Connect with us

Hrvatska

Sabljar Dračevac traži smjenu ravnateljice Kazališta lutaka

Objavljeno

-

Županijska skupština (foto: Z NET/Žeminea Čotrić)
Na 12. sjednici Županijske skupštine održanoj u Velikoj vijećnici u Domu županije u Zadru održan je aktualni sat gdje su vijećnici postavljali pitanja županu Stipi Zriliću.
Đušana Olujića (DPS) zanimalo je, budući da župan ima tri zamjenika koji interveniraju kada je župan u odsutnosti ili je spriječen obavljati posao, je li ikada zamjenica Rajka Rađenović dobila od župana ikakav posao i koja je njena funkcija. Župan Zrilić na to pitanje je odgovorio kako je nakon zadnjih izbora došlo do promjene u načinu rada Županije i da više ne postoji Poglavarstvo već je za sve sada zadužen župan. Što se samog rada zamjenika tiče, oni se međusobno dogovaraju na redovitim sastancima i radnim dogovorima i sukladno s tim radi i zamjenica Rađenović. Olujića je zanimalo i je li u Županiju stigao zahtjev za koncesioniranje pomorskog dobra na području grada Obrovac, na što je župan rekao da nije i pozvao zainteresirane za tu koncesiju da predaju zahtjev za to te da će onda odabrati onoga koji bude udovoljavao uvjetima natječaja.
Grozdana Perić pitala je kakve se aktivnosti poduzimaju za daljnji razvoj turizma i u kojem smjeru idu te aktivnosti, te što se čini kako bi se poboljšale i druge grane gospodarstva kao poljoprivreda. Župan joj je odgovorio kako se gradi luka Gaženica što će utjecati i na poboljšanje turizma te se radi na produljenju sezone s postojećim resursima i iskorištavanjem prirodnih dobara. Župan je naglasio kako će se pokušati više razvijati seoski turizam.
Na pitanje Vladimira Kovačevića o fazi izgradnje istočnog pravca Vodovoda, župan je rekao kako su dobili sredstva za 2011. godinu za izgradnju u iznosu od nešto više od 100 milijuna kuna. Kovačevića je zanimalo kakvo je stanje sa sanacijom divljih odlagališta, a župan je rekao kako se radi na Županijskom centru za gospodarenje otpadom.
Umjesto tvorince žbuke u Obrovcu sada se gradi cementara, a Željko Šoša rekao je kako su se javili ljudi i udruge koji nisu zadovoljni tom odlukom zbog ekoloških razloga. Zamolio je župana da kaže nadležnom ministarstvu da ponovno provjere da li je sve u redu jer bi ih pogreška mogla skupa koštati. Župan je rekao kako je zanimljivo da se na javnim raspravama o tom pitanju nitko nije javljao, a kad se donijela odluka počeli su se ljudi i udruge javljati. Isto tako rekao je kako svi govore kako nam je potreban strani kapital, a kad se netko i odluči ulagati jave se ljudi ili udruge s problemima. Župan će predložiti nadležnom ministarstvu da ponovno provjeri da li ima kakvih problema na tom području.
Nikola Turčinov iznio je činjenicu kako je 80% zone za lov s ludrom na području Zadarske županije, te da bi se trebalo po tom pitanju nešto učiniti. Župan je rekao kako je takvu odluku donijelo ministarstvo te da će tu činjenicu i predočiti nadležnom ministarstvu. Isto tako Turčinova je zanimalo da li župan zna da je polovica obrta u Zadarskoj županiji u blokadi, na što je Zrilić rekao kako je on toga svjestan, ali da im Županija ne može puno pomoći da im se poboljšaju uvjeti za rad.
Renata Sabljar Dračevac pitala je zašto ne može dobiti odgovore na upit o nalazu revizije Kazališta lutaka. Zrilić joj je na to odgovorio kako se treba obratiti Kazalištu da joj daju sve potrebne odgovore, a ona je na to konstatirala kako ne bi trebalo biti problema za Kazalište ako im je poslovanje u redu. Još je i nadodala kako smatra da Vijeće treba smijeniti ravnateljicu Iris Pavić-Tumpa, budući da “ne poštuje zakone i ne daje informacije o poslovanju Kazališta”.
Željko Lončar potegao je pitanje o priključku za vodu za objekte u građevinskim zonama. Pitao je kako je moguće da objekti koji nemaju građevinsku dozvolu, ali imaju rješenje o obnovi, mogu dobiti priključak, a oni koji nemaju ni građevinsku ni rješenje o obnovi ne mogu dobit priključak za vodu. Naglasio je kako ovo pitanje ponavlja i da će ga i dalje ponavljati dok ne dobije odgovor. Župan mu je kratko odgovorio kako taj problem nije u njegovoj nadležnosti. Lončara je zanimalo i što se čini da bi se pomoglo ljudima koji se bave poljoprivredom, budući da ovise samo o prirodnim dobrima i kiši. Župan je rekao kako poljoprivreda ima velike potencijale te da se trude što više raditi na izvozu. Isto tako rekao je da je bitno te proizvode prodavati turistima jer je i to jedan način izvoza.
Duška Vidova zanimalo je što se čini da se suzbije crno tržište vezano za turizam, ugostiteljske djelatnosti i slično. Župan je na to odgovorio kako to nije u njegovoj nadležnosti, ali da je upoznat s problemom.
Dušana Cvjetkovića je zanimalo hoće li se učiniti nešto po pitanju antifašističkih spomenika na području Gračaca, a Zrilić mu je odgovorio kako Županija za skrb o tome nema sredstva te da bi o tome računa trebala voditi lokalna samouprava.
Radoslav Bobanović pitao je kako se rješavaju pitanja o potraživanjima s poreznom upravom. Zrilić je rekao kako je Županija u kontaktu s poreznom, ali da oni njima šalju samo zbirne podatke, a da pojedinačne podatke nemaju te da se za to treba obratiti poreznoj upravi.
Nakon aktualnog sata krenulo se s raspravama o točkama dnevnog reda. Usvojen je drugi rebalans proračuna Zadarske županije, te je umanjen za 15,36 milijuna kuna.
Renata Sabljar Dračevac je komentirala kako je proračun i dalje nerealan. Naglasila je kako jedinice lokalne samouprave previše ovise o Županiji te da je pitanje da li bi one mogle samostalno funkcionirati. Turčinov je kratko komentirao izmjenu proračuna s „ svaki tjedan proračun jedan“.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?

Objavljeno

-

By

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu