Nekategorizirano
Walter Matulich: "Htio bih biti zakopan u 'mom' groblju!"
Walter Matulić
Iz maglovitog gradića u Padskoj dolini uz zadarski pozdrav javio se šjor Walter Matulich (67) koji, kako nam priča, sanjari o tome da na Kalelargi, ljeti, zajedno prošetamo, da na Trgu (Piazza dei Signori) sjednemo opušteno, uz razgovor i kavicu.
Rođen je, prisjeća se s nostalgijom, u Arbanasima, 8. svibnja 1943. godine, u skromnoj kući sa dvorištem. U današnjoj ulici Bonifacija Perovića, na broju 15.
– Stara je to prizemnica, okružena đardinom koji je bio strast moga ćaće. Počivaju, on i mater, na cimitoriju grada Monze, bez utjehe blage hladovine zadarskih čempresa i oleandara, započinje svoju priču šjor Walter koji je sa svojom obitelji otišao za Italiju 1956.
Nono, iz Cerarie ili Voštarnice, rastao je u familiji od barkajola, priča nam Walter o svojim arbanaškim korijenima, a nona, iz familije Bajlo, rođena na Punti Bajlo, bila je iz obitelji starih zemljoradnika koji su ostali su u Arbanasima obrađivati svoje male parcele na Kolovarima, kod Kotlara, u Šinjoretovu, u Gaženici. Nisu se dali iz zavičaja.
– Imao sam 13 godina. Moja je familija, ćaća i mater, optirala za talijansko državljanstvo još 1948. godine, na temelju člana 19. pariškog Ugovora o Miru od 10. veljače 1947. Instanca je bila u više navrata, sistematski, odbijena. A razne žalbe nisu bile prihvaćene jer govorni jezik nije bio talijanski, a to je bio uvjet postavljen u čl. 19. rečenog Ugovora, što nije bila istina, priča Walter Matulich koji je pohađao talijansku osmogodišnju školu namijenjenu talijanskoj manjini u Zadru od 1949. do 1953., kad je “ex abrupto” bila zatvorena, iz političkih razloga, radi afere “Trst”. U njegovoj familiji govorilo se venetsko-zaratinskim dijalektom. Notorna činjenica.
– Cilo je susjedstvo o tome znalo i moglo svjedočiti. Dočepali smo se, ipak, talijanskog državljanstva i Italije drugim pravnim institutom – “otpustom” iz tadašnjeg jugoslavenskog državljanstva koji nam je u međuvremenu bio prilipljen, objašnjava nam naš Zaratin iz Arbanasa. U Zadru je često. Svake godine, od 1959. naovamo, uglavnom ljeti.
– Svoj sam godišnji odmor stalno provodio u Zadru. Nigdje drugdje. Ni u Apeninima, ni u drugim evropskim, privlačnim zemljama. Od 1968., pa dalje, u pratnji žene, a kasnije i dvoje djece. Mogu se hvaliti što sam uspio usaditi i u njihovu dušu ljubav prema Zadru i Dalmaciji. Imam sreću da mi je i supruga, divna životna partnerica, Arbanaška. Upoznao sam je u prvom razredu osnovne talijanske škole, daleke 1949., priča Walter pun nostalgije.
– Neću opisivati osjećaje koji me obuhvaćaju kad trajektom, smjer Ancona-Zadar, prođemo “Tri sestrice”, a iz daljine se nazire bijeli profil mog rodnog grada. Sa jednim stihom, Leopardi, talijanski pjesnik, sve je već rekao: “Lingua mortal non dice/quel ch’io sentiva in seno”, obuzet valovima sjećanja ljuljao se na braci uspomena prema svom voljenom gradu naš sugovornik koji je putem nasljednog prava postao, kao strani državljanin, vlasnik kuće u kojoj se rodio i živio trinaest godina.
– Rekonstruirao sam antičku prizemnicu. Investirao u nju, što krpe što konca, oko sto tisuća eura. Što je, za moju “kuletu”, ogromna cifra. A htio bih, znate, kao penzioner, provesti u njoj barem dio života koji je na izmaku, da bi kasnije bio zakopan u “mom” groblju, u jednoj skromnoj grobnici, kraj dida i babe, Walterova je želja.
Dotakao se malo i Padske doline u sjevernoj Italiji:
– Moja je rezidencija, inače, u gradiću Chiari. Arbanasa ima po cijeloj Italiji, na goju god stranu se krene. Raspršeni smo posvuda. U provinciji Brescia ima 5 do 6 familija, u provinciji Bergamo isto, u Milanu 10-tak familija, u Bologni još toliko, a fala Bogu, ima nas i u centralnoj Italiji, u Anconi, Lucci, Pescari, Firenzi, Rimu i u južnoj Italiji, u Napoliju, Bariju, čak i u otočkoj Italiji, na Siciliji, u Palermu, na Sardiniji, u Cagliariju, Algheru, Sassaru…, priča Walter kojemu, kako nam se tuži, Zadar strašno fali.
– Nema dana da ne prošetam, barem virtualno, kroz Kalelargu, Kolovare, Karmu i Fontanu, Rivu, Fošu, Trgom, preko Muraja… Na ekranu kompjutera stoji mi slika predivne “Piazze dei Signori” moga grada, veli Walter koji od početka ove godine ima status umirovljenika. Svoj radni vijek proveo je u osiguravajućim zavodima, bankarskim institucijama, špediterskim firmama i, na kraju, u jednoj metalurgijskoj industriji gdje je radio kao šef računovodstva.
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
FOTOGALERIJA / Učenici Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ proslavili Dan škole
PK JADERA NA SV. KRŠEVANU / Niz osobnih rekorda i normi za PH sa mitinga u Zadru
Izbor iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru dosadašnjih biltena izložbi Izdavaštva na zadarskom području
OD 24. STUDENOG: ZIMSKI PARK VIŠNJIK – Zimska čarolija za cijelu obitelj
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu otvorena međunarodna konferencija „Europska unija kao realizacija Kantove ideje o trajnom miru“
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
(NE)RADNI DANI / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i sutra…
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeDANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prijeZnanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
roksi
23. studenoga 2010. at 14:36
…najbolji su ovi naši koji puno pate, a ne vračaju se za stalno…valjda vole patit.
Bregdeti/wm
24. studenoga 2010. at 13:58
Nije jednostavno vratiti se “za stalno”.
Vrime ( skoro šest decenija) je napravilo svoje.
Stare prijateljske veze, iz ditinjstva, pošle u bevandu.
Prominija se “milieu”, i na Poluotoku i u Arbansima.
Fetivih prijatelja, one za koje bi skinija i košulju i gaće, ako pak još diše, onda žive u Zagrebu, Rijeci, Puli, ili u Kanadi, SAD, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, itd.
Oko starine, pridošlica koliko Bog hoće. Nemaš ništa protiv njih.
No, nisu elementi “humusa” u kojem si odrastao i koji su ti trasirali egzistenciju.
Inšoma, prati te konstanta kontradikcija i, lipo, lebdiš između nekih fascinantnih sjećanja i konkretne stvarnosti.
pl
24. studenoga 2010. at 10:11
a zašto da se vrate kad je gore sad nego onda kad su otišli
roksi
24. studenoga 2010. at 18:00
Svaka skuža nadje muža. Tutto mondo cambia.
DOMOLJUB
27. studenoga 2010. at 19:59
ŠTO DRŽITE TOGA TALIJANČINU. ISTI JE ČLAN-VIJEĆNIK SLOBODNE OPĆINE ZADAR U IZBJEGLIŠTVU. KAKO VAS NIJE SRAM DRŽATI GA NA PRVOJ STRANICI Z NETA
INSTITUT
28. studenoga 2010. at 17:37
PLANOVI IZA KOJIH STOJE TALIJANSKI INSTITUTI
Zbog poznatih povijesnih talijanskih pretenzija prema zadarskom području utvrđene su kontinuirane aspiracije koje traju do danas.
Talijanske pretenzije počinju već u srednjem vijeku, kada se Zadar među dalmatinskim gradovima isticao važnim strateškim položajem zbog toga što je smješten na sredini «Istočno jadranske obale».
Po svojim prirodno-zemljopisnim značajkama bio je tada najvažniji grad na istočnoj obali Jadrana. Te prirodne, strateške i ekonomske prednosti u srednjem vijeku utjecale su na politički razvoj grada, te njegov politički položaj činile težim i složenijim nego u drugim dalmatinskim gradovima.
Navedene okolnosti utjecale su na njegov odnos spram mletačke vlasti, te je Venecija vodila posebnu politiku prema Zadru nastojeći prvenstveno da priznaje njezinu vlast. U takvoj politici je imala uspjeha, te je Zadar pod mletačkom upravom bio od 1409. – 1797. godine (gotovo četiri stoljeća).
Nekadašnji teritorij mletačke Dalmacije zamijenila je austrijska vlast, od 1814. – 1918. godine, kada je Dalmacija postala austrijska pokrajina s glavnim gradom Zadrom. Prema austrijskom popisu stanovništva (1880., 1890., 1900., i 1910. godine) utvrđeno je da je u Zadru bilo koncentrirano više od polovice Talijana od onih što ih je bilo u čitavoj Dalmaciji. Glavno uporište talijanskog jezika, autonomaša i talijanštine bilo je u Zadru u glavnom gradu pokrajine, a u kojem se redovito za talijanski jezik izjašnjavalo više Talijana nego u svim drugim dijelovima Dalmacije zajedno.
Zanimljivim držimo i stoga da je za vrijeme austrijske vlasti nad Dalmacijom, samo Zadar za razliku od svih drugih gradova i općina čitavo vrijeme imao u Zadru talijansku gradsku vlast sastavljenu od Talijana i autonomaša. Za očuvanje gradske talijanske vlasti veliku ulogu odigrali su pojedinci odnosno pojedini bogati Talijani i autonomaši, koji nisu ispuštali vlast.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine počinje talijanska okupacija Zadra, odnosno Rapalskim ugovorom, 1920. godine, Zadar postaje dio teritorija Kraljevine Italije, čija je okupacija trajala do 1943. godine.
Talijanski iredentisti ne pomirivši se sa izgubljenim teritorijem, 1963. godine osnovali su u Anconi «Slobodnu općinu Zadar u izbjeglištvu». Udruga i danas djeluje, te ima svoje organe vlasti, općinsko vijeće, općinski odbor i predsjednika općine odnosno gradonačelnika. Njezini najaktivniji članovi su Franco Luxardo, gradonačelnik, Giorgio Varisco, financijski direktor općine, Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general i Renzo de Vidovich, direktor uprave lista «Il Dalmata», bivši predsjednik tršćanskog ogranka «Libero comune di Zara in esilio», bivši predsjednik Federacije esula i njen današnji član izvršnog odbora i dr.
Navedene osobe su u stalnom kontaktu s pojedinim članovima «Zajednice Talijana Zadar», koji ih usmjeravaju u svojim iredentističkim planovima.
«Slobodna općina Zadar u izbjeglištvu» redovito odražava skupštinu općine na talijanskom skupu «Raduno», kada se okupljaju jednom godišnje talijanski esuli iz cijeloga svijeta. Na skupu sudjeluju i pojedini dužnosnici Parlamenta i Vlade Republike Italije, Gianfranco Fini, bivši ministar vanjskih poslova Republike Italije, Carlo Giovanardi, ministar za odnose s Parlamentom zadužen za problematiku i pitanje esula u Republici Italiji, Roberto Menija, zastupnik stranke Nacionalnog saveza («Alleanza Nacionale») u talijanskom parlamentu i drugi, te iredentističkim stavovima vrše pritisak na RH u svezi povrata imovine, fojbi i dr. Na manifestaciji sudjeluju i pojedini članovi talijanskih udruga iz Zadra. Za napomenuti je da redovito dodjeljuju titule počasnog građanina «Slobodne općine Zadar u egzilu», te je tako titulu dobio Fini, Giovanardi i dr.
U skladu s kontinuiranim agresivnim nastupima talijanskih iredentista, te izjavama pojedinih talijanskih političara o teritorijalnim pretenzijama prema RH, navedeni sada djeluju u više pravaca prema zadarskom području u cilju kako bi Zadar u budućnosti pripremili da postane sastavni dio teritorija Republike Italije, a iza čijih projekata i planova stoje talijanski instituti.
Prema prokušanim iredentističkim stilovima razrađenim na psihološkom nivou, u masama građana Zadra stvorili su strah, zavidnost i propagandu, kako Zadar spada u interesnu sferu Republike Italije, te da mora biti jači talijanski utjecaj na zadarskom području i dr., što su im omogućile pojedine osobe koje su obnašale vlast u zadarskoj Županiji i u Gradu Zadru, te im pripremili teren za kupovanje nekretnina i izgradnju objekata u cilju budućeg naseljavanja Talijana iz Republike Italije, a time i da Zadar u budućnosti postane talijanskim teritorijem.
Prvo, djeluju preko talijanskih udruga u Zadru («Zajednica Talijana Zadar» i zadarske podružnice Dante Alighieri), te ih usmjeravaju u raznim projektima (pridobivanje novih članova, afirmiranje Zajednice i dr.). Hrvatski okupatori kroz povijest su se služili svojim manjinama kao izviđačima preko kojih su, kao i preko «produženih ruku» iz hrvatskog naroda, osvajali i porobljavali Hrvatsku. Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general dolazi svaka četiri mjeseca u RH te im daje smjernice kako osvojiti Zadar i druga područja RH.
Drugo, stvaraju bogate talijanske pojedince u Zadru s ciljem jačanja talijanskog utjecaja u Zadru, te su uporište našli u prokušanoj šabloni iz prošlosti da vladaju Zadrom.
Trećo, protiv hrvatskih nacionalnih interesa talijanski iredentisti djeluju i preko bankarskog sustava, a naročito preko «Hypo Alpe Adria Bank», čiju su banku u Zadar doveli osobe sklone organiziranom kriminalu s ciljem da preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.
Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo
Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke. Navedeni plan kupnje nekretnina preko «Hypo banke» osmislili su esulsko iredentističke udruge iz Republike Italije, a sve s ciljem da pomoću nekretnina povrate nekadašnji «izgubljeni teritorij Zadra». Iz toga razloga su i uključili osobe sklone raznim oblicima organiziranog kriminala da lakše preko austrijskog naziva banke postanu vlasnici najkvalitetnijih i najvrijednijih nekretnina u Zadru.
Četvrto, znakovitim smatramo i podatke da talijanski iredentisti planski usmjeravaju osobe sklone distribuiranju i krijumčarenju opojnih droga na zadarskom području, kako bi ovladali zadarskim područjem. Istima pripada značajna uloga u krijumčarenju opojnih droga, a sve u cilju da hrvatska mladež što više konzumira opojne droge iz razloga da im se u budućnosti ne bi imao tko suprostavljati u njihovim planovima spram zadarskog područja. Navedeni su značajno financijski ojačali po distribuiranju droge, te je Zadar po statistikama već godinama u samom vrhu konzumenata opojnih droga.
roksi
28. studenoga 2010. at 18:28
Ti stvarno i jesi za mentalnu instituciju.
vily
22. prosinca 2010. at 11:44
Interesantno nitko od njh neće reći da pate za Hrvatskom i da su Hrvati nego kažu da su Dalmatinci. Oni ne mogu podnijeti što je Zadar centar Hrvatske i da više talijanski nikad neće biti.Zadar je bio kratko vremensko razdoblje talijanski na svu sreću i to od 1920-1943. A prije je bio mletački, austrijski, francuski pa opet austrijski i samo kratko talijanski-fašistički. Ne ponose se svojim albanskim korijenima već su im bolji talijanski -kojima niti ne pripadaju (pa oni nemaju ni kapi talijanske krvi).Ni talijanski nisu znali kad su optirali u Italiju. Zašto ih je sram reći da su se asimilirali – pa imaju hrvatska prezimena.
Bregdeti
23. prosinca 2010. at 10:03
Prvo. Nije se optiralo “u Italiju” nego na istočnoj obali Jadrana “za talijansko državljanstvo”.
Drugo.To da bivši optanti “ni talijanski nisu znali” afirmacija je koju bi njezin autor morao dokazati. No, on je smatra apodiktičnom….
Treće. Konzistentan broj Dalmatinaca-Hrvata nosi “talijanska” prezimena: Armanini, Arneri, Biankini/Bianchini, Boniccioli, Borelli, Botteri, Carbonini, Dellavia, Franceski/Franceschi, Longin/Longhin, Merlo, Morpurgo, Nardelli, Orlandini, Petricioli/Petriccioli, Pezzi, Piasevoli, Santini, Tartaglia, Tedeski/Tedeschi, etc., etc.
Tribalo bi ih pitati da li ih je sram to što su se “asimilirali”.
Ergo, prezime niti generira niti definira pripadnost određenoj naciji.