Hrvatska
Okrugli stol na temu "Ljudska prava! Koja su to?"
U Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru održan je Okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Ljudska prava! Koja su to?”
Ovome su prisustvovali predstavnici učenika iz osnovnih škola “Petar Zoranić”, “Stjepan Radić”, “Šime Budinić”, “Petar Zoranić”, “Polača”, “Petar Lorini”, “Smiljevac” i Privatne osnovne škole “Nova” te njihovi mentori. Prisutne osnovnoškolce na ovu temu informirali su prof. dr. sc. Igor Radeka, dr.sc. Erma Ivoš i prof. Mirsija Tokić.
Kako je Erma Ivoš na samom početku rekla, ova tema seže daleko u prošlost, o čemu govori i dokument Magna charta Libertatum iz 1215. godine. 10.12. 1948. izdana je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a nakon nje i mnoge druge. Sve te deklaracije ušle su u ustave mnogih država i predstavljaju temelje prirodnih, urođenih, nezastarivih i neotuđivih prava svakog čovjeka kao što su pravo na život, slobodu, stjecanje vlasništva, pravo na sigurnost i pravo na težnju ka sreći vlastitim načinom.
Ivoš je najviše govorila o pravima djece, odnosno rekla je osnovnoškolcima da iako nisu punoljetni, oni imaju svoja građanska prava.
Sva djeca rađaju se sa sedam prava:
1. Da budu željena
2. Da budu rođena
3. Da žive u zdravoj okolini
4. Da zadovolje svoje osnovne potrebe
5. Da im je osigurana kontinuirana briga i ljubav
6. Da razvijaju intelektualne i emocionalne vještine koje će upotrebljavati za vlastita dostignuća i težnje surađujući s drugima
7. Da dobiju potrebnu brigu i tretman.
Primarno mjesto za realizaciju ovih sedam prava je obitelj. Djeca se rađaju fizički slabija i ovisna o svojim roditeljima, pa se u svim društvima smatra dužnošću odraslih, a posebno roditelja osigurati uvjete za normalan razvoj djeteta. Prava i dužnosti roditelja su da se skrbe o životu i zdravlju djeteta, da štite djete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog kažnjavanja, djecu moraju odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu, domoljubnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu te odgoj djece mora biti u skladu s njihovom dobi i zrelosti te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
Ivoš je naglasila kako sve ono što dijete radi mora raditi u skladu s vlastitim uvjerenjima, te da se treba preuzimati odgovornost za vlastite postupke. Nadodala je kako je vrlo bitno formiranje ličnosti mlade osobe te da se treba raditi na glavnim elementima koji čine ličnost, a to su čast, moralna i etička načela, ugled…
Profesor Radeka rekao je kako Međunarodna zajednica očekuje od svih društava osiguravanje uvjeta da svatko zna svoja prava uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u cijelokupni sustav školstva.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je takvo kao pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda, nadodao je Radeka.
Postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija je pravo na slobodu, a pod to spadaju građanska i politička prava. Druga generacija je pravo na jednakost pod što spadaju socijalna prava, ekonomska i kulturna prava. Treća generacija prava je pravo na solidarnost pod što spadaju kolektivna prava.
Radeka je rekao kako je obrazovanje o ljudskim pravima jako bitno te da bi se to trebalo uvesti u školstvo kao zasebni predmet.
– Suština ljudskih prava je uvažavanje drugog i drugačijeg, odnosno da netko drugi voli nešto drugo, istaknuo je Radeka te rekao kako se na temelju određenih anketa među mladima javljaju zabrinjujući rezultati.
Tako primjerice 41% mladih smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika manjina, a 46% ih smatra da je homoseksualnost bolest.
Rezultati ovog istraživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima u Hrvatskoj koji čak završavaju i ubojstvima traže promjene odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav.
– Nužno je uvesti kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja koji će obuhvatiti sve aspekte ljudskih prava, smatra Radeka.
Profesorica Mirsija Tokić govorila je ponajviše o pravima djece na obrazovanje. Tako je istaknula podatke da 186 milijuna djece u svijetu ispod 15 godina prisilno radi. Njih 170 milijuna radi u uvjetima koji su opasni po život, čak 8 milijuna ih je zarobljeno u svakavim oblicima ropstva, prostitucije… Čak 220 tisuća djece godišnje umire zbog teških uvjeta u kojima rade.
Sve su to zabrinjavajući podaci te je Tokić lijepo za kraj rekla:
– Djetetu se treba omogućiti obrazovanje jer pbrazovanje je njegov put za ostvarenje snova.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa