Connect with us

Hrvatska

Tko gubi, a tko dobiva proračunom za 2011.

Objavljeno

-


Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine – 35,1 milijardi kuna (što je 163 milijuna kuna više nego u 2010.), te na rashode za zaposlene – 22,6 milijardi kuna (+0,1%). U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna kao ni mirovina, ističu u Ministarstvu financija.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru kojeg su i rashodi za mirovine, pa ukupno u idućoj godini na taj resor otpada 38,8 milijardi kuna, (+0,03%). Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo zdravstva kojemu proračun u idućoj godini predviđa iznos od 25,6 milijardi kuna (-2,7%).
U idućoj je godini za naknade HZZO-u predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (-3,4%) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (+2,4%), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna (-1,1%).
Najveći gubitnici ministarstva obitelji, regionalnog razvoja, kulture, vanjskih poslova…

Resor kod kojeg proračun u idućoj godini predviđa najveće smanjenje novca je Ministarstvo financija23,9 milijardi kuna (-25,3%). Posljedica je to prije svega manjih obveza otplata domaćih i inozemnih obveznica i zajmova, a koje s ovogodišnjih 19,1 milijardu kuna u idućoj godini padaju na 9,9 milijardi kuna. Manje mogu očekivati i Ministarstvo obrazovanja s predviđenih 11,7 milijardi kuna ili (-0,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 6,5 milijardi kuna (-0,7%), MUP sa 4,7 milijardi kuna (-1,6%).
Proračun za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s nešto više od 4 milijarde kuna je za 2,8 posto manji nego ovogodišnji iznos, a smanjenje se predviđa i kod Ministarstva regionalnog razvoja (-5%) na 1,9 milijardi kuna. S manje će novca raspolagati i resori kulture (953,5 milijuna kuna ili 5,8% manje), vanjskih poslova (558,4 milijuna kuna, ili 6,4% manje), zaštite okoliša (629,2 milijuna kuna ili 4,2% manje), uprave (396,1 milijun kuna ili 2,2% manje) itd.
Više MORH-u, Pantovčaku, turizmu i pravosuđu
Prijedlog proračuna predviđa na stavkama Vlade iznos od 216,4 milijuna kuna (-8%), dok je za Hrvatski sabor predviđen ukupan iznos od 332,5 milijuna kuna (-20%), što je posljedica smanjenja iznosa za Državno izborno povjerenstvo za više od 30 posto, na 182,4 milijuna kuna. Manje će u idućoj godini dobiti i Ured bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića i predviđeni mu je iznos od 1,36 milijuna kuna (-8,7%), dok će Ured predsjednika raspolagati s 55,4 milijuna kuna (+9,7%).
Za rashode vezani uz prilagodbu EU s iznosom predviđeno je 1,9 milijardi kuna. Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi – popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna. Među ministarstvima za koje proračun predviđa više novca nego ove godine su i Ministarstvo pravosuđa (+5,7%) 2,7 milijardi kuna te Ministarstvo turizma (+5,7%9 s 239,5 milijuna kuna.
Nema jamstava brodogradnji, poljoprivredne subvencije 2,9 mlrd.
Uštede su ostvarene na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima. Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna – zadnja jamstva dana su 3. maju. Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna. Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta. Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, (-2,7%). Najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna (-2,5%).
Prepolovljeni prihodi od poreza na dohodak

Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008. Prihod od PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a. Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija. (objavio: HRT)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.

“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.

Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.

Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.

U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.

Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave

Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane ​obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.​

“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.

Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.

Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura

Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.

Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.

Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura

Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.

Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.

​Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.

Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.

Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova

Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.

Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.

Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina​, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.

Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hladna fronta pred vratima: Pad temperature, sjeverni vjetar i snijeg u dijelovima zemlje

Objavljeno

-

By

Pixabay

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nad Skandinavijom premješta se prema jugu, a s njim povezana hladna zračna masa preko sjeverne i srednje Europe struji prema Alpama. Uz prodor  hladnog polarnog zraka povezan je i porast prizemnog tlaka zraka te nad Europom jača anticiklona. Anticiklona će donijeti stabilizaciju vremena u naše krajeve, ali tek od srijede idući tjedan.

Stabilizaciji vremena će prethoditi prodor hladne zračne mase sa sjevera Europe, a osjetit ćemo ga u našim krajevima tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak te u  ponedjeljak. Uz osjetan pad temperature zraka zapuhat će jak sjeverac i sjeverozapadnjak, a kiša će u planinskim krajevima prelaziti u snijeg. Pokoja pahulja snijega moguća je i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Jadranu će iznenada svom snagom zapuhati jaka do olujna bura.

Do promjene vremena koju prognoziramo u noći na ponedjeljak, danas u nedjelju promjenjivo oblačno s povremenom kišom uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na srednjem i južnom Jadranu dulja sunčana razdoblja uz pojačan razvoj dnevne naoblake te pokoji pljusak na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju. Na Jadranu će jugo oslabjeti. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16.

U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana brzi prolaz hladne fronte sa sjevera. Prevladavat će oblačno s kišom, u planinskim krajevima snijegom, a pokoja  pahulja moguća je i u nizinama unutrašnjosti. Krajem dana u najsjevernijim krajevima prestanak oborine i djelomično razvedravanje. Zapuhat će sjeverac i osjetno zahladiti. Na Jadranu će se jaka mjestimice olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu jutarnje temperature u
unutrašnjosti od -2 do 2, na Jadranu oko 6. Najviše dnevne u unutrašnjosti od 3 do 7, na Jadranu od 8 na sjevernom do 12 na krajnjem jugu i otocima.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone. Prevladavat će vedro vrijeme uz jutarnji mraz u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature će uz obilje sunca postupno porasti tako da će krajem tjedna ponovo doseći i u unutrašnjosti i na Jadranu dvocifrene vrijednosti. Puhat će sjeverac i
sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu