Hrvatska
Milinović: "Riječ je o podvalama i sitnim igrama!"
Na platnoj listi nelegalnog fonda koji se stvarao pod političkim pokroviteljstvom bivšeg premijera Ive Sanadera bili su, tvrde za Večernji nekoliko upućenih izvora, bliska suradnica bivšeg premijera Bianca Matković i ministar zdravstva i zamjenik predsjednice HDZ-a Darko Milinović. Milinović to kategorički odbija i tvrdi da nikada nije primao novac na ruke.
Milinović: “Podmeću mi!”
– Sve što sam u sedam godina uzeo bilo je nekoliko putnih naloga i troškovi za benzin, no to je išlo legalno preko blagajne stranke, kaže Milinović.
Ministar naglašava da, od kada je na čelu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, to ministarstvo nije poslovalo ni s Fimi medijom ni s Massolom. Naglašava kako s marketinškim agencijama koje su u središtu afera uopće nije imao posla te napominje da možda upravo to nekom smeta.
Popis imena koja se vežu uz crni fond mnogo je širi i na njemu su navodno dužnosnici koji idu do ranga državnih tajnika, a interesno ih je povezivao bivši premijer.
USKOK-ove istrage o izvlačenju novca iz državnih poduzeća i ministarstava sve više upotpunjuju mozaik koji pokazuje kako je bivši premijer Sanader oko sebe stvorio krug osoba od povjerenja koji je, barem što se financija tiče, predstavljao paralelni sustav.
Riječ je o političkoj strukturi koja je iz nelegalno izvučenog novca dijelila mjesečne naknade koje su u prosjeku bile na razini još jedne plaće. Postojanje paralelnog sustava potvrdilo je više potpuno neovisnih izvora. Za tu priču se doznalo od upućenih osoba u USKOK-u, iz policijskog kruga te iz kruga bliskog stranci na vlasti. Potpuno neovisno jedan o drugom, sugovornici su potvrdili da su na ilegalnim platnim listama bili Darko Milinović i Bianca Matković.
– Počela su razna podmetanja. To su apsolutne neistine. Riječ je o podvalama i sitnim igrama. Niti sam išta dobivao na crno, niti išta znam o paralelnim plaćama koje bi isplaćivao Barišić ili pak Sanader, kaže Milinović.
Na pitanje misli li, kada kaže da su posrijedi sitne podvale, na to da mu se ovim putem vraća za javno iskazane vizije o tome kuda HDZ treba ići i spekulacije da se u ne tako dalekoj budućnosti vidi na mjestu Jadranke Kosor, ministar zdravstva odgovara da to ne bi htio komentirati, neka svatko sam zaključuje.
– Očekivao sam da će početi izmišljanja, a možda nekom smeta upravo to što nisam povezan s aferama. Osim toga, USKOK sve istražuje pa će se na kraju pokazati istina i o ovim optužbama, zaključio je Milinović.
Napuhani ugovori
Premda se radilo o isplatama u gotovini koje su išle na ruke, navodno ipak nije riječ o novcu koji je bivši HDZ-ov rizničar i šef Carine Mladen Barišić izvlačio preko Fimi medije, niti je riječ o golemoj svoti od 2 milijuna kuna i 300.000 eura što ju je Barišić odnio u središnjicu HDZ-a kada je shvatio da se protiv njega otvara istraga, a HDZ je to poslije iz istih razloga proslijedio USKOK-u. Prema izvorima Večernjeg, paralelni sustav koji se stvorio oko bivšeg premijera crpio je sredstva iz izvora vrlo sličnih onima Fimi medije, odnosno iz ugovora za razne usluge koji su se sklapali s osobama od povjerenja, a bili su napuhani, što znači da su plaćanja znatno premašivala vrijednost usluga, a preplaćeni novac vraćao se i dijelio u povjerljivom krugu.
Od istražitelja se doznaje da je model funkcionirao tako da se paralelna primanja isplaćuju onim dužnosnicima koji su pridonosili punjenju crnog fonda. Tko je pridonosio paralelnom sustavu, taj se i koristio pogodnostima.
Kuća s bazenom vrijedna pet milijuna kuna pred završetkom
Pet milijuna kuna vrijedna kuća s bazenom ministra Darka Milinovića u završnoj je fazi gradnje. Kako je vidljivo, na gradilištu u Kaniškoj ulici u Gospiću u tijeku su radovi na unutrašnjosti obiteljske kuće koja ima površinu više od 700 četvornih metara. Radnici na gradilištu ne odgovaraju ni na kakva pitanja vezana uz gradnju zbog negativnih medijskih napisa o kući.
Ministar Milinović najavio je medijima gradnju nove kuće za koju je tada tvrdio da će imati 190 kvadrata. Također je objasnio da su on i supruga za gradnju kuće digli kredit od 100 tisuća eura te uložili 120 tisuća eura vlastite ušteđevine skupljane tijekom 50 godina zajedničkoga radnoga staža. Roditelji Milinovićeve supruge darovali su im zemljište, a sa 60.000 eura pomogao je ministrov otac. Ministrova sestra, koja će s obitelji također živjeti u kući, uložila je 20.000 eura. (Večernji)
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše