer sam Hrvat te je na moje mjesto zaposlen Aleksandar Milić zvani Aleksa koji je i prije radio u DBK, ali kao običan radnik, naknadno su ga školovali i stavili na funkciju direktora, kazao je Župan i dodao kako s Aleksićem nije u nikakvim odnosima, “ni dobrim, ni lošim”.
– S Marinkom Ljubovićem pričao sam samo službeno, niti se sad ne mogu sjetiti kad mi je Ljubović pričao o ubojstvu Brkića. Lagao bi kad bi i godinu rekao, kazao je Župan i dodao:
– Da vam pojasnim moju situaciju življenja na području “Srpske krajine”. Mene je milicija skoro svaki drugi dan odvodila s radnog mjesta u Knin, razlozi su bili beznačajni, dovoljno je da netko upre prstom u mene, putem bi me isprebijali i bacili vani. To vam je trajalo od početka rata do akcije Oluja, rekao je Župan. Predsjednik Županijskog suda, Antun Klišmanić, upitao je Župana o razlozima odlaska u Srbiju.
– Nakon Oluje sam otišao u Srbiju, morao sam, bi li vi otišli da vam je netko stavio automatsku pušku na vrat?, pitao je Župan Klišmanića.
Također je naveo da za vrijeme boravka u Srbiji nije kontaktirao ni Marinka Ljubovića ni Aleksandra Milića.
– Htio bih vam pojasniti što je značilo biti na prisilnom radu. U to vrijeme nisam mogao ići kući, nego sam morao spavati u prostorijama DRB-a u Erveniku. Da sam poželio ići kući, ne bih bio ovdje, praćen mi je svaki milimetar. Jednom mi je sinulo otići u Jasenice, ali sam naišao na minsko polje, kazao je Župan.
– Ni danas ne znam reći tko mi je pričao da je Davor Tošić ubio Milu Brkića jer je “neki njegov” Stojan Ušljebrka poginuo u borbi za Kruševo početkom rata. Ako me pitate da sadržajnije opišem gdje mi je ispričana ta priča o ubojstvu, mogu reći da smo u ratu imali kancelarije u kontejneru. Ja i Ljubović smo imali svaki svoj kontejner, no jednom zgodom se Ljubović našao u mom. Došao je Tošić u maskiranoj uniformi, ne znam kojim povodom. Ljubović mi je rekao da ga je Tošić znao. Mislim da kad mi je Ljubović to pričao da ni on nije smio u Obrovac jer je tada tamo bio Arkan, a on nije dozvolio da se tako kreće po selu i regrutirao bi seljane u svoju vojsku. Ljubovića je bilo strah da i njega ne regrutira, zaključio je Župan.
Zatim ga je Moković upitala o istinitosti tvrdnje da je Milić Župana zaštitio od odlaska u vojsku, što je Župan potvrdio te dodala kako je na prethodnom ročištu ispitan i sam Ljubović koji je kazao kako o ubojstvu Mile Brkića ne zna ništa i da mu je Aleksandar Milić poznat, ali da zadnje četiri godine nije dobar s njim te da “ne zna zašto je Župan govorio protiv mene i o mom švercanju goriva”.
– Nisam ništa izmislio, jedino mogu shvatiti da se Ljubović ničega ne sjeća. To me ne bi čudilo jer ipak smo živjeli na ratnom području, ubojstva su se događala, pa je zaboravio, kazao je Župan.
Na to se nadovezao odvjetnik Ivica Ivanić, s nekolicinom pitanja za Župana.
Ivanić: Jeste li čuli još neku priču o Mili Brkiću za ubojstvo?
Župan: Ne.
Ivanić: Imate li psihičkih problema?
Župan: Nemam, drago mi je što nemam. Čak sam završio i pravo, samo nisam diplomirao.
Ivanić: Jeste li se spremni suočiti s Marinkom Ljubovićem?
Župan: Spreman sam.
Ivanić: Gdje ste se susreli?
Moković: Pa rekao vam je u Modrinom selu.
Župan: Volio bih da me više nikad ne pozovete.
Optužba je predložila ekshumaciju jer iz “obdukcijskog zapisnika proizlazi da kod pregleda ostataka tijela Mile Brkića nisu konstatirane prostrijelne rane na odjeći pokojnika, iako je prema nalazu vještaka rečeno da su pronađene čahure i da je na pokojnika pucano iz automatske puške što nije prihvatljivo s obzirom na silinu paljenja automatske puške, unatoč konstatiranim ulaznim ranama. Obzirom da okrivljenik Jurjević navodi da je okrivljenik Tošić u tijelo pokojnika ispalio više hitaca iz pištolja, a to oružje ima znatno manju probojnu moć od automatske puške i da zbog toga nije došlo do prostrijelnih rana. Smatram da je nužno provesti ekshumaciju u cilju vađenja eventualnih zrna i utvrđivanja kojem oružju pripadaju”.
Odvjetnik Ivanić se tome usprotivio jer je kako kaže ekshumacija već obavljena 1997. godine.
– Smatramo da je prijedlog suvišan i nepotreban, kazao je Ivanić.
Optužba se tu usprotivila.
– Trebalo bi ispitati vještaka balističara vezano za sljedeće okolnosti: zašto nema na odjeći tragova ako je smrt nastupila pucanjem i automatske puške, na to se nadovezao Ivanić i kazao kako je prošlo 12 godina od prethodne ekshumacije i da se može samo nagađati.
Vijeće je nakon pet minuta stanke kazalo kako traže očitovanje vještaka patologa Jospia Dujele da se očituje o dokaznom prijedlogu optužbe i primjedbama obrane, a nakon toga će zatražiti mišljenje vještaka balističara Rade Stojadinovića, a potom će se donijeti odluka o prijedlogu državnog odvjetnika.
Suđenje se odgađa na neodređeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu