Nekategorizirano
Ima li nade za nas?
Dolaze nam radosni dani i svatko bi trebao imati razloga za radost, za optimizam, vjeru i nadu u te i dane poslije njih. Svatko postoji s razlogom i ima pravo na budućnost. I mediji su pozvani širiti nadu i optimizam, a ne beznađe i senzacionalizam. Svatko ima dobre i loše strane i nebi trebalo biti teško prve isticati, a druge ignorirati, a loše će, pred najezdom dobrih, sigurno nestati. Nije to teško zamisliti, dapače ,lijep je to osjećaj, ali nestvaran, dalek, neprovediv i gotovo nemoguć.
Predugo nam je loše, beznadno i besperspektivno, pa bi isforsirani optimizam u medijima zvučao poput bajke, nerazumljive za djecu, a neupotrebljive za odrasle. Medijima tako ostaje jedina mogućnost objektivnog pisanja, u koje je neizbježno utkan i dio osobnosti autora, koliko i u svakoj drugoj ljudskoj djelatnosti.
Svaki medij, bez obzira na razinu profesionalnosti, rado bi „donio“ vijest o napretku u njegovoj „zoni odgovornosti“, o optimizmu koji se širi zbog svakodnevnog poboljšanja kvalitete življenja, novim rađanjima, novim građenjima i novim uspjesima u svakoj sferi djelovanja ljudi do kojih mu je stalo.
Nikome ne treba novi Alija Sirotanović, koji će prebaciti normu u rudniku preko 300%, sav garav hvaliti državu i one koji ju vode, a potom umrijeti u siromaštvu. Ali, nikome ne treba ni bezočna laž, pljačka, prijevara, prijetnja još težim danima čak i našim pokoljenjima, te uništavanje svega što bi, makar u pritajenoj nadi, održavalo optimizam.
Događaji su kakvi jesu i medijima ostavljaju mali prostor za optimizam, koji bi trebali prenijeti korisnicima, kao supstrat za njihovu radost.
U samo jednom danu, točnije u nekoliko sati, oni će, iz gomile besmisla prenijeti, naprimjer, slijedeće:
„U hotelu Westin održana je izložba slika u organizaciji HVIDR-e, za pomoć braniteljima osuđenim pred hrvatskim ili međunarodnim sudovima…“ Događajem dominira izvjesni Đakić, parlamentarni zastupnik i čelnik spomenute HVIDR-e, a nacionalna tv bezrezervno prenosi. To je događaj u kojem je previše jada, pa da je(a nije), jedini toga dana.
Tada, ni dan poslije, nitko se ne pita zašto cvijet hrvatskog naroda, ratni vojni invalidi, u koje se svi kunu i na njima profitiraju( i dijele ogroman novac), ne priznaje hrvatske (ni međunarodne) sudove. One institucije čiji nas (ne)rad (ne)vodi u Europu, za što se troše ogromna sredstva, energija i obećanja. Zašto bi, konačno, o tim sudovima drgačije mislio europljanin? Čelnik Đakić, legendarni mentor Joze Certe, već je dovoljno uradio u korist međunarodnih sudova, a protiv branitelja i posebna je žalost da je tamo gdje jest. On je jedan od simbola koji nas podsjećaju da radosti i optimizma među ljudima neće biti još dugo.
„Samohrana majka, Ismeta Mehmedović, koja već 3 godine, sa četvero djece spava u automobilu, pala je u nesvijest…“ Poslije ove slike, opet sa HTV-a, čovjeku treba mnogo drugih radosti da mu „očisti“ srce. Gledali smo altruista, filantropa, Zmaja, sportaša, Milana Bandića, gradonačelnika glavnog grada, kojemu njen pad nije izazvao, čak ni instiktivnu, reakciju. Padaju li ljudi pred tim Zmajem toliko često da se i ne trzne, barem ne dok mu savjetnici to ne predlože. Dapače, reče joj:“Dajte se dignite“. Nebitno je što joj je održao predizborni govor, što ga je čekala satima na niskoj temperaturi, što je i uvjetovalo rušenje.
Nema razloga ne vjerovati da su ta žena i djeca živjeli baš tako. Pored nas, s većim postotkom katolika u narodu nego u Vatikanu. Sva sila raznih branitelja ljudskih, dječjih, ženskih i inih prava, koja dobro živi na proračunu, nije se pojavila. Zna se zašto joj nije pomogao Caritas, ali ne zašto nije Merhamet, ili Šemso Tanković, hrvatski parlamentarac, koji se prodao više puta nego bilo koji ocvali nogometni profesionalac. Nije joj, nažalost, pomogla niti Jadranka Kosor, koja je i sama samohrana majka, profesionalna obilaziteljica dječjih vrtića i vrsna glumica. Što li je jadna Ismeta morala napraviti da je snađe to što je snašlo? Jeli prokockala ili propila imetak, izdala državu ili ubila nekoliko nevinih? Sve da je i tako nije se smjelo desiti što se desilo. Da je jednom u sto godina, negdje u Africi, previše je. Hoćemo li se radovati i pored takovih spoznaja? Hoćemo li, od sada, ravnodušno proći pored djece koja sjede u parkiranom automobilu?
„Drvna industrija propada. Radnici, po svemu sudeći , odlaze na zavod za zapošljavanje bez ikakvih šansi. Država im ne da sirovine neophodne za rad i izvoz. Naplaćuje im lihvarske, 17 %-tne, kamate na dug i daje tek drvo loše kvalitete, koje nikome ne treba…“. Ista država Hrvatska, prije neku godinu, uvezla je drvo za potrebe izgradnje dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo. Tada je prvi put bacila na koljena hrvatsku drvnu industriju. Ovi oživljavaju, okreću se izvozu, a država im opet „pomaže“. Jeli to slučajno, ili dio sustava za ubojstvo svakog pokušaja proizvodnje u Hrvata? Možda se samo nisu sjetili provizije?
Štrajkaju radnici i drugih firmi. Viču da su gladni. Tko više pamti imena poduzeća, koja su imala nesreću djelovati na atraktivnim prostorima. Možemo zamisliti njihovo radovanje u nadolazećim danima.
HTV, jedini preživjeli socijalistički mastadont, poslao nam je neviđenu poruku (u ovom vremenu i prostoru) kako ne može emitirati planiranu emisiju, jer im je to zabranio odvjetnik privatne osobe, koja bi, emitiranjem emisije, mogla biti izvrgnuta gubitku. Svaki komentar je suvišan.
Julian Assange, vlasnik i utemejitelj WikiLeaksa, danima plijeni našu pažnju podacima „ukradenim“ američkoj diplomaciji. Iako nije iznesen niti jedan podatak koji nije poznat bilo kojem našem građaninu, dnevno smo bombardirani tim događajem. Prednjači HTV, kao „najozbiljnija“ medijska kuća i „vijest“ nameće svima. Isti HTV nikada se nije zapitao zašto su svi dokumenti, nastali u hrvatskim sigurnosnim službama tijekom rata i poraća, dostupni privatnom internetskom portalu čiji vlasnik, temeljem toga, surađuje sa srpskom vladom u progonu hrvatskih „zločina“ tijekom rata. Assange je uhićen, kada će biti hrvatski „pravednik“?
„Mol je pred preuzimanjem Ine… Time RH gubi značajna sredstva za punjenje proračuna…“Jeli to podilaženje hrvatske vlasti zbog skorog preuzimanja Mađarske europskog vodstva…“?. Time, dodao bih, profesionalni domoljubi, polako ali sigurno, gube razlog po razlog „velike ljubavi“ prema Domovini. Telekomunikacija više nema, banaka nema, energije nema, voda uskoro neće biti (osim poplava), pa ostaju samo dugovi koji su ionako u nadležnosti sirotinje. Ostat će, doduše, problem s smećem i ne samo našim. To je, valjda, jedini način internacionalizacije sirotinje.
Direktor Hrvatskih voda, Jadranko Husarić, ne zna zbog čega je onečišćena Zrmanja, gdje je, kada i koliko onečišćena, kada će se čistiti, koliko će koštati, niti mu je poznat bilo koji podatak s tim u vezi. Za onečišćenje krivi rat, bivšu tvornicu i padaline. Nije se sjetio Bin Ladena i međunarodne zavjere iz jednostavnog razloga što niti jednom riječju nije dao do znanja da misli o bilo čemu, pa tako niti o onečišćenju Zrmanje. No, kada na red dođe prodaja vodnih resursa, po ugledu na kolege iz Fonda za privatizaciju, znat će postupiti.
Ima i pozitivnih vijesti iz Hrvatske. Izrađena je topografska karta države i, nažalost, ostaje jedina necrna vijest.
Premijerka će (nagađam) obići još koji dječji vrtić. Tamo se najbolje snalazi i uvijek nanovo dokazuje nedostatak ljubavi iz djetinjstva. Siguran sam da bi djeca voljela posjete Djeda Mraza. Neka shvati kako tko hoće.
Sedamdeseti je rođendan Johna Lenona. Bio bi da je živ. I ta vijest ostaje da je shvati kako tko želi.
Kultura i etika u medijima? Kako napraviti etičnog direktora Husarića, Bandića, Kunića, Tankovića, Đekića…
Mediji su slika društva. Ubijanje glasnika nikada ne rješava probleme.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Mias
10. prosinca 2010. at 14:31
trulež je iznad i ispod površine…
bez sistematskog nema šanse, nažalost