Hrvatska
Tadić: "Bilo bi idealno kada bi Hrvati i Srbi dijelili zajednički povijesni udžbenik"
‘Imali smo jako tešku zajedničku povijest i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku’, izjavio je Boris Tadić u Zagrebu.
Srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću priređen je u srijedu u Zagrebu svečani državnički doček u povodu njegova dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj, piše portal Danas.net.hr.
Tadićev domaćin, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, dočekao ga je pred Uredom predsjednika na Pantovčaku gdje susret prati veliki broj hrvatskih i srbijanskih novinara i foto reportera. Dvojica predsjednika su razgovarala o brojnim gorućim temama za odnose dviju zemalja, a potom dala izjave.
“Imali smo jako tešku zajedničku povijest, ne samo nesporazume, rat i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku”, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u Zagrebu dodajući da je Europska unija zajednička budućnost i zajednički dom dviju zemalja.
“Između dvije države učinjen je veliki napredak u međusobnim odnosima”, rekao je predsjednik Josipović, ističući da je hrvatskoj strani prioritet rješavanje sudbine nestalih osoba. Dodao je da je postignut načelan dogovor o rješavanju pitanja povratka izbjeglica, te učinjen pomak na pitanjima povratka kulturnog blaga, a da su ostala otvorena pitanja sukcesije i granice.
“Srbija će učiniti sve kako bi se otvorila dosad neotvorena arhiva i pronašle grobnice nestalih”, kazao je Tadić. Josipović je, pak, istakao kako je bez rješenja tog pitanja daljnja suradnja nemoguća.
“Pitanje pronalaska tijela ubijenih je civilizacijski zahtjev i zahtjev humanosti. Bez njegovog rješavanja proces pune suradnje i pomirenja neće biti moguć”, kazao je hrvatski predsjednik.
Što se tiče tužbe za genocid koju je Hrvatska podnijela Međunarodnom sudu pravde, Tadić je rekao kako Srbija ne inzistira na njenom povlačenju, ali bi htjeli da se taj problem riješi sporazumom koji ne bi imao sudski epilog. Istaknuo je da to nikako ne znači nekažnjavanje počinitelja zločina.
Tadić je rekao da se vode istrage i analize oko logora u Srbiji, ali da u hrvatskoj javnosti postoje nedoumice i dileme koje trebaju biti riješene.
Na Pantovčaku se razgovaralo o unapređenju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, te o međusobnoj potpori na putu u Europsku uniju, koja će, kako je rekao Josipović, biti naša zajednička sudbina.
Osvrćući se na potragu za ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem, Tadić je kazao kako Srbija čini sve kako bi ih uhitili. Istaknuo je kako to za Srbiju nije važno samo zbog Europske unije, nego prvenstveno kako unutrašnje pitanje i pretpostavka pomirenja u regiji.
“Srbija neće žaliti truda i napora da se uhite Mladić i Hadžić”, rekao je srbijanski predsjednik.
Tadić je u nekoliko navrata ponovio da se zalaže za očuvanje kulture i jezika kako hrvatske nacionalne manjine u Srbiji tako i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Istaknuo je da nije za to da pripadnici srpske nacionalne manjine idu u posebne škole, ali je za to da se program na srpskom jeziku i ćirilici ugradi u postojeći program obrazovnog sustava.
“Trebamo se truditi imati približenu zajedničku poziciju oko mnogih pitanja. Bilo bi idealno kada bi mogli imati zajednički udžbenik povijesti, pa makar nam samo jedan njegov dio bio isti”, rekao je.
O gospodarskoj suradnji srbijanski predsjednik Boris Tadić u Banskim dvorima razgovarao je s premijerkom Jadrankom Kosor.
“Govorili smo i o ekonomiji, a to pitanje je danas pitanje opstanka. Hrvatska je, kao i Srbija, pogođena ekonomskom krizom. Razmijenili smo iskustva oko donošenja proračuna za iduću godinu. To nije lako pitanje i moramo uključiti ostale socijalne partnere’, rekao je Tadić.
Prema Tadićevim riječima, na sastanku je dogovoreno da se na ekonomskom forumu hrvatskih i srpskih gospodarstvenika otvoriti pitanje “zajedničkog računa”, kako bi vidjeli koji su to potencijali za zajednički nastup dviju zemalja na trećim tržištima.
Srbijanski predsjednik vjeruje da će gospodarstvenici dati potporu takvoj suradnji Hrvatske i Srbije.
Tijekom posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj bit će održan i Hrvatsko-srpski gospodarski forum, na kojem će sudjelovati predstavnici čak 120 tvrtki iz dviju zemalja. Prema riječima predsjednika Josipovića, dvojica šefova država pokušat će iznaći nove načine gospodarske suradnje.
Tadić će se nakon susreta s hrvatskim predsjednikom sastati i s premijerkom Jadrankom Kosor, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
U društvu Josipovića, Tadić će obići i općine u Lici i Karlovačkoj županiji, gdje će razgovarati s predstavnicima srpske manjine i povratnicima, a potom i otvoriti Hrvatsko-srpski gospodarski forum.
Ovo je peti put u posljednjih godinu dana da se susreću Josipović i Tadić. Dosad su to učinili u Opatiji, Bruxellesu, Pečuhu, Beogradu te Vukovaru.
(Objavio: danas.net.hr)
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
uhro
25. studenoga 2010. at 11:16
Tadić je što god mi mislili o njemu izvrstan političar koji radi za svoje i njihovo dobro.
Konzekvence posjeta Hrvatskoj i riječi bačenih u vjetar na Ovčari su amnestija od odgovornosti za neizručenje najvećih ratnih zločinaca u europi od WW2,osnivanje fondova dakle novac u đepu srpskih terorista koji su rušili ustavno pravni poredak mlade Hrvatske a danas prozvanih ‘prognanicima’ te osiguranje podrške zapada.
Uz ovakvo podaničko vodstvo koje je rezultat podaničkog mentaliteta naroda može nas spasiti jedino onaj od koga to najmanje očekujemo a to su sami Srbi koji još uvijek u najvećem broju glasuju za radikale,združe ni navijači na stadionima skandiraju kontra Tadića,pale mu sedišnjicu stranke.
Njihova glupost tj sljepilo u kojem ne uviđaju da najveći sin SANU-a radi za njihove interese a sve što utroši su nekoliko slatkih riječi jedina je veća glupost od ove naše hrvatske.