Connect with us

Hrvatska

Župan: "U DRB-u sam smijenjen jer sam Hrvat!"

Objavljeno

-

Milan Jurjević (foto: Danijela Lončar)
Danas se na Županijskom sudu u Zadru nastavilo suđenje Milanu Jurjeviću i Davoru Tošiću za ratni zločin iz 1991. godine. Jurjevića i Tošića se tereti da su kao pripadnici tzv. “Republike Srpske Krajine” projektilima iz vatrenog oružja 19. prosinca 1991. godine na predjelu Karamarkuša u mjestu Kruševo na obrovačkom području ubili Hrvata Milu Brkića koji nije pružao nikakav otpor.
Na nastavku suđenja sutkinja Enka Moković pozvala je za svjedoka Dragan Župan, koji je u svom iskazu i optužio drugooptuženog Tošića za ubojstvo Brkića, on je do sada imao dva iskaza te se o ta dva i raspravljalo, da bi se potvrdile pojedine izjave od ranije.
– Ne znam kako je stradao Mile Brkić, ali sam o tome čuo. Prije rata sam radio u Dalmatinskim rudnicima boksita, tvrtci sa sjedištem u Obrovcu, tamo je Aleksandar Milić bio tehnički direktor, a Marinko Ljubović je bio evidentičar. On je inače Srbin. Prije rata sam ja u DRB bio na mjestu tehničkog direktora, a u ratu sam smijenjen jer sam Hrvat te je na moje mjesto zaposlen Aleksandar Milić zvani Aleksa koji je i prije radio u DBK, ali kao običan radnik, naknadno su ga školovali i stavili na funkciju direktora, kazao je Župan i dodao kako s Aleksićem nije u nikakvim odnosima, “ni dobrim, ni lošim”.
– S Marinkom Ljubovićem pričao sam samo službeno, niti se sad ne mogu sjetiti kad mi je Ljubović pričao o ubojstvu Brkića. Lagao bi kad bi i godinu rekao, kazao je Župan i dodao:
– Da vam pojasnim moju situaciju življenja na području “Srpske krajine”. Mene je milicija skoro svaki drugi dan odvodila s radnog mjesta u Knin, razlozi su bili beznačajni, dovoljno je da netko upre prstom u mene, putem bi me isprebijali i bacili vani. To vam je trajalo od početka rata do akcije Oluja, rekao je Župan. Predsjednik Županijskog suda, Antun Klišmanić, upitao je Župana o razlozima odlaska u Srbiju.
– Nakon Oluje sam otišao u Srbiju, morao sam, bi li vi otišli da vam je netko stavio automatsku pušku na vrat?, pitao je Župan Klišmanića.
Također je naveo da za vrijeme boravka u Srbiji nije kontaktirao ni Marinka Ljubovića ni Aleksandra Milića.
– Htio bih vam pojasniti što je značilo biti na prisilnom radu. U to vrijeme nisam mogao ići kući, nego sam morao spavati u prostorijama DRB-a u Erveniku. Da sam poželio ići kući, ne bih bio ovdje, praćen mi je svaki milimetar. Jednom mi je sinulo otići u Jasenice, ali sam naišao na minsko polje, kazao je Župan.
– Ni danas ne znam reći tko mi je pričao da je Davor Tošić ubio Milu Brkića jer je “neki njegov” Stojan Ušljebrka poginuo u borbi za Kruševo početkom rata. Ako me pitate da sadržajnije opišem gdje mi je ispričana ta priča o ubojstvu, mogu reći da smo u ratu imali kancelarije u kontejneru. Ja i Ljubović smo imali svaki svoj kontejner, no jednom zgodom se Ljubović našao u mom. Došao je Tošić u maskiranoj uniformi, ne znam kojim povodom. Ljubović mi je rekao da ga je Tošić znao. Mislim da kad mi je Ljubović to pričao da ni on nije smio u Obrovac jer je tada tamo bio Arkan, a on nije dozvolio da se tako kreće po selu i regrutirao bi seljane u svoju vojsku. Ljubovića je bilo strah da i njega ne regrutira, zaključio je Župan.
Zatim ga je Moković upitala o istinitosti tvrdnje da je Milić Župana zaštitio od odlaska u vojsku, što je Župan potvrdio te dodala kako je na prethodnom ročištu ispitan i sam Ljubović koji je kazao kako o ubojstvu Mile Brkića ne zna ništa i da mu je Aleksandar Milić poznat, ali da zadnje četiri godine nije dobar s njim te da “ne zna zašto je Župan govorio protiv mene i o mom švercanju goriva”.
– Nisam ništa izmislio, jedino mogu shvatiti da se Ljubović ničega ne sjeća. To me ne bi čudilo jer ipak smo živjeli na ratnom području, ubojstva su se događala, pa je zaboravio, kazao je Župan.
Na to se nadovezao odvjetnik Ivica Ivanić, s nekolicinom pitanja za Župana.
Ivanić: Jeste li čuli još neku priču o Mili Brkiću za ubojstvo?
Župan: Ne.
Ivanić: Imate li psihičkih problema?
Župan: Nemam, drago mi je što nemam. Čak sam završio i pravo, samo nisam diplomirao.
Ivanić: Jeste li se spremni suočiti s Marinkom Ljubovićem?
Župan: Spreman sam.
Ivanić: Gdje ste se susreli?
Moković: Pa rekao vam je u Modrinom selu.
Župan: Volio bih da me više nikad ne pozovete.
Optužba je predložila ekshumaciju jer iz “obdukcijskog zapisnika proizlazi da kod pregleda ostataka tijela Mile Brkića nisu konstatirane prostrijelne rane na odjeći pokojnika, iako je prema nalazu vještaka rečeno da su pronađene čahure i da je na pokojnika pucano iz automatske puške što nije prihvatljivo s obzirom na silinu paljenja automatske puške, unatoč konstatiranim ulaznim ranama. Obzirom da okrivljenik Jurjević navodi da je okrivljenik Tošić u tijelo pokojnika ispalio više hitaca iz pištolja, a to oružje ima znatno manju probojnu moć od automatske puške i da zbog toga nije došlo do prostrijelnih rana. Smatram da je nužno provesti ekshumaciju u cilju vađenja eventualnih zrna i utvrđivanja kojem oružju pripadaju”.
Odvjetnik Ivanić se tome usprotivio jer je kako kaže ekshumacija već obavljena 1997. godine.
– Smatramo da je prijedlog suvišan i nepotreban, kazao je Ivanić.
Optužba se tu usprotivila.
– Trebalo bi ispitati vještaka balističara vezano za sljedeće okolnosti: zašto nema na odjeći tragova ako je smrt nastupila pucanjem i automatske puške, na to se nadovezao Ivanić i kazao kako je prošlo 12 godina od prethodne ekshumacije i da se može samo nagađati.
Vijeće je nakon pet minuta stanke kazalo kako traže očitovanje vještaka patologa Jospia Dujele da se očituje o dokaznom prijedlogu optužbe i primjedbama obrane, a nakon toga će zatražiti mišljenje vještaka balističara Rade Stojadinovića, a potom će se donijeti odluka o prijedlogu državnog odvjetnika.
Suđenje se odgađa na neodređeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu