Connect with us

Nekategorizirano

I LJUBIMCI PONEKAD UGRIZU

Objavljeno

-

Tko god je ikada imao kućnog ljubimca znat će da i oni ponekad ugrizu ruku koja ih hrani. Svejedno je brane li se od viška ili manjka ljubavi. Ugriz, u pravilu, više govori o vlasniku nego o ljubimcu. Dok je to ljubimčevo prirodno ponašanje, jer reagira na jedino mogući način, ugriženi vlasnik plaća danak svom neprirodnom ponašanju.
Nikada, kao ovih dana, pogreška u masovnom odgoju ljubimaca nije porirodnije došla na naplatu. Svakom od nas ostaje slobodna prosudba – radi li se o višku ili manjku ljubavi.
Jedino što je nedvojbeno jesu sramotni događaji u Zadru i Zagrebu, koje su izazvali ljubimci, navijači, naši dečki, huligani, plaćenici, vandali… Nemoguće je odrediti o kome se radi, jer, čitali smo, ne zna se tko su, policija za njima traga, ali „nisu navijači“. Svi ih se odriču prije nego saznaju o kome se radi. To je svakako greška koja se plaća. Ti, kako god ih zvali, imaju svoje vlasnike, odgajatelje, timaritelje, ili one koji ih ne drže iz ljubavi, već pukog interesa. To su ljubimci na koje se stavljaju navodni znaci, a oni se znaju, prije ili kasnije, gadno osvetiti.
Započnimo doktorom Vrančićem, a i red je. Gradonačelnik je grada u kojem su ljubimci prvi reagirali na neadekvatan postupak vlasnika. Navodno su osramotili grad, koji je uljudna i civilizirana sredina, a oni koji su napali igrače i vodstvo Partizana su tek “pojedinci i nisu istinski navijači“. Gradonačelnik, koji se doduše ispričao, nije se sjetio da je svaki grad nastanjen pojedincima, a oni potom tvore zajednice poput obitelji, uže i šire zajednice, sve do grada i gradonačelnika koji ih vidi kao cjelinu, „uljudnu i civiliziranu“. Funkcioniranje mnogo jednostavnijih mehanizama ovisi o manjim sastavnim dijelovima i cjelinama. Dovoljno se sjetiti njegovih nedavnih angažmana po mjesnim odborima.
Izgovor mu nebi bio potpuno promašen da se sjetio da je baš u Zadru, i nigdje više, domaćin svjetskog sportskog prvenstva, prvi čovjek grada i njegov prethodnik, demonstrativno skinuo zastavu zemlje sudionice s glavnog gradskog trga. Slučajno, baš zastavu zemlje iz koje su netom napadnuti sportaši. O gradonačelnikovom nastavljanju „svijetlih“ tradicija prethodnika prečesto slušamo i čitamo. Nije se sjetio niti činjenice da je Zadar godinama u vrhu po broju narkomana, da brigu o njima povjerava ravnateljici muzeja, čija „slava“, funkcija i mjesto radnje, može samo povećati njihov broj, jer rast broja pothranjuje upravo politika koja im nudi rješenja. To je gradonačelnikova politika. Nije se sjetio i da nema više onoga grada koji je stvorio košarku, jer, jednostavno, nema košarke, nema igrališta gdje se stvara. Tamo su parkirališta i drugi komercijalni sadržaji, koji donose lovu za kupovinu, a ne za dobijanje izbornih glasova.
Postoji udruga navijača u Zadru i Grad se o njoj izvrsno brine. To je vojska najpotentnijih građana s kojima Gradonačelnik dobro upravlja i oni su relevantan faktor u gradu i snaga na koju ozbiljno računa. Možda i previše, jer bi eventualna pogrešno shvaćena ljubav lako mogla izazvati neočekivanu reakciju. Nije li nedavni i neslavni događaj opomena baš za to? Krivac uvijek nađe opravdanje (uostalom na to ima pravo) pa i gradonačelnik.
Ne znam koji su kriteriji za prijem u članstvo udruge navijača, ali sam siguran da se prije identifikacije počinitelja nedjela nije moguće odreći njihova članstva. Barem ne u zemlji gdje uhićuju najodabranije, baš iz gradonačelnikovog kola. Ili možda jest? On najbolje zna kada će ih i gdje usmjeriti. Možda ovaj put stvarno i nije. Valjalo bi priupitati policiju. Oni, fakat, znaju o čemu se radi. Drugo je, koliko žele reći.
Neki će reći da su ljubimci poput djece. Nemaju kulturu, etiku, svijest… Brane se instiktima. Date li im previše popnu vam se na glavu dok na uskraćivanje ljubavi reagiraju plačem, ugrizom, ili, kao ovdje, kamenovanjem.
Mladi karlovački HDZ-ovac, čiji je otac miljenik vlasti na funkciji državnog tajnika u ministarstvu, zoran je primjer. Uživao je preveliku očevu ljubav, doduše na teret hrvatske sirotinje, pa sa svojim stranačkim pajdašima prebija vršnjake, koji im se pijanima (ako je samo to) učine drugačijima. Zadarki i zagrebački slučajevi govore da ne moraju brinuti o sljedbenicima. Tu je i logistička potpora u vidu gospođe Kosor, koja je posebno zaljubljena u ove karlovačke kretene.
Zagrebački slučaj je nešto drugo. Iznenadio je čak i Srebrića, koji bi morao pamtiti još „divljanje“ hrvatske mladeži protiv Mađara. O tisućama sličnih ovovjekih događaja ne treba ni govoriti, ali ih čovjek jednostavno nikada nije vidio. To je onaj prebogati fosil koji vodi hrvatski nogomet, koji generira najveća i najčešća „navijačka“ divljaštva. O Mamiću ili Markoviću, uzorima svih (kseno)fobičara, koji godinama vrijeđaju čak i ispodprosječni razum osiromašenih Hrvata, napisane su brojne stranice, sociološke i psihološke studije, ali su ostali (poslije Sanadera) najmoćniji građani Hrvatske.
Ovdje je policija, kao i većini slučajeva, pokazala svoju efikasnost. Pojam osiguranje ( ili zaštita integriteta štićenih), njima i dalje ostaje tek parada, doduše vrlo skupa i po svemu nepotrebna. Barem da na tome ostane. Osigurali su slavu Lijepe naše neophodnu radi promocije turizma.
Fascinantan je podatak, iz usta glasnogovornice PU zagrebačke, kako su otkriveni počinitelji odranije poznati policiji kao izazivači nereda na utakmicama. Nedjelo je, kaže, unaprijed smišljeno i dobro organizirano. Samo ostaje nejasno koga je time htjela zadiviti, jer ta je spoznaja (trebala biti) jedino poznata policiji, a „radi poduzimanja potrebitih mjera i radnji“. Njihova naknadna (paušalna) pamet nikome ne treba.
No, neka se policija ne brine. Neka se ne brine ni zadarski gradonačelnik, jer su huliganski ispadi tek početak. Ako su, a jesu, odraz stanja u zemlji, revija tek počinje. Valja im izdržati još godinu dana, a onda tko zna. Gradonačelnik, doduše, zbog direktnog izbora na funkciju, morat će i dalje „surađivati“ i najbolje da vinovnike pripiše opoziciji. To uvijek pali. Samo, sjetimo se riječi s početka: u ljubavi valja imati mjeru, a prva opomena je stigla.
Odgovorni za sigurnosno stanje u Zadru i Zagrebu i dalje će ustrajati na tvrdnji da je stanje sigurnosti na visokoj razini. Za stoljeće-dva to će biti ionako jedini relevantan podatak.
Za sramotu gradova i zemlje u inozemstvu pobrinuli su se već ranije mnogo jači igrači.
Možda bi trebalo osigurati dostatnu količinu domaćeg izvornog kamena i oslikati ga fragmentima domaćih krajolika ili rivijere. Oni koji žive samo od turizma morali bi razmisliti. Proračun vapi do neba.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Objavljeno

-

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu