Connect with us

Hrvatska

(Manje) poznati (kao) Zadrani – Milošević, Magaš, Dubajić, Gadafi…

Objavljeno

-

Zadar iz zraka
Usred rasprave na jednom srbijanskom portalu oko toga je li i koliko opravdano zadarska sredina domaćinski raspoložena prema gostima iz Srbije, objavljen je i popis “poznatih ljudi koji imaju veze sa Zadrom i okolicom”. Popis zanimljivog (i točnog) sadržaja prenosimo u cijelosti:
“Slobodan Milošević – služio je vojsku u Zadru. Kad je Mira Marković došla na zakletvu i na kapiji vojarne ‘Ante Banina’ ugledala Titovu sliku, rekla je da će njezin ‘Sloba jednom biti velik čovjek kao što je Tito’;

Momir Bulatović
Momir Bulatović – rođeni Zadranin, sin oficira JNA;

Ljubo Magaš


Ljubo Magaš – poznatiji kao Ljuba Zemunac, porijeklom Zadranin, jedan od svojedobno najvećih europskih mafijaša;

Atif Dudaković


Atif Dudaković – oficir JNA i komandant 5. korpusa (Bihać) armije BIH. Stanovnik Zadra koji je isti ‘u ime očuvanja Jugoslavije’ mučki granatirao. Optužen je od strane Hrvatske i Srbije za ratni zločin nad civilima;

Martin Špegelj


Martin Špegelj – general JNA i HV. Službovao u Zadru. Na snimci KOS-a uhvaćen je kako govori da se pobiju obitelji oficira JNA ako se ovi ne predaju;

Sretko Kalinić


Sretko Kalinić – rođeni Zadranin, poznati srpski mafijaš;

Jovica Stanišić


Jovica Stanišić – stanovnik Zadra, bio je šef srpske tajne službe između 1991. i 1998. godine. U tom svojstvu on je naoružao i zapovijedao srpskim paravojnim formacijama Crvene beretke, Arkanovi tigrovi i Škorpioni tijekom Domovinskog rata i Rata u Bosni i Hercegovini. Trenutačno mu se zbog zločina počinjenih od tih paravojnih formacija sudi u Haagu;

Simo Dubajić


Simo Dubajić – stanovnik Zadra, poslije 2. svjetskog rata ‘bog i batina’ u Zadru i okolici. Nakon što mu Milošević nije dopustio da bude vođa Srba u Hrvatskoj, odselio u Beograd i pričao kako je ‘ubijao zarobljene ustaše u Sloveniji’;

Ratko Mladić


Ratko Mladić – do početka rata kapetan JNA u Kninu. Dobio čin generala nakon što je popalio sva hrvatska sela od Knina do Zadra;

Momčilo Đujić


Pop Momčilo Đujić – četnički vojvoda za vrijeme 2. svjetskog rata. Najpoznatiji vojvoda zapadno od Drine;

Savo Štrbac


Savo Štrbac – ministar u vladi SAO Krajine. Danas pokušava mirnim putem ono što mu nije uspjelo vojnim;

Muamar Gadafi


Muamar Gadafi – libijski vođa, zadarski školarac, Titov miljenik, pilot-student zadarskog aerodroma Zemunik. Odlično govori Hrvatski sa dalmatinskim naglaskom…”
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. lazar

    28. studenoga 2010. at 12:28

    a gdje je mićo latas?

     
  2. jale

    28. studenoga 2010. at 16:51

    “najdraži su mi ovi rođeni katolici, dalmatinci, hrvati, a srbski mafijaši! Jaoooo bre

     
  3. križar

    28. studenoga 2010. at 22:03

    Kako su nam blizu bili ,da ih je bilo maknuti…

     
  4. papa

    29. studenoga 2010. at 10:48

    A što je sa Zvonkom Jurjevićem zapovjednikom “vazduhoplovstva”?

     
  5. dalmatinac

    16. ožujka 2014. at 0:27

    Divim se Zadranima!
    Divim se njima i njihovoj Borbi za Grad!
    Imali su puno snaznijeg Neprijatelja, i
    koji je bio daleko bolje naoruzan! Kavu
    Seselj nije pio u Centru Zadra!

     
  6. Ivan

    16. ožujka 2014. at 8:06

    Ratni zločinac Zvonko Jurjević u Beogradu umirio se ka i mnogo lažnih Rvata i uživa u zaštiti Mupa srbije i vojske smrdije.

     
  7. Jagodinac

    23. prosinca 2018. at 1:18

    Zvonko Jurjevic je castan oficir koji nije pogazio svoju zkletvu kao sto je uradilo 90% Hrvata ( pokatolichenih Srba ). Zato ga mrzite jer je pokazao da i medju Hrvatima ima casnih ljudi koji ne pljuju sami sebi u lice. Smradovi poput Tudjmana, Tusa, Spegelja i slichnih pokatolichenih Srba pokazuju koliko pokatolicheni Srbin mozhe biti ljudski smrad.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu