Connect with us

Hrvatska

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

Objavljeno

-

Kolona sjećanja Vukovar (Foto: PIXSELL)
Pod geslom Vukovar – pobjednik jer je žrtva obilježava se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Obilježavanje je počelo komemorativnim skupom i prigodnim programom ispred Opće bolnice Vukovar. Oko desetak tisuća građana Vukovara i domoljuba iz svih krajeva Hrvatske krenuli su u Koloni sjećanja prema 5,5 kilometara udaljenom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Kolonu, u kojoj su i predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Sabora Luka Bebić i premijerka Jadranka Kosor, predsjednik HBK mons. Marin Srakić, ministri, saborski zastupnici, predvode članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i još se jednom pokloniti žrtvi Vukovara.
Središnje događanje počelo je dolaskom kolone motorista branitelja s ‘Vukovarskim svjetlom mira’. Na travnjak kod križanja Ulice Hrvatske bratske zajednice i Ulice grada Vukovara postavljeni su lampaši u obliku imena grada Vukovara i križa sa svijećom. Čast paljenja lampaša ove je godine pripala učenicima i nastavnicima iz Osnovne škole ‘Rapska’, a svijeću je upalio Vukovarac i branitelj Vukovara Zoran Brekalo.
Odana je počast i zahvalnost te se molilo za sve one koji su stradali u obrani Vukovara i Hrvatske, a program je uveličao simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske. Izaslanik vojnog ordinarija msgr. Jurja Jezerinca vlč. Milenko Majić u molitvi je zahvalio Bogu ‘za naše prijatelje koji su nam bliski i dragi i koji su život svoj dali u obrani Vukovara i naše domovine’.
Predsjednik Kluba veterana 148. brigade HV-a Tihomir Kordić zahvalio je građanima i djeci koji su došli na Ulicu grada Vukovara ili su upalili svijeću u svojim prozorima. ‘Vukovar je postao simbol za sva herojstva i žrtve Domovinskog rata, ali ne zbog imena grada, već zbog hrvatskih branitelja’, istaknuo je Kordić. Rekao je da ‘ovo nije govor mržnje, nego samo podsjećanje na mržnju koja je dovela do takve žrtve – mržnju koju smo pobijedili srcem i ljubavlju prema domovini’.
Pod geslom ‘Vukovar – pobjednik jer je žrtva’ danas će se obilježiti Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. u spomen na stradanje toga grada u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba u ljeto i jesen 1991.
Paljenjem lampaša uzduž Ulice grada Vukovara u Zagrebu te ispisivanjem lampašima imena grada Vukovara i križa u sredinu kojega je postavljena velika svijeća od dva metra Zagrepčani su sinoć obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.
Pod sloganom ‘I reći ću vam samo još jednu stvar – Zapamtite Vukovar’ Dane sjećanja na žrtvu Vukovara već tradicionalno organizira Klub veterana 148. brigade Hrvatske vojske Zagreb-Trnje. Pridružile su im se sve braniteljske udruge i klubovi te djeca, mladi i drugi građani, prenosi HRT.
Obilježava se i 19. godina od agresije u Škabrnji
Osim Vukovara, danas se obilježava i 19. godišnjica stradanja Škabrnje. Podsjećamo, ranog jutra 18. studenoga 1991. pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom slomili su otpor slabo naoružanih branitelja. Samo prvog dana agresije ubijena su 43 civila i hrvatska branitelja, a tijekom višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.
Žrtvi Škabrnje doći će se pokloniti i premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Republike Ivo Josipović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu