Nekategorizirano
U RATU SMO BILI SIGURNIJI
Na pojam sigurnost, ljudi, zajednice i države različito gledaju. U istim sredinama, zbog niza okolnosti, odnos prema sigurnosti može se mijenjati . Sigurnost, u pravilu, znači stanje i osobine onoga koji je siguran, odnosno stanje države koje uključuje sve unutarnje i vanjske elemente: neovisnost, stabilnost, prosperitet, dobrosusjedske odnose, funkcioniranje ustavnog poretka, političkog sustava i drugih dobara, kao elemenata koji je tvore.
Građani su sigurni u mjeri koju im osigura država, a država Hrvatska, s pojmom sigurnost, njegovim značenjem i sprovođenjem, ima ozbiljnih problema, mnogo većih od gospodarskih, jer su gospodarski samo dio ukupnog sigurnosnog problema jedne zemlje.
Sada definitivno znamo da država Hrvatska nije ni pravna ni pravedna. To nam je potvrđeno s najmjerodavnijih mjesta, s Markova trga i Pantovčaka. Takve konstatacije najodgovornijih ljudi u zemlji imaju iznimnu težinu kod nas i u svijetu, jer odašilju poruku koja na duže vrijeme zemlju karakterizira kao prostor opasnog življenja, političkog i gospodarskog dna, u kojem su građani lišeni temeljnih prava i nesigurni su po dva bitna elementa – pravnom i socijalnom.
Kad neka zemlja jednom dospije u tu fazu, potrebne su godine i silne društvene promjene da se iz nje iziđe. Svijet je, s razlogom, uplašen i godinama će zaobilaziti ovaj prostor.
Švedska, najuređenija zemlja svijeta, lišena svih nevolja s kojima ova obiluje, ima problema s ozbiljnim oblicima terorizma i visokoorganiziranog kriminala „bez granica“. Država Hrvatska, uvjerava sebe i druge u ispravan put svojom tzv. borbom protiv korupcije, zabijajući nos u vlastite fekalije koje je godinama sama stvarala. Država smo, koja se po „snazi“ subjekata zaduženih za njenu sigurnost, ne mora sramiti svoje prethodnice, ali se oni očito bave sami sobom, čekajući da im sreća čuva atar. Nihovo je da budu podobni, upravo na način koji je, u njihovu poslu, najnepoželjniji. Znači ovisnost o političkim mentorima što sigurnost daje njima, no ne i građanima i državi u cjelini.
To i jeste razlog da je hrvatski ministar policije godinama bio prvi na braniku od svih oblika ugroze državne sigurnosti. Sada se ponosi saniranjem svoje minule nesposobnosti, ili što je još gore, političke trgovine, odnosno političke korupcije. Politička korupcija generira gospodarsku, idu u paketu i rješavanje jedne ne znači mnogo. Mjesta za zadovoljstvo nema, bar ne za one koji se ponašaju poput punjača baterija koji puni samo vlastite baterije.
Ministar policije i glavni državni odvjetnik, slavodobitno, umjesto Božićne čestitke, najavljuju nova privođenja i postupke. Oni su ti punjači, poput stranke koja ih je iznjedrila, krpaju ono što su sami pocijepali, ili lošim čuvanjem izložili cijepanju. Najgore je što su uvjereni u ispravnost svoga puta, a kritična masa koja bi ih trebala otjerati u nepovrat, ne postoji. Za to su se na vrijeme pobrinuli.
Bez egzistencijalne i pravne sigurnosti građana, najvažnijih elemenata potrebne sigurnosti, stvara se osjećaj straha, koji se zatomljuje na više načina koje određuju svakog pojedinca ili grupu i , ovisno o još nekim okolnostima, može se manifestirati na način koji nitko ne želi, a koji se teško kontrolira. U prvoj fazi može rezultirati rezignacijom, beznađem, a potom prerasta u traženjem krivaca za stanje i osvetom.
U naroda, koji raspolaže s ogromnom količinom oružja i eksploziva, te manje ili više stručnim osobama za njihovu(zlo)upotrebu, čiji vlasnici imaju certifikat državnih mezimaca, koji služe za puko očuvanje vlasti njihovih mentora, nikada nije moguće vidjeti početak i sagledati posljedice njihova djela.
Danas, na sigurnosno stanje u zajednici, gradu, regiji, pa i državi, bitan utjecaj imaju neki marginalni faktori poput navijača, braniteljskih udruga, raznih HVIDR-i, te drugih, manje ili više, (ne)formalnih skupina, koje(indirektno) određuju norme vladajućoj nomenklaturi, a ovi im, toleriranjem i podrškom na račun građana, plaćaju privrženost i pomoć za ostanak na vlasti. Abusus optimi pessimus.
Takozvana sigurnosna higijena građana RH uvijek je bila nedorasla povjesnom trenutku, osim za trajanja Domovinskog rata, kada je kritična masa bila svojstvo marginaliziranih. Najzazlužniji u tome, koji su kratko i snažno zablistali, vraćeni su na marginu i pretvoreni u ovisnike vladajuće nomenklature. Rasparčani su na stotine djelova i „hrana“ im se dozira radi lakše kontrole.
Nismo li upravo mi država u kojoj je poštenje i domoljublje s pokrićem u rangu visokog stupnja invaliditeta pojedinca, koji gine od zolje ispaljene od verbalnog domoljuba, bliskog vlasti, bogatog i bahatog, s vezama u svim strukturama vlasti, neotkrivenog vlasnika bitnog dijela Lijepe naše.
Nismo li zemljja u kojoj pojam lopov ima novo značenje, jer to je najčešće naš poslodavac, dobrotvor od kojeg ovise naša djeca, ma kako ih pokušali odgojiti. Nitko ne mrzi bogate, kako tvrdi poznati zadarski doktor, ali pokoran narod ne znači i glup narod što mu je promaklo. Glupost je trajna osobina, a pokornost može brzo preći u vlastitu suprotnost. Ne postoje li sviježa iskustva o tome?
Podrivanje gospodarskih temelja države je neprijateljska djelatnost od posebnog interesa svih sigurnosnih snaga u zemlji. Temelji nisu samo podrivani, već srušeni, što priznaju najodgovorniji ljudi, oni koji su odabrani i plaćeni za kontrolu sprovođenja borbe protiv te djelatnosti, ali oni, kao i čelnici sigurnosnih službi koje tetoše, ne osjećaju odgovornost za to. E, to je druga najveća tragedija države. Ona, koja produžuje agoniju i moguće rješenje gura u maglu.
Imamo mi sigurnosne prosudbe, koje nam, iako neutemeljene, daju dozu lažne sigurnosti. Prema njima mi smo sigurna destinacija, jer se oni ograničavaju na turizam i sigurnost gostiju, a ne građana Hrvatske. Naši gosti uglavnom i nisu zakinuti za svoju pravnu ili egzistencijalnu sigurnost i nimalo ih nije briga(barem za sada) za stvarnu sigurnost nacije gdje (neobavezno) dolaze. No, ne zadugo. Najgore će biti ako čekamo da se to i pokaže.
Turizam, kao najudarnija hrvatska privredna grana, posebno je osjetljiv na latentni slom sigurnosnog sustava u zemlji domaćinu. Brojni su primjeri u (arapskom, grčkom) turističkom svijetu, koji se nevjerojatnom lakoćom može prenijeti ovdje. Pretpostavke za to su, nedvojbeno, osigurane.
Skloni smo previdjeti da je sadašnji glavni borac protiv korupcije, bitnog sigurnosnog virusa, istodobno osoba koja je (aktivno ili pasivno) bitno doprinijela njenom procvatu. Kada za godinu- dvije, poženje što je sama posijala, poput svojih prethodnika, malo će vajde biti od toga. Vrijeme je nebrojeno puta otkrilo razloge „grčevite“ borbe pojedinaca protiv društvenih anomalija i o tome iznjedrilo izreku: „tko o čemu…“ Požar se ne gasi benzinom.
Sretni smo kada nam stranci udijele kompliment o sigurnosti na našim ulicama i nakratko zaboravimo da mi možda i ne umiremo na ulici, ali često, polako i sigurno umiremo u sebi, u kući, u očima naše djece, tamo gdje bi trebali biti najsigurniji. Ta se slika ne vidi iz zatamljenih terenaca, superbrzih BMW-a i skupocijenih jahti. Stranci je također ne vide i to će još neko vrijeme paliti.
Pedesetosam tisuća ustavnih tužbi upućenih Ustavnom sudu u nepunu godinu dana znak je klizave podloge na kojoj odabrani žele izgraditi pravnu i pravednu državu. Nismo li takve već viđali u vlastitim dvorištima, no, onaj koji se za kratko vrijeme dvaput spotakne na istu prepreku zahvalan je medij za iživljavanje beskrupuloznih.
Možda se ovaj izvadak iz spiska sigurnosnih problema nekima učini defetistički, suvišan u dane radosti, ali je daleko ispod godišnjeg rezimea stanja državnih vođa, kojeg nam plasiraju umjesto čestitki.
Netko bi mogao upitati za crkvu, moralnu uzdanicu u svakoj krizi, onu koja je uvijek imala svoje mišljenje. Nažalost, srest će je tamo gdje joj nije mjesto, u obrani generatora krize i nesigurnosti. Kada, u vrijeme općeg čerupanja Lijepe naše, nekritički traže svoj, u pravilu, najmasniji dio.
Vratimo se na početak: „Na pojam sigurnost ljudi različito gledaju… Odnos prema sigurnosti može se mijenjati…“. Da, ako postoji. U ratu je postojala, a onda bestragom nestala.
Siguran vam Božić
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa