Connect with us

Hrvatska

Najtraženiji radnici u sektoru Turizam i ugostiteljstvo

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za zapošljavanje (Foto: Žeminea Čotrić)
U Velikoj vijećnici Doma županije predstavljeno je Izvješće o strukovnom obrazovanju i tržištu rada za Zadarsku županiju za 2008. godinu. Ovakvo izvješće je prvo u Hrvatskoj i Zadarskoj županiji te se njime analizira dio tržišta rada u županiji, onaj dio koji se odnosi na nezaposlene iz sustava srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.
Cilj ovog Izvješća je uspostava modela koji bi olakšali planiranje i donošenje odluka vezanih uz strukovno obrazovanje povezivanjem raspoloživih podataka iz strukovnog obrazovanja, profesionalnog obrazovanja i regularnog tržišta rada. Namjera je sistematski dovesti u odnos podatke bilo iz administrativih ili istraživačkih izvora koji već postoje i koji se sustavno provode i prikupljaju u okviru institucija usmjerenih na tržište rada.
Ovo Izvješće predstavio je mr. sc. Dubravko Bacalja, a osim njega na ovome je radila i Višnja Perin te Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Zadar. Ovim Izvješćem analizira se struktura nezaposlenih prema školi koju su završili, ali u to ne spadaju oni koji su završili samo osnovnu školi te gimnaziju, višu ili visoku školu, već samo strukovne škole.
Najveća potreba, prema Izvješću, javlja se za obrazovni sektor Turizam i ugostiteljstvo, a najmanja za sektor Grafička tehnologija i audiovizualna tehnologija.
Poslodavci su 2008. imali najviše problema u pronalaženju adekvatnih ljudi u obrazovnom sektoru Turizam i ugostiteljstvo te Graditeljstvo i geodezija.
Sektor Zdravstvo i socijalna skrb je najuravnoteženiji sektor što se tiče omjera nezaposlenih i broja slobodnih mjesta. 2008. bilo je 91 nezaposlen, a 134 slobodna mjesta. U ovu skupinu spada i sektor Šumarstvo, prerada i obrada drva iako je bilo 51 nezaposlenih, a 26 slobodnih mjesta. Međutim, iz Izvješća se vidi kako je ovaj sektor učenicima neatraktivan pa se malo ljudi školuje za njega. Stoga se da zaključiti da će većina nezaposlenih dočekati svoj red za zapošljavanje jer posla je sve više, a nema puno novih ljudi.
Sektor Geologija, rudarstvo, nafta i kemijske tehnologije imao je 2008. najviše nezaposlenih, 48, dok je bilo samo 5 slobodnih mjesta. Sektro Tekstil i koža je pred zatvaranjem jer je neatraktivan te je bilo 259 nezaposlenih, a samo 16 slobodnih radnih mjesta. U sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija bilo je 422 nezapolenih, a 147 slobodnih mjesta. Ovdje se javlja problem što je velik broj nezaposlenih iznad 50 godina. Sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija je sektor koji prati stanje u gospodarstvu. Kada je gospodarstvo u usponu, ovaj sektor i najbolje napreduje, no kada je kriza iz ovog sektora se radnici najprije otpuštaju.
Postoje i sektori gdje ima više slobodnih mjesta za posao nego špto ima obrazovanih u toj struci. U tu kategoriju spada sektor Graditeljstvi i geodezija, 144 nezaposlena, 332 slobodna mjesta bilo je 2008.Problem je u tome što je većina nezaposlenih iznad 50 godina, a ovo su fizička zanimanja.
Specifičan je sektor Turizam i ugostiteljstvo gdje je bilo 769 nezaposlenih, dok je slobodnih radnih mjesta bilo 1036. Problem je u tome što se u ovom sektoru većinom zapošljava na određeno. No, ovaj sektor važan je za Zadarsku županije,. a nezaposlenih ima u svim dobnim skupinama. Rješpavanje problema ovog sektora je ili prekvalifikacija, povećanje obrazovnih kapaciteta ili “uvoz” radnika. Ljudi ove struke vrlo malo čekaju za dobiti posao.
Temeljm ovog Izvješća prati se što se događa sa učenicima kada završe strukovne škole. Tako je u skolpu ovoga pokrenuto istraživanje kojim će se ispitati učenici strukovnih škola, dvije godine nakon završetka škole, gdje su sada i što rade, ako rade i da li rade u struci. Time će se moći usporediti njihove želje sa samog početka školovanja te njihove želje i nakon dvije godine što su proveli na tržištu rada. Ispitanici će također ocjenjivati koliko im je njihovo obraovanje u školi bilo korisno za tržište rada.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu