Connect with us

Nekategorizirano

Obećajem, drugi put neću koristiti kamen!

Objavljeno

-


Jutros sam se digao na lijevu nogu. Ništa mi nije išlo od ruke. Ljut sam prilično. Zadar loše igra ove sezone.
Sve razmišljam kako bih mogao taj svoj bijes kanalizirati u komadu kamenčine s kojim bih kamenovao neki autobus.
Je li mi bitno čiji autobus? Pa eto, ako već moram odgovoriti, bilo bi dobro da u njemu budu Srbi, eventualno košarkaši, i to baš Partizana.
Njih sam ionako uvijek mrzio više nego košarkaše Zvezde.
Sad će me netko ne baš previše pametan pitati zašto se tako ponašam, zašto bacam kamenje na autobus pun igrača Partizana?
Evo mu odgovora. Zato jer Zadar loše igrao ove sezone. Zato jer su zadarski košarkaši uzrok svih mojih problema, čireva na šesnaestercu, promuklosti, besparice, promašaja na kladioničarskom listiću. Uz to, roditelji su mi nezaposleni, eto još jedan prilično dobar razlog zašto kamenovati autobus s Partizanovim igračima.
Poskupio je benzin, Vlada je u kurcu, Sanader u zatvoru.
Pa koliko razloga još treba kako bih opravdao takav čin? Uostalom, što bih se ja i kome imao opravdati zato jer želim kamenovati autobus pun Srba? Pa njih se ne tako davno ovdje i ubijalo, a sada, baciš jedan malo veći kamenčić i odmah skandal?! Alo ljudi, pa što vam je, to su samo Srbi!
Da, imam petnaest godina! Pa što onda?
Mislite da s petnaest godina ne mogu naći pravi kamen?
I da ga ne mogu zavitlati prema autobusu? Naravno da mogu.
I naravno da hoću. Zašto? Glupljeg pitanja u životu nisam čuo.
Kako zašto? Pa jer sam loše volje i jer su oni Srbi.
A roditelji? Pa moji roditelji me apsolutno podržavaju. Oni su nezaposleni vjernici, katolici i ne vole Srbe. Ne opraštaju i ne zaboravljaju. Ponose se svojim sinom, bacačem kamena na srpske igrače.
Pa što onda ako je autobus hrvatski? Zašto vozi Srbe – tko mu je kriv.
U školi me uče da smo mi Hrvati, a Srbi su krivi za sve. I treba ih kamenovati.
Pa ljudi moji okrenite se malo oko sebe. Čujete li što se priča svaki dan, čitate li što se piše?
Do jučer smo protiv njih ratovali, a sada se diže tolika frka radi jednog hrvatskog kamena koji je pogodio srpsku glavu. I onda se svi zgražaju. I ograđuju.
Onaj Mičić, koji je također krivac za moje zlurado stanje jer je on uzrok ove nesretne posljedice sa našim košarkašima. Jebi ga, nemo’š njega kamenom. Nemo’š ni Jupu. Pa nije Jupe kriv za loš rezultat. Zadar vodi dvadeset razlike, misliš gotovo, pada lova na kladionici. A ono, hopa-cupa. Jedva dobijemo. Takva završnica da mi je od muke, od frustracije, ruka poletjela prema kamenu. Kad bolje pogledaš, ti partizanovci nisu trebali ni dolaziti u Zadar. Što će oni tu?!
Mogli su lijepo ostati doma, reći predajemo, Zadar je dobio bez ikakvih infarktnih završnica i mirna Bosna. Nama bodovi, njima cijele glave. A ne ovako, pored svega što se kod nas skuhalo još moram trpjeti da nam se usred Zadra neki Srbi voze u autobusu. I to hrvatskom. Pa ti nemoj baciti kamen. A, ne!
I što hoće gradonačelnik? Što se on ima ograđivati i osuđivati? A da ja njega malo osudim i ogradim? Što on misli, tko je on? Je li navijač Zadra? Je. Jer da nije ne bi ni bio gradonačelnik Zadra.
Voli li Srbe? Ne voli. Jer ne možeš voljeti Srbe u Zadru i biti gradonačelnik. Pa u čemu je onda problem? Nisam nikoga ubio ako sam bacio jedan kamen.
Uz sve to moram napomenuti jako bitnu činjenicu da sporni kamen nije bio s privatnog zemljišta, nego sa gradskog. Eto zato bi se mogao gradonačelnik ispričati eventualno. Pogođeni su kamenom koji je u vlasništvu Grada. Sorry. Nisam obraćao pažnju odakle uzimam sredstvo iskazivanja mržnje prema Srbima kada sam gađao autobus. Uzeo sam prvu kamenčinu koja mi je došla pod ruku. A nisam ja kriv što se onaj tupson od vozača parkirao baš na to mjesto. Eto i on je kriv za sve to. Da je parkirao negdje drugdje ništa od svega ne bi bilo. I što sada?
Reći će da sam maloljetni delinkvent jer sam Srbe gađao kamenom. Ma nemoj? Oni što su Srbe ubijali bili su heroji, a ja sam delinkvent zato jer sam ih gađao pišljivim kamenom. Pa kad pogledaš suštinu priče, veći sam ja heroj od njih. I ne mislim se ispričavati. Zaboravite. Moji roditelji lijepo su mi rekli: tko vozi Srbe u hrvatskom autobusu, ti njega kamenom. Ja poslušao roditelje i ispao kriv. A kažu kako treba slušati roditelje. Jesam li izvukao kakvu pouku iz svega ovoga? Naravno da jesam. Sljedeći put neću koristiti kamen.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. erika

    18. prosinca 2010. at 10:33

    Ok kada si sve to lijepo sažeo u sljedećoj kolumni navedi razloge zbog kojih si ti frustrirani debil.

     
  2. kiki

    18. prosinca 2010. at 12:13

    s obzirom da si glup i nisi skužio bit kolumne brate nemoj je niti komentirati. bravo kolumnistu

     
  3. erika

    18. prosinca 2010. at 12:19

    ‘Reći će da sam maloljetni delinkvent jer sam Srbe gađao kamenom. Ma nemoj? Oni što su Srbe ubijali bili su heroji, a ja sam delinkvent zato jer sam ih gađao pišljivim kamenom’
    Za skužiti ovakvo nešto ne treba biti pretjerano mudar, samo ratne godine provesti u Anconi…

     
  4. erika

    18. prosinca 2010. at 12:29

    umisto skužiti čitaj napisati…

     
  5. tg

    19. prosinca 2010. at 22:05

    Bravo Marko!!! Svaka ti čast!

     
  6. miš

    20. prosinca 2010. at 14:42

    erika tata ti je frustrirani debil

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Objavljeno

-

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu