Connect with us

Hrvatska

Sokolar: "Nije bilo kršenja prava imigranata i azilanata"

Objavljeno

-

Hrvatska je postigla izniman uspjeh po pitanju ljudskih prava kad se radi o ilegalnim migrantima i azilantima, zaključak je to današnje konferencije za medije u Ravnateljstvu policije. Tamo je predstavljen projekt “Praćenje postupanja policijskih službenika MUP-a u području nezakonitih migracija i azila”. Jedan od suradnika na projektu bio je načlenik PU zadraske Zlatko Sokolar koji je istaknuo kako je projekt polučio izniman uspjeh, što znači da nije, u 30 mjeseci koliko je projekt trajao, zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava:
– Nezakonit ulaz ili izlaz iz teritorija RH promatralo je 27 neovisnih promatrača Hrvatskog pravnog centra. Promatranje se vršilo u četiri policijske uprave: zagrebačkoj, primorsko-goranskoj, varaždinskoj i međimurskoj. Za to vrijeme promatrano je 637 policijskih saslušanja u 27 policijskih uprava i nije bilo niti jednog prigovora što se tiče kršenja temeljnih ljudskih prava imigranata i azilanata, zaključio je Sokolar.
Uz Sokolara na projektu je radila Ivana Polunić iz HPC-a, koja je istaknula kako je najvažniji cilj projekta bio utvrditi poštuju li policijski službenici temeljna ljudska prava pri ispitivanju azilanata i nezakonitih migranata:
– U svijetu je sve veći trend nepoštivanja ljudskih prava azilanata, a razlog tomu je globalni strah od terorizma te povećana nesigurnost kad su imigranti u pitanju. Velika je pohvala što u čak 637 policijska ispitivanja nije zabilježen niti jedan slučaj kršenja ljudskih prava, nije čak bio nijedan prigovor. U 85 slučajeva imigranti su zatražili azil. Smanjeno je i kažnjavanje nezakonitih migranata, što je veliki uspjeh. Ovaku suradnju javnog i civilnog sektora na području migracija i azila nastavit ćemo i dalje, istaknula je Polunić.
S obzirom na to da se Hrvatska sprema za članstvo u Europskoj uniji i bit će vanjska granica unije u budućnosti će imati puno više slučajeva traženja azila kao i veći broj ileglanih migranata. Predsjednik ureda UNHCR-a Winifried Buchhon istaknuo je kako je pitanje zaštite granice jako osjetljivo te je pozdravio suradnju državnog i civilnog sektora po ovom pitanju:
– Uključivanje civilnog sektora po pitanju nezakonitih migranata i azilanata prvi je takav napravljen u Hrvatskoj kad gledamo ovaj dio Europe. Pohavljujem i činjenicu da je smanjen broj pritvora za 90 posto. Morate se pripremiti na činjenicu da će Hrvatska biti iznimno zanimljiva kad je traženje azila u pitanju. Zato je ovaj uspješan projekt iznimno važan za budućnost, istaknuo je Buchhon.
Veleposlanica Kraljevine Nizozemske Stella Ronner Grubačić zaključila je kako je Hrvatska u posljednih 20 godina napravila izniman pomak u zaštiti ljudskih prava kad su u pitanju azilanti i nezakoniti imigranti:
-Prije 20 godina iz Hrvatske su dolazile izbjeglice u zemlje unije. Tako je skoro 30 000 njih ostalo i zatražilo boravak u Nizozemskoj. Ulaskom u EU Hrvatska će postati zemlja primateljica azilanata, rekla je Grubačić.
Načelnik uprave za granicu MUP-a Nikola  Milina istaknuo je kako je napravljen veliki napor na ovom polju kako bi se Hrvatska približila EU. Ovaj projekt svjedoči o napretku policijskog postupanja prema ileglanim migrantima i azilantima:
– Projekt je iznimno uspješan s obzirom da nije bilo kršenja ljudskih prava, ali mi ćemo u Ministarstvu i dalje educirati i osposobljavti naše ljude kako bi se ovaj uspješni projekt i dalje nastavio u drugim oblicima, istakuo je Milina.
Najavio je i daljnji transparentni rad policije te suradnju s civilnim sektorom.
Iako je bilo u od 2008. do kraja studenog 2010. godine nekoliko stotina traženja azila, ipak je postotak davanja azila tek 5 do 8 posto. Azil se uglavnom traži zbog političkih razloga, no ima i traženja azila na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu