Connect with us

Hrvatska

Obrovački SHZ javlja USKOK-u za sanaciju Jadrala i novu cementaru!

Objavljeno

-


Ubrzo po objavi današnjih članaka na Z NET-u, u kojima smo prenijeli reakcije zelenih na sanaciju bivše tvornice glinice kod Obrovca i najavu izgradnje cementare u Kruševu, oglasila se obrovačka podružnica Stranke hrvatskog zajedništva. Vijećnici SHZ-a su naveli niz novih okolnosti u oba slučaja, a svoje su otvoreno pismo, koje prenosimo u cijelosti, poslali predsjedniku RH Ivi Josipoviću, Vladi, DORH-u i USKOK-u:
Nakon srpskog eksploatatora do 1990.  godine u gradu Obrovcu i obrovačkom području, koji je s idejom trajne okupacije, novcem Hrvata, gradio tvornicu za preradu glinice. Novi potencijalni eksploatatori također zbog svojih strateških interesa, očito su i drskiji, danas u Obrovcu i obrovačkom području, pomoću vlasti i preko iste devastirane tvornice kontroliraju obrovačko područje, dok navodno saniraju bazen s lužnatim vodama i crvenim muljem koje je u sklopu bivše tvornice za preradu glinice, započeto još 2006. godine. Sanaciju  obavlja s brojnim kooperantima, iz  Hrvatske i svijeta, Sirovina odlagalište d. o. o.
Razni radovi, naročito zbog njihovih strateških interesa,  hrvatske porezne obveznike će koštati 80. 677.800 kuna (osamdeset milijuna šesto sedamdeset sedam tisuća osamsto kuna). Po istoj šabloni 2003. godine na područje Obrovca dolazi tvrtka „Fasa d. o. o. „ iz Spresiana koja je kupila Dalmatinske rudnike Obrovac. Dobivši dozvolu i za proizvodnju žbuke, međutim, odustala  je od proizvodnje, sada namjerava u selu Kruševu Gradu Obrovac graditi tvornicu cementa i vapna. Kako mještani ovih područja izjavljuju, talijanski investitor kao da se služi stilom srpskog eksploatatora, zbog kontroliranja hrvatskog teritorija, a ne otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja mještana.
Božidar Kalmeta, 16. 5. 2008. godine nakon što je srušen dimnjak tvornice za preradu glinice u Obrovcu izjavio je da će na tom prostoru od 500 000 m2. ( petsto tisuća četvornih metara ) biti izgrađena termo elektrana na plin. Međutim, isto zemljište prodano je Luki Jeriću, vlasniku hotela President u Splitu, za 8.500. 000 kuna ( osam milijuna i petsto tisuća kuna ). Pitanje je po čijem su diktatu HDZ-ov gradonačelnik Grada Obrovac Ante Župan i tajnik Slobodan Jurjević prodali Luki Jeriću toliku površinu zemlje tako jeftino, kada je vještačenjem utvrđeno kako je realna cijena zemljišta 60. 000. 000 kuna, (šezdeset milijuna kuna). Dakle gradu Obrovcu je napravljena šteta preko 50. 000. 000 kuna ( pedeset milijuna kuna).
Gradska vlast kao da ne primjećuje da će se, nakon Tvornice – TRIO, ugasiti posljednja radna mjesta u Gradu Obrovac. Tradicionalno na ovom području, zbog dobrih uvjeta, stanovništvo je  uzgajalo i stoku. Prije Domovinskog rata na obrovačkom području bilo je preko 100.000 (sto tisuća) ovaca i koza, danas na ovom području je samo neznatan broj ovaca, koza, i goveda, ( broj u uredu za poticaj stočarstva mnogostruko uvećan?).
Ovih dana Argentina, poučena vlastitom naivnošću, savjetuje Hrvatskoj da se kani svjetskih varalica – mešetara, da se ne zadužuje po želji MMF, već da ih odbaci kao što su i oni učinili, jer kako nitko bolje od samih Hrvata ne poznaje vlastitu specifičnost i potrebe, te  kako oni nakon što se više ne zadužuju, pomoću vlastitog rada, samoinicijative i vlastitih planova, uspješno se ekonomski oporavljaju i oslobađaju suvremenih eksploatatora – mafije.
Hrvati imaju i veći problem, zbog totalne devalvacije kvalitete hrvatskih stranaka, naročito SDP i HDZ, koje su preko vlasti demonstrirale tendencioznost, zapostavivši moralne vrijednosti u nedostatku ideja, zavarani prividom ruše hrvatsku bazu i nadgradnju. Tako navikavajući hrvatski narod devastirali su u Hrvatskoj život, život koji je devalvirao baš proporcijalno devalviranim strankama, koje ubuduće Stranka hrvatskog zajedništva i hrvatskom narodu, ne mogu biti niti kao opozicija, već samo kao opomena.
Droga kao najveći problem u RH izrazit je na obrovačkom području, a kojeg su i na ovom području stvorili potencijalni porobljivači, dok truju hrvatsku djecu.
Stranki hrvatskog zajedništva, zbog navedenog problema, roditelji s ovog područja sve se više obraćaju i traže pomoć da zaštite vlastitu djecu.
Naročito, zbog trovanja hrvatske djece, Stranka hrvatskog zajedništva u narednom razdoblju predložiti će prema članku 43. Ustava Republike Hrvatske da imaju pravo osnovati udrugu i slobodno se udruživati u skladu sa zakonom, preko koje će čuvati svoju djecu.
Posljedica neznanja vlastodržaca u Gradu Obrovac je pad nataliteta, i emigracija. Prema statistici Kruševo 1971. godine je imalo 2370 stanovnika, 1981. godine, 1978 stanovnika. 1991. godine, 1671 stanovnika, 2001. godine, 1078 stanovnika.
FASSA
Hrvatski narod mora pomoću vlastitog rada, samoinicijative i vlastitih planova, uspješno se ekonomski oporavljati i oslobađati suvremenih eksploatatora – mafije te nedopustiti zastrašivanje od strane istih, koje su im omogućili  vlastodršci Zadarske županije.
Na psihološkom nivou, u masama građana Zadarske županije stvorili su strah pomoću kojega održavaju poslušnost i pasivnost stanovništva. Iz toga razloga mnogi građani neće da se angažiraju te zatvaraju oči pred problemima.
Talijanska tvrtka „Fassa d. o. o. „ iz Spresiana, 2003. godine, kupila je Dalmatinske rudnike Obrovac. Dobivši dozvolu za proizvodnju žbuke, međutim, odustala  je od proizvodnje, sada namjerava u selu Kruševu Gradu Obrovac graditi tvornicu cementa i vapna. Kako mještani ovih područja izjavljuju, talijanski investitor na obrovačko poručje došao je zbog kontroliranja hrvatskog teritorija, a ne otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja mještana.
Talijanski investitori su bili izuzetno velikodušni u prezentiranju  tvornice izaslanstvu Zadarske županije, koje je početkom ožujka 2010. godine boravilo u Republici Italiji.
Navedeno izaslanstvo pozvali su u goste da uvide na koga mogu računati u svojim planovima spram Zadarske županije, a sve kako bi   kontrolirali obrovačko područje (dovoz i skladištenje otpada, pranje novca i dr). Također da preko istih dobiju podršku stanovništva grada Obrovca i da talijanskog investitora predstave u vrhunskom svjetlu.
Pomoću kupljenih medija hvale talijanski projekt, te preko neke studije o zaštiti okoliša opravdavaju gradnju, koja im ne može proći kao zagađivaču u Republici Italiji, ali može u RH.
Realizaciju talijanskog projekta na obrovačkom području omogućile su pojedine osobe koje su obnašale vlast u Zadarskoj županiji i u Gradu Zadru. Isti su  u projekte uključili i osobe sklone organiziranom kriminalu s ciljem da zajedno stječu moć i bogatstvo i da  lakše talijanski investitori postanu vlasnici najkvalitetnijih  i najvrijednijih nekretnina u Zadarskoj županiji.
Može se reći da postoji neraskidiva spona između politike i kriminalnih skupina u Zadarskoj županiji, čija je žeđ za novcem i moći  jača od moralnog kodeksa.
Vlast u Zadarskoj županiji nije takva kvaliteta da bi se mogla oduprijeti potencijalnim lukavim okupatorima, koji će je iskoristi za svoje ciljeve.
Poslano
1.    Predsjedniku Hrvatske
2.    Vladi Republike Hrvatske
3.  USKOK-u
4.  Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru
SHZ – Obrovac

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. roksi

    23. studenoga 2010. at 22:17

    Kako netko nepismen može voditi bilo kakvu stranku?

     
    • Dennis

      24. studenoga 2010. at 4:41

      Za Roksi, kad si ti tako puno pismen i pametan, zasto ti ne osnujes novu stranku.
      Ali sam siguran da si ljubitelj HDZ-a koji su vec unistili Hrvatsku.

       
  2. Kiki

    24. studenoga 2010. at 11:52

    Hahahah i onda se kaže da znet nije HDZ-ov, Iste reklame iste debile zvijezdice, što vam je već Božić?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.

“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.

Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu