Nekategorizirano
VUKOVAR, ČETVRTI PUT
U nepuna dva njeseca, triput sam pisao o Vukovaru i sada sam zatečen činjenicom da sam svaki put bolno bio u pravu, da su ostvarena sva moja predviđanja i opravdane sumnje u želju za promjenom tretmana toga grada. Poslije svega, teško se oteti dojmu da nam treba žrtva na kojoj ćemo, prema političkoj ili nekoj drugoj potrebi, ispoljavati altruizam, dokazivati sebe i pomoć dozirati da nas, a ne njega, što duže održi na površini. Korijeni toga već su opisani, a grad, kao da pristaje na uvježbanu ulogu, postaje beznadni ovisnik.
Povod ove kolumne je relacija Zadar – Vukovar. Poslije mirne reintegracije istočne Slavonije, kada su osjećaji Nacije prema Vukovaru bili na vrhuncu, Županija zadarska je, poput drugih, preuzela sanirati ratna oštećenja legendarnog vukovarskog vodotornja. Svjedoci smo da do toga nikada nije došlo, a da je upravo ta županija nedostajala na polaganju vijenaca braniteljima grada prilikom posljednjeg obilježavanja godišnjice pada.
No, Zadar svoj odnos prema Vukovaru pokušava definirati sada već tradicionalnom akcijom skupljanja pomoći „ranjenom“ gradu, koju je inicirala, i svo vrijeme predvodi, gospođa Davorka Krnčević, diplomirana pravnica i ravnateljica Doma za odrasle u Zemuniku. U organizaciji sudjeluju i drugi, mahom vjerski službenici, te osobe kojima je humanitarni rad temelj djelovanja.
Hvalevrijedna akcija, dokaz mrve humanosti u sve neosjetljivijem i nemoćnijem društvu, a kada se odvija u Zadru, također direktnoj žrtvi rata, posebno smo ponosni. Sve pohvale, bez ostatka, zaslužuju svi ljudi dobre volje koji su od vlastite sirotinje odvojili za potrebitije.
Međutim, nemoguće je izbjeći sjenu nad sjajnim djelom i čvrsto sam uvjeren kako sunce zaklanja upravo gospođa Davorka Krnčević, županijska čelnica Koordinacije za ljudska prava, inicijatorica „ulaska“ branitelja u zadarske škole i nositeljica drugih brojnih funkcija i akcija na ovim prostorima, a i šire. Ona, svojim djelovanjem, godinama privlači pozornost građana i ograničit ću se tek nekima.
Tijekom rata, gospođa Krnčević, bila je policijska inspektorica u PU zadarskoj, baš na onom radnom mjestu s kojeg se najbolje vidjela sva bijeda pretvorbe i privatizacije i svekolike pljačke grada, koji je, zajedno s Vukovarom, bio najperspektivniji u bivšoj državi. O njenoj humanosti, ili barem profesionalnosti, nema spoznaja. Po zanimanju prvenstveno Hrvatica, nije se zamjerila mentorima, čak po cijenu nastajanja brojne sirotinje i potrebitih poput Vukovaraca.
Sklon sam vjerovati da je Dom umirovljenika u Zemuniku izmišljen radi nje, a da je, poslije rata, završila na Zavodu za zapošljavanje vjerojatno bi mu bilo dograđeno još najmanje jedno krilo ili kat.
Kao ravnateljica „Doma za odrasle“ (iako ostaje nejasno tko su neodrasli) u Zemuniku, svojedobno je potezom pera, promijenila naziv ustanove u „Dom za psihički oboljele odrasle osobe“. Dekretom je tadašnjih pedesetak štićenika Doma, uglavnom umirovljenika, proglasila psihički oboljelima, a njihove potomke oštetila za normalnu budućnost. Cijenu boravka je zaboravila prilagoditi. To je, vjerojatno, bilo razlogom njenog izbora za čelnicu Koordinacije za ljudska prava, jer je poznato iz povjesti da su zdrave ljude proglašavali psihički oboljelima samo poznati humanitarci i borci za ljudska prava.
Ima ona podršku župana zadarskog, pročelnika za školstvo u Zadru, bivših policajaca, i poduzeća „Sirovina“, sve redom poznatih humanitaraca. Policajci postaju humanitarci samo iz dva razloga: ili nisu ispekli zanat, ili „peru“ savjest. Vjerujem u prvo, jer je njihova kvalifikacija odanost partiji – bila i ostala.
Ima ona podršku HDZ- a, čiji je nepokolebljivi redov, onaj koji Vukovar drži Vukovarom, „ranjenim“ i kada su sve rane imale vremena zacijeljeti, onaj koji će svaki put bacati ribicu gladnom ranjeniku, ali mu nikada neće dati udicu da sam peca iako pliva na vodi. To održava njih, a ne Vukovar.
Vukovar, grad u najplodnijem dijelu Lijepe naše, ima, kaže Gospođa Krnčević, 2500 korisnika socijalne pomoći ili gotovo 10 posto svih stanovnika. Ima neriješeno sve što se moglo „šaptom“ riješiti, ali su trebale godine i sramota od cijele Europe, da se uplati PDV, (daća državi) za mali poklonjeni trajekt, koji im život znači. Kraljevina Nizozemska je očito humanija i darežljivija od matice zemlje.
Da je, kojim čudom, gospođa Krnčević, energiju koju godinama rasipa na desecima projekata(koji se uglavnom slikaju), upotrijebila u djelovanje u stranci, Vukovar odavno nebi bio slučaj. Autobusi bi išli u suprotnom smjeru, dovozili bi bogatu zimnicu ili dobra za turističku sezonu. Tada bi, možda, „zablistao“ netko drugi, to je očito shvatila.
Postoji jedan primjer, koji bolje od bilo čega, opisuje vladavinu ravnateljice Doma, gospođe Krnčević iz perioda kada je Dom bio umobolnica. Naime, njihov jedini automobil, u dvorištu gdje je zabranjen promet vozilima, pregazio je njihovog jedinog psa. Sapienti sat.
Samo da ne postane još i zaštitarka prava životinja. Zadru je to, vidjeli smo nedavno, veoma potrebno.
Sentenca, Nulla kalamitas sola,opet potvrđuje svoju svevremenost. Ovaj put „dovodi“ zadarski SDP, za koji jedan visokopozicionirani HDZ-ovac davno reče: Oni su naš najbolji igrač. I bi u pravu, jer upravo taj SDP, koji u Vukovaru ima svog gradonačelnika i stanje koje može kapitalizirati (ako ga već nije popravio kada je mogao), pridružuje se akciji, što je također hvalevrijedno, no ne baš sad. Čemu na dan akcije HDZ-a? Odgovor se gotovo sam nameće, jer vrijedi baš sve rečeno za jedne i za druge.
Valjda sve što je dobro i lijepo mora imati neku mrlju.
Gospođi Krnčević i Antičević–Marinović ne vjerujem ni kad darove nose. Ostali imaju iskrene namjere i zaslužuju svaku pohvalu. Pridružujem se (iako su mi mjesečna primanja u visini povišice gradonačelnika Vukovara) i – želim sretan put u Vukovar.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka