Hrvatska
Željko Predovan: "Nemojmo grad pretvoriti u muzej jer muzeji su loše posjećeni!"
Na aktualnom satu današnjeg Gradskog vijeća, vijećnici su raspravljali o mnogim “bolnim” točkama. Josip Vlahović iz DSU-a postavio je pitanje o formiranju regija u RH, naknadama članovima Nadzornih odbora, te pitanje o energetskoj bilanci Županije i Grada.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić još jednom je ponovio kako ne postoji službena inicijativa o preustroju i da je za sada suvišno razgovarati o istome. Također je dodao kako su članovima NO-a smanjene naknade te da se po pitanju energetske bilance već pripremaju planovi za budućnost.
SDP-ovu vijećnicu Ingrid Antičević Marinović zanimalo je kada će Grad isplatiti građane kojima je deposedirano zemljište te o kojim se iznosima radi. Ujedno je zapitala zašto Grad Zadar nije iskoristio niti jednu lipu iz pretpristupnih fondova.
– Imamo potpisane ugovore s tim ljudima, no zbog nedostatka novca nisu do sada isplaćeni. S obzirom da Grad ima sve veću likvidnost, uskoro ćemo isplatiti deposedirana zemljišta, rekao je Vrančić te dodao kako Grad priprema šest projekata za kandidaturu u pretpristupne fondove.
Curenje informacija iz Gradske uprave
Vijećnik SDP-a Željko Ivančević zapitao je hoće li uskoro krenuti izgradnja “skate parka” koji zadarska mladež toliko željno isčekuje, no gradonačelnik je kratko odgovorio kako izgradnja takvog objekta nije u prioritetima Gradske uprave.
HSLS-ov Željko Predovan osvrnuo se na problematiku sa zadarskim štandovima.
– Bili su na Kalelargi, sad su na rivi a uskoro bi mogli završti u moru… Treba naći razumijevanja i negdje smjestiti te ljude. Nemojmo ih potjerati iz grada. Nemojmo grad pretvoriti u muzej jer muzeji su loše posjećeni, kazao je Predovan.
Vrančić je u svom odgovoru rekao kako je to veliki problem te da je potrebno pronaći odgovarajuću lokaciju kako ne bi oskrvnjivali povijesnu jezgru, a sve u dogovoru s konzervatorima.
Po odluci Gradskog vijeća nagradu za životno djelo dobit će akademik Ante Stamać te košarkaš Giuseppe Giergia. Dobitnici godišnjih nagrada su glumica HNK-a Jasna Ančić, klapa Intrade, pjesnik Slavko Govorčin, arhitekt Ante Uglešić za kreaciju trga Poljane Ivana Pavla II dok će se Lučanu Karloviću nagrada dodijeliti posthumno Grb Grada Zadar.
Posebnom odlukom Gradonačelnika Zvonimira Vrančića Grb Gradonačelnika dodjeljuje se tvrtki HSTEC d.o.o., što je gradonačelnik otkrio tek na samoj sjednici.
– Tko je dnevnoj novini VOX otkrio dio imena dobitnika ovogodišnjih priznanja Grada Zadar unatoč dogovoru Odbora da će se to znati tek na sjednici Gradskog vijeća na kojoj će vijećnici odlučivati o predloženim lauretima?, zapitala je Sabina Glasovac, predsjednica kluba vijećnika SDP-a i članica tog odbora. Ona, kao i predsjednika HDZ-ova kluba vijećnika Nediljko Pavlović ustvrdili su kako ni svojim vijećnicima nisu otkrili imena. Riječi se držao i predsjednik Gradskog vijeća Živko Kolega koji je na tom Odboru od 11 članova tražio da se imena odmah objave po završetku njihove sjednice.
– Ovo je primjer koji pokazuje kako oko nas sjede ljudi kojim se ne može vjerovat. Vi se gradonačelniče čudite što informacije cure iz policije , a cure također i iz gradske uprave. Na ovakve dogovore o šutnji ubuduće nemojte na nas računati, poručila je Glasovac.
Vrančić: “PU ne češlja Gradsku upravu!”
SDP-ova vijećnica Sabina Glasovac, u ime javnosti ali i ostalih vijećnika zamolila je gradonačelnika da pojasni nedavnu policijsku intervenciju u zgradi Gradske uprave.
“PU ne češlja! Inspektor se najavio i rekao koji ga dokumenti zanimaju te su isti predani. Državno odvjetništvo je smatralo spornim izvješće o reviziji te je zatražilo istragu o nenaplati obveza i koja su sredstva upotrebljena u naplati potraživanja – plaćanje čovjeka koji vodi Klub Zadrana u Zagrebu, završetak ŠC Višnjik, otkup i deposedacija zemljišta na Višnjiku te informacije o naručivanju oglasa koje svoma jednako plaćamo pa se nemamo što opravdavati”, zaključio je Vrančić.
Centar Mocire “zapeo” u podzemnim kanalima
SDP-ova vijećnica Irena Dragić otvorila je pitanje o Centru Mocire čije otvaranje se već neko vrijeme prolongira.
Gradonačelnik je dodao kako je izvođač radova “zapeo” u sanaciji podzemnih kanala što iziskuje dodatna novčana sredstva, a što će se pokušati dogovoriti u narednim tjednima.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
