Hrvatska
Zadarskoj županiji zahvalnica za doprinos realizaciji izrade topografske karte
U Preporodnoj dvorani HAZU-a u Zagrebu Zadarskoj županiji danas će biti uručena Zahvalnica za poseban doprinos realizaciji projekta izrade Hrvatske službene topografske karte u mjerilu 1:25000.
Riječ je o projektu koji se provodio posljednjih 15 godine i u koji je uloženo gotovo 300 milijuna kuna. Izradom ove karte Hrvatska je postala jedina država u regiji koja je uspostavila izradu nove digitalne topografske karte temeljene na novoj izmjeri.
Osim predstavljanja projekta i postignutih rezultata tom prilikom Državna geodetska uprava zahvalit će institucijama, tvrtkama, i osobama, među kojima je i Zadarska županija, koje su značajno doprinijele njegovoj realizaciji.
Hrvatska
Rastu naknade za bolovanje, različiti iznosi ovisno o kategoriji
Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknada za bolovanje.
Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.
Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.
U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.
Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.
Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.
Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.
Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.
Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.
Naknada za bolovanje podmiruje se iz državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.
Limitirane naknade
Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.
Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.
Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.
Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseca naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.
Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji.
HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.
Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.
Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.
Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.
HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena.
U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).
U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.
U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).
Hrvatska
ORGOMAN SKOK OBOLJELIH OD GRIPE / Evo u kojim je županijama prijavljeno najviše slučajeva
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je zabilježen velik skok oboljelih od gripe.
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 26. siječnja 2025. godine pristiglo 12127 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 6124 prijava.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu 50% svih prijava u zadnjem tjednu čine prijave iz Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj županiji i Varaždinskoj županiji.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Iako je u zadnjem tjednu prijavljeno više oboljelih u odnosu na isto razdoblje tijekom prethodne četiri sezone, kretanje gripe je još uvijek unutar očekivanog u usporedbi sa sezonama gripe prije pandemije covida-19.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.
Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadeset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija, navodi HZJZ.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se daljnji porast u udjelu pozitivnih na virus gripe te je u 4. tjednu 2025. iznosio oko 40 % testiranih uzoraka. U oko 60% pozitivnih nalaza detektiran je virus gripe A, a u ostatku virus gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A i dalje prevladava virus A/H1N1pdm09, uz sporadičnu detekciju A/H3N2.
Hrvatska
Zbog bure uključen žuti Meteolaram za dio zemlje, evo gdje je moguć snijeg
U većini će krajeva prijepodne biti promjenjivo, ponegdje u unutrašnjosti i pretežno oblačno uz moguće malo kiše, a u najvišim predjelima Gorskog kotara i snijega, prognozira za subotu Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i dodaje kako bi poslijepodne moglo biti i sunčanih razdoblja.
U Dalmaciji će biti suho i barem djelomice sunčano vrijeme.
Vjetar će puhati slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu slaba i umjerena bura, pod Velebitom i jaka, a u Dalmaciji prema otvorenom moru jugo.
Najviša dnevna temperatura kretat će se od 6 do 11, na Jadranu većinom od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.
Žuti Meteoalarm
Za dio zemlje – zapadnu obalu Istre, Kvarner i Kvarnerić i Velebitski kanal – na snazi je žuti Meteoalarm zbog pojačane bure.
“Iako su uobičajene i česte u ovoj regiji, očekuje se lokalno ili potencijalno opasne brzine vjetra koje uzrokuju valove rizične za manja plovila. Neiskusni pomorci, posebno oni koji upravljaju manjim brodovima, trebali bi izbjegavati plovidbu u tim uvjetima i obratiti pozornost na pomorsku prognozu te pri planiranju razmotriti vjetar i uvjete na moru. Moguće je da neki katamarani neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu”, navodi DHMZ.
-
Hrvatska1 tjedan prije
Sva kućanstva u Hrvatskoj dobit će pametna brojila za struju, evo kada stižu i što to znači
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
REAGIRANJE / Boris Marin: “Sve nam mogu uzeti, ali Bazen ne! Za Bazen se umire!”
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
MORATE U KUPOVINU? Ovi dućani danas rade…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
Večeras u Providurovoj predstavljanje knjige “Sjećanja” Nevenke Benini