Hrvatska
Okrugli stol na temu "Ljudska prava! Koja su to?"
U Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru održan je Okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Ljudska prava! Koja su to?”
Ovome su prisustvovali predstavnici učenika iz osnovnih škola “Petar Zoranić”, “Stjepan Radić”, “Šime Budinić”, “Petar Zoranić”, “Polača”, “Petar Lorini”, “Smiljevac” i Privatne osnovne škole “Nova” te njihovi mentori. Prisutne osnovnoškolce na ovu temu informirali su prof. dr. sc. Igor Radeka, dr.sc. Erma Ivoš i prof. Mirsija Tokić.
Kako je Erma Ivoš na samom početku rekla, ova tema seže daleko u prošlost, o čemu govori i dokument Magna charta Libertatum iz 1215. godine. 10.12. 1948. izdana je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a nakon nje i mnoge druge. Sve te deklaracije ušle su u ustave mnogih država i predstavljaju temelje prirodnih, urođenih, nezastarivih i neotuđivih prava svakog čovjeka kao što su pravo na život, slobodu, stjecanje vlasništva, pravo na sigurnost i pravo na težnju ka sreći vlastitim načinom.
Ivoš je najviše govorila o pravima djece, odnosno rekla je osnovnoškolcima da iako nisu punoljetni, oni imaju svoja građanska prava.
Sva djeca rađaju se sa sedam prava:
1. Da budu željena
2. Da budu rođena
3. Da žive u zdravoj okolini
4. Da zadovolje svoje osnovne potrebe
5. Da im je osigurana kontinuirana briga i ljubav
6. Da razvijaju intelektualne i emocionalne vještine koje će upotrebljavati za vlastita dostignuća i težnje surađujući s drugima
7. Da dobiju potrebnu brigu i tretman.
Primarno mjesto za realizaciju ovih sedam prava je obitelj. Djeca se rađaju fizički slabija i ovisna o svojim roditeljima, pa se u svim društvima smatra dužnošću odraslih, a posebno roditelja osigurati uvjete za normalan razvoj djeteta. Prava i dužnosti roditelja su da se skrbe o životu i zdravlju djeteta, da štite djete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog kažnjavanja, djecu moraju odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu, domoljubnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu te odgoj djece mora biti u skladu s njihovom dobi i zrelosti te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
Ivoš je naglasila kako sve ono što dijete radi mora raditi u skladu s vlastitim uvjerenjima, te da se treba preuzimati odgovornost za vlastite postupke. Nadodala je kako je vrlo bitno formiranje ličnosti mlade osobe te da se treba raditi na glavnim elementima koji čine ličnost, a to su čast, moralna i etička načela, ugled…
Profesor Radeka rekao je kako Međunarodna zajednica očekuje od svih društava osiguravanje uvjeta da svatko zna svoja prava uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u cijelokupni sustav školstva.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je takvo kao pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda, nadodao je Radeka.
Postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija je pravo na slobodu, a pod to spadaju građanska i politička prava. Druga generacija je pravo na jednakost pod što spadaju socijalna prava, ekonomska i kulturna prava. Treća generacija prava je pravo na solidarnost pod što spadaju kolektivna prava.
Radeka je rekao kako je obrazovanje o ljudskim pravima jako bitno te da bi se to trebalo uvesti u školstvo kao zasebni predmet.
– Suština ljudskih prava je uvažavanje drugog i drugačijeg, odnosno da netko drugi voli nešto drugo, istaknuo je Radeka te rekao kako se na temelju određenih anketa među mladima javljaju zabrinjujući rezultati.
Tako primjerice 41% mladih smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika manjina, a 46% ih smatra da je homoseksualnost bolest.
Rezultati ovog istraživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima u Hrvatskoj koji čak završavaju i ubojstvima traže promjene odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav.
– Nužno je uvesti kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja koji će obuhvatiti sve aspekte ljudskih prava, smatra Radeka.
Profesorica Mirsija Tokić govorila je ponajviše o pravima djece na obrazovanje. Tako je istaknula podatke da 186 milijuna djece u svijetu ispod 15 godina prisilno radi. Njih 170 milijuna radi u uvjetima koji su opasni po život, čak 8 milijuna ih je zarobljeno u svakavim oblicima ropstva, prostitucije… Čak 220 tisuća djece godišnje umire zbog teških uvjeta u kojima rade.
Sve su to zabrinjavajući podaci te je Tokić lijepo za kraj rekla:
– Djetetu se treba omogućiti obrazovanje jer pbrazovanje je njegov put za ostvarenje snova.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše