Gotovo 1 600 birača, kojima je u prvom krugu predsjedničkih izbora, u nedjelju 29. prosinca 2024., izdana potvrda za glasovanje, tzv. plava potvrda, ne trebaju je ponovno ishoditi već će na biračkom mjestu moći glasovati uz predočenje identifikacijske isprave. Pozornost na to u srijedu je skrenulo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ističući kako će se birači (njih 1 580) kojima je 29. prosinca izdana tzv. plava potvrda, nalaziti na izvacima iz popisa birača za drugi izborni krug dostavljenim na biračka mjesta.

Ti birači ne trebaju ponovno ishoditi novu potvrdu za glasovanje već će moći glasovati uz predočenje identifikacijske isprave, preciziralo je Ministarstvo.

Izdaju se u nedjelju od 7 do 19
Naglasilo je i kako će birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta za drugi izborni krug, u nedjelju moći glasovati s potvrdom za glasovanje.

Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, priopćilo je Ministarstvo na čijoj je mrežnoj stranici poveznica na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde sa adresama i kontakt podacima.

Gotovo 1 600 birača, kojima je u prvom krugu predsjedničkih izbora, u nedjelju 29. prosinca 2024., izdana potvrda za glasovanje, tzv. plava potvrda, ne trebaju je ponovno ishoditi već će na biračkom mjestu moći glasovati uz predočenje identifikacijske isprave.

Uskok je pred Županijskim sudom u Rijeci optužio 10-članu skupine zbog preprodaje najmanje 850 kilograma duhana i 250 šteka cigareta na kojoj su zaradili više od 33 tisuće eura te oštetili državni proračun za najmanje 96.342 eura.

Iz Zagreba do Istre
Tužiteljstvo devetero hrvatskih državljana, od kojih jedan ima i državljanstvo Srbije te jednog državljanina Bosne i Hercegovine, tereti zbog počinjenja kaznenih djela zločinačkog udruženja i nedozvoljene trgovine u sastavu zločinačkog udruženja.

Prvookrivljenog terete da je od travnja 2023. do svibnja 2024. u Zagrebu i Puli okupio ostale okrivljenike u cilju da se materijalno okoriste kontinuiranom nabavom, prijevozom i daljnjom preprodajom neoznačenog duhana.

Prema optužnici, prvookrivljeni je s trećeokrivljenim dobavljačem duhana i drugim nepoznatim osobama dogovorio kontinuiranu nabavu i isporuku većih količina sitno rezanog duhana u rasponu od 50 do 100 kilograma po jednoj turi.

Po dogovoru, prvookrivljeni je dovozio veće količine duhana iz Zagreba na područje Istarske županije, gdje je dio ostalih okrivljenika preuzeo distribuciju i daljnju preprodaju u Puli i okolici.

Četvrt tone duhana
Okrivljenici su na taj način kupili najmanje 250 kilograma neoznačenog duhana, od čega su policajci i carinici zaplijenili šest kilograma, ističe Uskok, dodajući da su nedozvoljenom trgovinom preostale količine od 244 kilograma duhana i 250 šteka cigareta oštetili državni proračun za najmanje 27.852 eura, dok su se istovremeno okoristili za najmanje 13.080 eura.

Prvookrivljenog terete i da je, od srpnja 2023. do siječnja 2024. u Hrvatskoj i Mađarskoj, povezao devetookrivljenog i zasad nepoznatu osobu iz Mađarske radi preprodaje neoznačenog duhana.

140 do 170 kilograma po turi
Uskok precizira da je dvojac s nepoznatom osobom dogovorio kontinuiranu nabavu i isporuku većih količina duhana u rasponu od 140 do 170 kilograma po turi, a kojeg su potom odvozili u mađarski Harkany.

Prema optužnici, dvojac je kupio i preprodao najmanje 580 kilograma neoznačenog duhana čime su državni proračun oštetili za najmanje 66.207 eura, dok se prvookrivljeni okoristio za najmanje 11.020 eura, a devetookrivljeni za najmanje 8410 eura.

Uz to, trojicu pripadnika skupine terete da su u rujnu 2023. u Puli, preprodali najmanje 20 kilograma neoznačenog duhana čime su državni proračun oštetili za najmanje 2283 eura, dok su se okrivljenici okoristili za najmanje 1140 eura.

U optužnici je predloženo oduzimanje imovinske koristi koju su okrivljenici protupravno stekli, dodaje Uskok.

U Hrvatskoj je prošle godine prodano 63.806 novih putničkih vozila, što je za 7.109 ili 12,5 posto više nego 2023., dok je samo lanjskog prosinca prodano 3.642 novih vozila, što je 227 ili 6,6 posto više u odnosu na prosinac 2023., podaci su Promocije plus. Najprodavanija Škoda i VW
Najprodavanija marka automobila lani je bila Škoda, kojih je ukupno lani prodano 8.412 ili 13,1 posto ukupne prodaje. Drugi je Volkswagen s prodajom od 7.417 komada i udjelom u prodaji od 11,6 posto, dok je treći Renault s ukupnom prodajom od 4.593 novih vozila i udjelom od 7,2 posto.

Četvrto mjesto drži Toyota sa 4.217 prodanih novih vozila (udjel 6,6 posto), a peto Suzuki sa njih 4.074 ili 6,3 posto udjela u ukupnoj prodaji. Od premium marki, Audi je tijekom 2024. prodao 2.523 novih automobila, BMW 1.983, a Mercedes njih 1.237. Nadalje, lani je prodana i 601 Tesla te 425 Porschea. Od relativno novih igrača na domaćem tržištu, svoj put do kupaca pronašlo je i 1.434 MG-a, 593 Geelyja i 206 Forthinga.

Suzu Vitara hit prosinca
Suzuki Vitara bila je najprodavaniji model u prosincu 2024., budući da je Vitaru tog mjeseca odabralo 150 kupaca. Kineski MG ZS drži drugo mjesto najprodavanijih modela s prodajom od 147 novih jedinica, dok je treća Octavia, s prodanih 141 vozila. VW T-Cross je na četvrtom mjestu najprodavanijih modela, budući da ih je u prosincu prodano 140, dok je petom mjestu Citroen C3 s prodajom od 137 komada.

Pola prodanih autiju benzinci
Gotovo polovinu lanjske prodaje činili su benzinci. Vozila s benzinskim pogonom tijekom 2024. prodano je 30.535 što je 47,9 posto od ukupne prodaje. Hibrid je odabralo 19.263 kupaca ili 30,2 posto, a dizelaša njih 10.685, odnosno 16,7 posto. Električnih auta prodano je 1.915 ili tri posto od ukupne prodaje, a vozila na plin 1.408, odnosno 2,2 posto.