Hrvatska
Novoizgrađeni dio Zračne luke u – lokvama!?
Tragom anonimnog pisma koje je jučer stiglo na adresu Z NET-a, a u kojem se navodi kako je prije nekoliko dana pao čitavi strop na jednoj strani aerodromske zgrade koja je u cijelosti obnovljena prije četiri godine, potražili smo odgovore kod direktorice Zračne luke, Katice Pupić Bakrač. Ulaskom u zgradu aerodroma, kroz zatvorena staklena vrata uočili smo radove u tijeku i nekolicinu radnika koji su krpali između ostalog i veliki dio stropa u unutrašnjosti zgrade po čijim se hodnicima za vrijeme kiša – prema navodima u pismu – može često nabasati na kante u koje se cijedi kiša jer krov prokišnjava. Službenica na aerodromskom šalteru uputila nas je kod pravnice. Nakon nekoliko kucanja i slušanja njezine prepirke sa djelatnikom aerodroma prestavili smo se i rekli zašto smo došli. Kazano nam je da je direktorica na sastanku u gradu, te da se moramo najaviti.
– Ne mogu ništa bez direktorice. Ona jedina daje dozvolu da se nešto može slikati u zgradi. Trebali ste se prije najaviti jer je takvo pravilo. Ja vam ne smijem davati nikakve informacije, rekla nam je pravnica Anita Čolak.
Odgovore na pitanja koja su nas zanimala dobili smo tek telefonski, i to od same Pupić Bakrač.
– Zgrada u kojoj su međunarodni dolasci sagrađena je prije pet godina. Sada su u tijeku radovi jer povezujemo međunarodne dolaske sa domaćim dolascima. Radovi su započeli 1. studenog ove godine i trebali bi biti gotovi do početka sezone. Uslijed radova, zbog povezivanja međunarodnih i domaćih dolazaka došlo je do većeg otvaranja stropa nego što smo planirali. Radovi na terminali domaćih dolazaka koštaju 4 milijuna kuna, a radove izvodi Osijek Koteks, dok radovi na Međunarodnim dolascima koštaju 6 milijuna kuna, a izvođač je Alkom. Oba izvođača radova izbrana su putem natječaja. Ukupni kapacitet terminala se povećava na 1.300 metara kvadratnih, ispričala nam je direktorica zadarskog aerodroma, te dodala:
– Istina je da imamo problema sa prokišnjavanjem koja su nastala nakon garantnog roka, ali sa ovim radovima sanirat će se i to. A što se tiče wc-a, širili smo zgradu, a samim time i sanitarne čvorove. Povećanjem kapaciteta putnika povećavaju se kapaciteti saniarnih čvorova.
IZGRADNJA-SANACIJA-IZGRADNJA-SANACIJA…
“Potaknuta pisanjem Večernjeg lista o plaći i beneficijama direktora aerodroma Zagreb, a znajući da otvarate teme na vašem portalu koje ne žele ili se ne usude otvoriti drugi mediji u Zadru, želim vam predložiti jednu temu vezano za aerodrom Zadar, tema je istinita, ali o vama ovisi koliko ćete se založiti.
Prije 4-5 godina obnovljena je cijela zgrada aerodroma Zadar, a prije nekoliko dana u toj istoj zgradi pao je čitavi strop na jednoj strani zgrade. Samo je Bog htio da ne nastrada nitko od putnika, odnosno da se to nije desilo u jeku sezone. Što je dovelo do pada stropa? Ništa što se nije očekivalo, obzirom da kad pada kiša glavni predmet koji se na aerodromu traži su kante i lavori kako bi se voda koja curi s krova koji propušta mogla ulijevati u njih. Možda direktorica aerodroma Zadar nema beneficije kao direktor aerodroma Zagreb, ali prima plaću i morala je biti upućena u kvalitetu izvedenih radova. Pri obnavljanju zgrade obnovili su se i zahodi, međutim od tada do danas su se renovirali još dva puta, zašto. Čemu tolika medijska pompa o broju pristiglih putnika na aerodrom Zadar (što je sigurno lijepo i za pohvalu) ako najveći dio dobivenog novca mora otići na popravke zgrade jer izvođače očito nitko ne kontrolira ili se ima pa bitno da se troši, odnosno najbitnije je medijski biti osvijetljen kada je dobro. A kada je loše, što onda?” – stoji u pismu koje je dostavljeno redakciji Z NET-a.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama