Hrvatska
Assange: "Ne ubijajte glasnika!"
Osnivač WikiLeaksa Julian Assange poslao je opširno pismo australskom dnevnom listu The Australian u kojem poručuje da WikiLeaks zaslužuje zaštitu, a ne napade i prijetnje jer je njegova internetska stranica, koja “bez straha objavljuje činjenice”, za dobro javnosti.
U tekstu objavljenu u utorak, pod naslovom “Ne ubijajte glasnika jer otkriva neugodne istine”, Assange podsjeća na godinu 1958. i mladog Ruperta Murdocha, tada vlasnika i urednika časopisa The News u Adelaidu, koji je napisao da se “u utrci između tajnosti i istine, čini da će istina neizbježivo uvijek pobijediti”.
Gotovo stoljeće poslije Wikileaks neustrašivo objavljuje činjenice na koje javnost ima pravo, tvrdi Assange i prisjeća se “mračna razdoblja korupcije u vladi Queenslanda prije tzv. istrage Fitzgerald i onoga što se događa kad političari priječe medijima da objave istinu”.
“Te su stvari do danas ostale sa mnom. WikiLeaks je nastao na tim ključnim vrijednostima. Ideja, rođena u Australiji, bila je iskoristiti internetske tehnologije za objavljivanje istine na nov način”, piše Assange.
“Demokratska društva trebaju jake medije, a WikiLeaks je dio medija. Mediji pomažu da vlade ostanu poštene. WikiLeaks je otkrio neke bolne istine o ratovima u Iraku i Afganistanu te objavio ekskluzivne priče o korporativnoj korupciji”, piše Assange. Po njemu je WikiLeaks iznjedrio novu vrstu novinarstva: znanstveno novinarstvo. “Radimo s drugim medijima kako bi ljudi dobili vijesti i informacije, ali ih ljudi jednostavnim klikom mogu provjeriti jer su priloženi i dokumenti na temelju kojih je vijest nastala. Tako možete prosuditi sami za sebe je li vijest točna”, ističe Assange.
U svom pismu kaže da nije proturatni aktivist, jer ima i opravdanih ratova.
“Ali nema ničeg goreg nego kad vlade lažu svojim narodima o ratovima, tražeći od građana da za te laži polože svoje živote i novac. Ako je rat opravdan, recite istinu i neka narod odluči hoće li ga poduprijeti”, poručuje Assange.
Također podsjeća da WikiLeaks nije jedini objavio američke diplomatske poruke, navodeći The Guardian, The New York Times, El Pais i Der Spiegel.
“Pa ipak, Wikileaks je najviše na udaru američkih žestokih napada i optužaba”, piše Assange i podsjeća na prijetnje ubojstvom koje su mu upućene, navevši u tom kontekstu Sarah Palin, savjetnika kanadskog premijera i mnoge anonimne osobe. Neki čak predlažu otmicu njegova 20-godišnjeg sina kako bi ga se dočepali.
Australce je upozorio na sramotnu vladu Julie Gillard koja je u potpunosti na raspolaganju SAD-u, tvrdeći da njezina vlada “pokušava ubiti glasnika jer ne želi da istina bude otkrivena”.
Podsjetio je da su američki diplomatski papiri objavljeni na WikiLeaksu otkrili neke zapanjujuće stvari: da je saudijski kralj Abdulah od SAD-a tražio da napadne Iran, da Jordan i Bahrein traže da se iranski nuklearni program obustavi na bilo koji način, da je britanska istraga o Iraku bila namještena da se zaštite “američki interesi”, da je Švedska prikrivena članica NATO-a u kojoj se od parlamenta kriju američki obavještajni podatci, da su američke vlasti od svojih diplomata tražile da se pretvore u kradljivce dokumenata UN-a i udruga za ljudska prava, kreditnih kartica, internetskih lozinki, ID fotografija, otisaka prtiju i slično, kršeći pritom sve međunarodne ugovore.
Na kraju svog pisma Assange podsjeća na povijesnu presudu u slučaju “dokumenata Pentgona” kad je američki vrhovni sud 1971. obranio pravo novinara na objavljivanje dokumenata o Vijetnamskom ratu, obrazloživši da “samo slobodni i ničim ograničeni mediji mogu učinkovito iznijeti na vidjelo nepravilnosti u vladi”.
Julian Assange prima brojne “postove” ljudi diljem svijeta. Neki traže njegovo smaknuće jer je “ugrozio naše dečke koji se bore po svijetu”, a drugi ga hrabre i upozoravaju da je “uspio razbjesniti opake igrače” te da je svijetu potrebno više Juliana jer će se “svijet pretvoriti u jednu golemu diktaturu”.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega