Hrvatska
Svi VSS-ovci postaju magistri osim – učitelja?!
– Oni koji su završili razrednu nastavu po starom programu prepisuju se po bolonji kao prvostupnici. Taj je studij bio stručni, a ne sveučilišni. Budući da je sada “integriran”, u trajanju od 5 godina, prvostupnici ne mogu upisati još dvije godine razredne nastave, kazala je za Z NET glasnogovornica Sveučilišta u Zadru, Elija Vrsaljko.
Kako ih glasnogovornica zove, “oni” su učitelji koji imaju visoku stručnu spremu i četiri godine studija iza sebe te su ovim alarmantnim odlukama, na razini države, zakinuti za stečeno zvanje jer ih se u ovoj situaciji rangira kao da su završili po starom programu višu školu. Iako im nitko ne oduzima njihovu visoku stručnu spremu, upitno je hoće li pojam visoke stručne spreme uopće postojati u EU. Za sada je samo poznato da će učitelji koji su u stalnom radnom odnosu imati umanjenu plaću za razliku od onih diplomiranih po bolonji. Kakva će situacija biti pri zapošljavanju i hoće li prioritet imati oni “kvalificiraniji” još nije poznato, ali je poznat veliki broj učitelja na zavodima za zapošljavanje koji ni u ovoj situaciji ne mogu pronaći posao.
Donesenim odlukama, učitelji nemaju opciju doškolovanja na svom odjelu, već se mogu “prekvalificirati” i nastaviti na drugom studijskom odjelu. (?!)
– Mogu nastaviti neki drugi diplomski studij na odjelima koji u svom natječaju dopuštaju upis prvostupnika druge struke. Na primjer, Kultura i turizam dopušta upis u diplomski studij prvostupnicima razredne nastave, rekla je Vrsaljko te je iz njenih riječi vidljivo da se u terminologiji već počela koristiti riječ – prvostupnik, kad se govori o diplomiranim učiteljima.
Podsjetimo, nedavno smo pisali o donesenim odlukama po kojima se učitelje razredne nastave zakida za diplomu. Učitelji koji su navedeni studij upisali zaključno s 2004. godinom, zakinuti su za prijepis svoga zvanja. Svi oni, koji su diplomirali bilo koji studij svoje diplome imaju pravo tražiti potvrdu magisterija. Osim učitelja razredne nastave. U drugim zemljama bivše Jugoslavije odobreno je izjednačavanje profesorske i učiteljske diplome, no samo u Hrvatskoj – ne prolazi.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog
Učiteljica
11. studenoga 2010. at 17:48
Sramota!!
još jedna učiteljica
14. studenoga 2010. at 12:16
pa to je da čovjek poludi! :/
x
7. ožujka 2011. at 22:51
Završila sam u roku i stekla naziv diplomirani učitelj raz.nastave sa pojačanom predmetom NJ. 4 godine sam slušala predavanja, pa premda sam sve ispite dala u roku fakultet sam tek uspjela završiti u roku od 5 godine, jer si neka predavanja tek odslušao pa nisi nikako mogao položiti tih 6 ispita u 2 mj. Eto tako..znači nije nam studij trajao 4 g. već punih 5. Sada nakon što smo poniženi što kod zapošljavanja sa pojačanim predmetom,profesori većinom uživaju ugled boljih stručnjaka još i muke oko nazivlja. Za takvo stanje najviše krivim vodeće osobe na Učiteljskim fakultetima, oni su ti koji bi se trebeli izboriti za naša prava. Smeta me i što se upisuju nenormalan broj ljudi na učiteljske fakultete, pa nas nemaju gdje zaposliti…KOMA..ŽALIM DAN KADA SAM UPISALA TAJ FAKULTET. NEMAŠ POSLA;NEMAŠ PRIZNANJA.. Ispada da mi koji smo se školovali isključivo za rad u osnovnoj školi,imamo najmanja prava. recimo profesori jezika mogu raditi u raznim uredima, srednjim školama, višim i nižim razredima za isti broj sati provedenih na fakultetu dok nama još i 100% stečena prava osporavaju.
Ana
21. studenoga 2011. at 10:02
i ja kažem. diplomirala sam 2004. i odstažirala itd. sve, sve pa i s vezom ne mogu naći posao. radila sam u dućanu, a sad ne mogu ni to…kažu da sam prekvalificirana, ha ha
Milan
19. prosinca 2011. at 14:33
također mucim muku s tim kao i vi.zavrsio sam 4 erogodisnji studij turistickog menadzmenta na veleucilistu u Šibeniku i stekao zvanje diplomirani ekonomist.a stari zakon kaze da smo prvostupnici ali nadajmo se da ce uskoro proci novi zakon o visokom obrazovanju pa bi trebali biti strucni magistri!!nadam se pozitivnom ishodu