Connect with us

Hrvatska

Ivo Dijan: "Budućnost astronoma je na Istu i Premudi"

Objavljeno

-

Ivo Dijan (foto: Iva Lauš)
Astronomsko astronautičko društvo Zadar osnovala je grupa zaljubljenika u astronomiju, a nedavno su proslavili 30 godina djelovanja tijekom kojih su kroz razne sekcije postigli zapažene rezultate.
Društvo je godinama “bolovalo” od nedostatka prostora kao i većina udruga tako da su često mijenjali adrese, a danas ih možete pronaći u ulici B. Krnarutića.
Kroz sve ove godine postojanja, AAD Zadar široj javnosti ostalo je u sjećanju po organiziranju raznih popularnih javnih predavanja poznatih stručnjaka kao, tribina, izložbi i promatranja noćnog neba pomoću teleskopa za građanstvo na raznim lokacijama u našem gradu, a najviše na Donjoj rivi.
Društvo je od 1987.  i korisnik Kapetanove kule, a nadaju se da će u skorijoj budućnosti biti u mogućnosti realizirati davno zamišljen projekt galerije i turističkog vidikovca u Kapetanovoj kuli na Trgu pet bunara koja je trenutno djelomično iskorištena. Svoje aktivnosti osim kopna usmjerili su i na otoke gdje imaju dvije sekcije – Astronomsku sekciju “Danica” u Salima na Dugom otoku i Astronomsku sekciju “Jupiter” u Preku na otoku Ugljanu. Kao i u susjednim kopnenim mjestima (Nin, Ražanac, Benkovac, Obrovac, Biograd i Sukošan) tako i u ova dva otočna mjesta uspješno organiziraju razna predavanja iz astronomije, astrofizike, astronautike i srodnih grana znanosti te raz ne izložbe i promatranja noćnog neba.
Za članove Društva organizirani su tečajevi iz raketnog modelarstva kojeg vode članovi Ivo Dijan, Šalaj Hrvoje i Gulan Ante te astronomije i astrofizike Dalibor Šimunić, Nikica Simić i Maksim Klarin.
Društvo već godinama traži mjesto pogodno za montiranje teleskopa, a kako kaže tajnik Društva, gosp. Ivo Dijan, otoci Ist i Premuda, idealni su za aktivnosti koje žele realizirati.
“Tragajući za nekakvim idealnim mrakom u okolici Zadra koji pogoduje za rad astronoma došli smo do otoka Ista i Premude na kojima postoji već određena infrastruktura koja se lako može prilagoditi potrebama astronoma amatera i profesionalaca. Na ovim lokacijama želja nam je napraviti jedan Astrokamp gdje bi pored astronomije bili obuhvaćeni i fotografija, radioamterizam, geologija, biologija, fizika, kemija, informatika i ekologija. Iz spomenutih razloga u tijeku je izrada idejnog projekta Astrokampa na otocima Istu i Premudi koji bi bili umreženi i tvorili bi jednu cijelinu”, kaže Dijan.
Budući da se zvjezdarnice moraju graditi na sve udaljenijim i osamljenijim mjestima zbog gradskog svjetlosnog blještavila koje onemogućava promatranja i istraživanja, ali stvara i velika zagađenja koja se pogledom kroz teleskop manifestiraju kao bijela ili narančasta izmaglica, Dijan upozorava kako je osim neba, zbog svjetlosnog onečišćenja, ozbiljno ugroženo i ljudsko zdravlje.
“Astronomi zbog velike svjetline neba više ne mogu vršiti promatranja i istraživanja kao nekada. U potrazi za mjestom s dobrim uvjetima za promatranje neba napuštaju gradove, a zvjezdarnice rade u sve težim uvjetima. Nekada je bilo dovoljno napraviti zvjezdarnicu daleko od grada. Danas to više nije dovoljno. Gradska svjetla se vide iz velikih udaljenosti i uništavaju noćno nebo. Najveću opasnost predstavljaju svijetleće kugle i svjetlo iz poda, koje osim što uništavaju nebo, remete životinjski svijet, ali i zdravlje ljudi”, zaključuje Dijan.


Nismo sami u svemiru
Astronomi danas sve više i učinkovitije istražuju procese u ogromnom “nebeskom laboratoriju”, a svako novo otkriće korak je na putu pronalska mogućeg života u svemiru.
– Nemoguće je da nema nekog drugog života ili inteligencije, samo je pitanje u kojoj je mjeri prisutno. Primjerice, ono što desetljećima gledamo u SF filmovima, već postoji u NASA-i ili vojsci samo što nije i još dugo neće biti u širokoj primjeni, dodaje Dijan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu