Nekategorizirano
Stipina kapela
Sreo me prije par dana, ni krivog, ni dužnog, u gradu jedan prijatelj i umjesto pitanja kako si, odmah je onako cinički, s nogu pitao – što ima novo u Zračnoj luci? Čitao je moje posljednje tekstove o spomenutoj temi, naime. Da mu, opet onako s nogu, ne objašnjavam priču koja bi se mogla ispričati kao poduža sapunica sa elementima komedije, sjeli smo na kavu.
– Pao im je strop. Cijela jedna strana se srušila, rekoh mu.
– E, bit će to ona koju su radili sa jeftinijim knaufom, pa je slabije držao!? Zato je i palo. I, kad malo bolje pogledaš, što će im strop na kraju krajeva? Jesu li Zračna luka ili nisu? Pa daj onda zraka! – odvrati onako neozbiljno, cereći se ispod brka i srčući vruću kavu.
– Daj, budi ozbiljan. To su ozbiljne stvari. Mogao je netko tamo i stradati. – upozorio sam ga.
– Ma ‘ko, kad su rekli na televiziji da nije bilo nikoga, samo radnici koji tamo rade. A vidija sam i zračnolučku direktoricu. Kako se ono ona zove? Je l’ Kantica Papica Bubić? Tako nekako, je l’? – neodoljivo se pravio glup.
– Ne! Gospođa se zove Katica Pupić Bakrač. Joj, stvarno si neotesan!
– E, pa, ta mi je na onom televizijskom prilogu izgledala kao da su je netom izvukli ispod srušenog stropa. Oni to tamo malo prošire. Pa onda sruše strop. Pa malo suze. Pa nestane im para, onda opet sruše po zgrade, pa opet nešto krpaju. I, što ti je rekla ta Papica?
– Lijepo mi je objasnila da rade na proširenjima terminala dolazaka i odlazaka putnika, domaćih i stranih.
– To sam nešto čuo, da. Je l’ to ono di se naš naivni slikar župan Zrilić slika sa čašom u ruci?
– Da. Zar i ti znaš za tu sliku? – pitao sam ga trljajući ruke jer je bilo prohladno, a sjedili smo vani, pošto smo obojica pušači.
– Bogati, di neću znati. O toj slici svi govore jer je to navodno jedina slika na kojoj se župan smije. A nije ni čudo da se smije kad je tuka’ po šampanjcu. Ma vraga je to bija šampanjac, bit će prije Bakarska vodica, hahaha… Pari kolonjska vodica. Pa je on s tom kolonjskom vodicom blagoslovio aerodrom, a onda se poslije njegovog blagoslova srušio strop. Sve me je strah kad im naprave podvožnjak da se u dogledno vrijeme i on ne sruši!? Pogotovo ako ga opet župan blagoslovi s nekom vodicom. – nije odustajao moj prijatelj ni pod pritiscima hladnog zraka koji je već dobrano bridio naše sasvim pocrvenjele ruke.
– Pa jesi ti zvao župana? – upitao me onako nezainteresirano.
– Jesam. – odgovorih, paleći cigaretu.
– I, što si ga pitao? Je li pio šampanjac ili Bakarsku vodicu? – kroz smijeh je završio svoje pitanje.
– Ne. Za tvoju informaciju, pitao sam ga da mi kaže što se događa u Zračnoj luci. Pošto je on u Nadzornom odboru, morao bi znati. Ali, samo me je zamolio da mu ne prijetim. Premda ne znam gdje je uočio prijetnju u mom pitanju…
– Pa dobro ti je i rekao čovjek. Vjerojatno je vidio negdje tvoju sliku, povezao je sa tvojim pitanjem i eto ti prijetnje! Hahaha… Uostalom kakve on veze ima sa palim stropom? Njega se zove samo kada bude otvaranje tog novog stropa, kada se bude opet pio šampanjac. On pije šampanjac, direktorica popravlja srušene stropove i sa lavorima trči po aerodromu loveći kišne kapi, a Stipe, on ti je moj brate umjetnik, slikar. I to, kako sam imao čuti, jako dobar. On bi mogao taj strop oslikati kada ga završe. Nešto slično k’o Sikstinska kapela. Ličenje zračnolučkog stropa vodenim bojicama. Naslika lijepo na krovu direktoricu kako bdije nad svima. Mogla bi se zvati Stipina kapela? – opet je moj prijatelj razbacivao svoj cinizam oko sebe.
– Vidim ja da se s tobom ne da ozbiljno pričati. Ma kakva god tema bila, sve ti je zafrkancija. Pa jesi li ti ikada, bar jednom u životu, bio ozbiljan? – pitam ga najozbiljnije.
– Jesam brate. Ozbiljan sam bio zadnji put kada sam posjetio Stipinu izložbu slika. Naprosto nevjerojatno što taj radi sa svojim kistom. Zamisli kako ga umoči u neku od toplih boja, pa raspali po nevinom bijelom platnu. To ja zovem umjetnost.
– Uopće mi se ne zamišlja kako ga umače. Imam pametnijih stvari trenutačno od toga. Ali tebi, vidim, dobro idu te vizionarske slike. Ajme meni, s kime ja sve kave pijem? – cvokotao sam zubima, a on je samo nastavio kao da ga se ne tiče.
– Znaš li ti, je li on onaj LUD?
– Tko?
– Pa Stipe.
– Pitaš me je li župan lud?! Dobro, što je tebi? – upitah ga smrtno ozbiljan, sa gestom ljutnje na licu.
– Ma, pogrešno si me razumio. Je li on član onog društva, kako se ono zove, gdje su slikari? Na vrhu jezika mi je… – dok je govorio para mu mu je izlazila iz usta.
– HDLU, misliš to?
– Da, e to. Je l’ on taj HDLUD?
– Okud znam čovječe. Bože moj, koja si ti krtica. E, ajde, slušaj nemam baš previše vremena. Ajd, čujemo se, moram krenuti, već je kasno. – kazao sam mu skočivši na noge lagane kada sam shvatio koliko je već sati.
– Ajde. Čujemo se. – odgovorio je i izgubio se među tajnovitim ulicama Kalelarge.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech5 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
Svijet5 dana prije
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci