Connect with us

Hrvatska

Idemo dalje?

Objavljeno

-


Iako to nije popularno, redakcija Z NET-a procjenjuje da je obaveza joj osvrnuti se na jučerašnje i današnje napise u dijelu medija iz razloga što isti opasno relativiziraju instituciju javnog novca, odnosno policijski i postupak Državnog odvjetništva, nastavljajući time svoj dulji serijal vršenja pritiska na rad i jednih i drugih.
Zbog navedenoga, redakcija Z NET-a smatra potrebnim iznijeti sljedeće:

  1. u Gradu Zadru u tijeku su “kriminalistički izvidi” i ništa drugo, tako stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  2. “kriminalistički izvidi” u Gradu Zadru ne traju od jučer, kako je to prenijela većina medija, već “od prošlog tjedna”, stoji također u službenom priopćenju PU zadarske koji ne potpisuje redakcija Z NET-a, već tamošnja glasnogovornica;
  3. “kriminalističke izvide” u Gradu Zadru nije naložila redakcija Z NET-a, a što bi bilo prilično pretenciozno, već Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo – to također stoji u službenom priopćenju PU zadarske;
  4. “kriminalističkim izvidima” u Gradu Zadru ne želi se samo provjeriti istinitost pisanja dva nacionalna medija o zemljištu na Višnjiku, već i – “nalaz Državnog ureda za reviziju, te poslovi oglašavanja Grada”, opet, stoji u službenom priopćenju PU zadarske.

Toliko o preskakanju činjenica u dijelu medija tijekom jučerašnjeg i današnjeg dana. O razlozima možemo samo nagađati.
Redakcija Z NET-a smatra da je jedina pravovremeno, pravovaljano i nepristrano izvijestila javnost o policijskom i djelovanju Državnog odvjetništva prema Gradu Zadru, pa u istom tonu danas smatra važnim na jednak način javnost upoznati detaljnije i sa sljedećim:

  1. svaka kuna koja je u sastavu nekog od javnih proračuna – bilo gradskog, županijskog ili proračuna nekog od pripadajućih trgovačkih društava – javna je kuna i javnost ima pravo i obavezu tražiti i dobiti informaciju o tome gdje je i zbog čega završila;
  2. to pravo javnosti iz nekog se razloga posljednjih godina rijetko ili nikako koristilo;
  3. javnost vjerujemo da zanima gdje je i zašto završio i završava njihov novac, pa i onaj kojim ispada da su godinama sponzorirana lokalna glasila;
  4. javna glasila imaju obvezu objavljivanja istinitih i provjerenih informacija, a što je velika i ozbiljna obveza, pa je od izuzetnog interesa javnosti znati ako su ista financirana od vlasti;
  5. javnost ima pravo na informaciju, sve i da ta informacija govori o tome kako su godinama od strane gore opisanih medija – dezinformirani ili parcijalno informirani, a što dođe na isto;
  6. redakcija Z NET-a, kako je to prenio lokalni glasnik lokalnih vlasti – ne traje u zadarskoj javnosti osam dana nego dva mjeseca, a glavna urednica iste – petnaest godina, što opet ne garantira profesionalnost, obzirom da je autor dezinformacija koje ispravljamo u istoj toj javnosti već trideset godina, pa je i dalje jednako dezinformiran kao prvoga dana;
  7. da je drukčije, znao bi da pitanje nikako i nikada ne može biti “nezakonito”, te da je neprimjereno da direktor lokalnog glasila prima honorar u lokalnoj turističkoj zajednici i u Gospodarskoj komori, kao i to da Vukovarom udičari s prvim ljudima Grada i Županije, a potom kritizira tuđu neobjektivnost i pristranost;
  8. ako su sva navedena saznanja Z NET-a i sva naša propitkivanja vlasti o tome kako troši novac zadarskih poreznih obveznika – “maliciozna”, kako to kaže u 7. točki opisani direktor, povremeno novinar i strastveni udičar – onda se najdublje ispričavamo, ali i – nastavljamo.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zigez

    17. studenoga 2010. at 15:57

    a zasrali ste se malo a?hah necete vi dugo

     
  2. Malimarinko

    17. studenoga 2010. at 16:39

    Hvala Bogu da napokon postoji portal koji bez straha prenese činjenice,ma kako one bile neugodne za ovaj grad.Na kraju krajeva to je i svrha novinarstva-nepristrano izvještavanje,zato SAMO HRABRO,građani su uz vas

     
  3. Jaca

    17. studenoga 2010. at 20:24

    samo hrabro i podrška znet-u,ni ova banda neće još dugo…..
    neka institucije rade svoj posao, a remetinec neka se počne proširivati

     
  4. Malimarinko

    18. studenoga 2010. at 8:41

    Goli otok,kakav Remetinac,tamo bandu treba

     
  5. bravo

    18. studenoga 2010. at 8:47

    …samo tako, jako, jako, jako mi se sviđa to što ste hrabri i uporni, ali i ja sam uporan k’o mazga. Draga Arijana molim Vas napišite tekst o stanju u Vašoj radnoj zajednici. Koliko vas je, jeli plaća redovna, jesu li radnici prijavljeni na punu plaću, jesu li im plaćeni doprinosi, prekovremeni, imaju li slobodne dane u tjednu i koliko, itd, itd??? Jako je bitno da kod vas bude zdrava atmosfera, a ne recimo isto kao i svugdje u HR, iako sve kritizirate i pozivate na poštenje. Ako to napravite, klanjam se do poda.
    P.S. Nisam kod vas zaposlen pa da tajno kritiziram nadređene nego samo želim otvorene karte s vaše strane.
    Nemojte me razočarati, jedina ste nam šansa!!!
    Prijatelj

     
  6. renci

    18. studenoga 2010. at 15:00

    Svaka čast!
    da je više ovakvih kao Z-NET… morala bi i neka druga “nezavisna” glasila u gradu kod vas na stručnu praksu, Čisto da im objasnite pojmove “nezavisan”, “nepristran” “istinit” “objektivan”, mada su vaši novinari (bar većina) kod njih “pekli zanat”.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu