Connect with us

Hrvatska

Zvonimir Vrančić: "Nakon ovog mandata priželjkujem mirovinu!"

Objavljeno

-

Zvonimir Vrančić (foto: Žeminea Čotrić)
Za gradonačelika Zvonimira Vrančića 2010. bila je prva puna godina madata. Kroz gradsku upravu prošle su krize, stanjio se proračun, projekti su stali, a kako je ova godina na izmaku, novinari Z NET-a provjerili su kod njega – kakva su predviđanja za sljedeću godinu, te kako se on nosi s ulogom gradonačelnika.
* Jeste li požalili što ste se primili uloge gradonačelnika Zadra?
Vrančić: Naporan je i zahtjevan ovaj posao. Vremena su teška, a od gradske uprave i mene na čelu zahtjeva se da se nosimo s teškom situacijom i krizom koja je zahvatila zemlju, ali i Zadar. Mi se nosimo s tom krizom na najbolji mogući način, a javnost će prosuditi koliko je to dobro. Jesam li se pokajao što sam se prihvati ovog posla? Nisam se pokajao. Iako je ovo prilično drukčije i teže od onoga što sam očekivao, ali spreman sam raditi. Nisam od onih koji lako odustaju.
* Prije nego što ste postali gradonačelnik bili ste ravnatelj Bolnice. Gdje je teže raditi?
Vrančić: To se ne može uspoređivati. Jedno i drugo je teško i zahtijevno na svoj način. Čak bi mogao reći da je metodologija rješavanja problema slična, samo što su problemi druge vrste. Možda bih mogao reći da su problemi u gradskoj upravi širi i više ih ima, zadiru u mnoštvo različitih interesa. Jesu malo problemi opsežniji nego što su bili u bolnici.
* Kad ste došli na mjesto gradonačelnika dočekali su vas problemi, uglavnom naslijeđeni.

Vrančić: Naslijedio sam značajne neplaćene račune, a k tome su još došla i krizna vremena sa značajno smanjenim prihodima u gradskoj upravi. Svatko odgovara za svoje postupke, ja prihvaćam da je moja obveza rješavanje svih problema i pronalaženje najboljeg rješenja.
* Što mislite, kako vas zadarska javnost participira?
Vrančić: Teško je govoriti o sebi, ja to odbijam. Ja doživljavam da me veliki dio zadarske javnosti zna otprije, s mojih poslova koje sam ranije obavljao, kao ravnatelja zadarske bolnice i gradskog vijećnika. Stoga oni već imaju neki stav o meni. Ja ne bih komentirao kakav je taj stav. S druge strane, ja sam obavljajući ovu funkciju koju sad radim nastojao javnosti biti maksimalno iskren i otvoren i predočiti realnu sliku stvari. Mislim da je javnost dobro informirana što se tiče poslova Grada.
* I sami ste rekli da su vas u upravi kad ste došli dočekali razni problemi. Da ste za to znali prošle godine, biste li se kandidirali za gradonačelnika?
Vrančić: Teško mi je odgovoriti na to hipotetsko pitanje. Ja sam se inače dvoumio kad mi je bila predložena kandidatura. Ipak sam je prihvatio. Inače, kad sam neku odluku donio, više se na nju ne osvrćem. Donio sam je i pokušavam o njoj brinuti na najbolji mogući način.
* Godina iz nas je recesijska. Neki projekti koji su bili predviđeni nisu odrađeni. Kakva će biti 2011. po tom pitanju?
Vrančić: 2011. će biti teška. Ja se nadam da će donijeti blagi izlazak iz krize, no usprkos toga, ona će biti teška. I što se tiče grada i gradske uprave, graditeljstva, gospodrastva, zaposlenosti itd. Za tu 2011. godinu pripremili smo se najbolje što možemo, nastojali smo ta socijalna davanja ostaviti u značajnoj mjeri. Opredijeli smo se za gradnju i realizaciju pet, šest projekata što za ova vremena nije malo. Želje i očekivanja su i više od toga, ali ako realiziramo i ove projekte u sljedećoj godini… To je ipak značajan broj. Realizacija tih pet, šest projekata povećat će standard grada, standard ljudi, a jednim djelom će zaposliti i građevinsku operativu i dati ljudima posla. Najviše toga smo se odrekli u graditeljstvu. Tu smo proračun smanjili za nekih 30-ak milijuna kuna. Značajno smo proračun smanjili i u komunalnom održavanju. Tu i u graditeljstvu su bile najveće uštede. U ostalim odjelima bile su racionalizacije u manjoj mjeri.
* S čime ste najviše zadovoljni? Što mislite da ste najbolje napravili u ovih godinu dana?
Vrančić: Teško je u nešto konkretno uprijeti prstom. Najviše sam se trudio i najviše vremena potrošio u pripremi cijele uprave za krizna vremena, da tu pronađemo najbolja rješenja. Kao gradonačelnik, htio bih što više novoga donijeti ovome gradu, poboljšati standard. Ipak se najviše veselim i volim prošetati poljanom Pape Ivana Pavla II. Lijepa je i vidim da su je građani prihvatili kao nešto novo u našem gradu. Kad se želim odmoriti, tamo se odem prošetati.
* Spomenuli ste kako ste dosta vremena utrošili u pripremi cijele uprave na krizna vremena. Što ste pod tim mislili?
Vrančić: U vremenima kad je bilo novca, stekle su se neke navike koje su bile prilično uhodane i trošilo se tamo gdje nije bilo potrebno. Onih stvari za koje smatram da nisu bile važne i bitne, njih smo se odrekli. Treba se znati prilagoditi vremenu u kojem se živi.
* Prije dolaska u HDZ, bili ste član HNS-a. Komentirajte mi današnji sastva HNS-a i njihovu politiku naspram one kad ste vi bili član.
Vrančić: To je neusporedivo. Kad je uvedeno višestranačje 1990. godine teško se bilo opredijeliti za koju stanku, više je to bilo na nekoj emotivnoj razini. Ja sam imao neka poznanstva od ranije s ljudima iz HNS-a npr. sa Savkom Dabčević Kučar kojoj sam vjerovao. No sada, kako vrijeme prolazi smatram da je djelo pokojnog predsjednika Tuđmana veliko i da ga nitko ne bi tako realizirao kao što ga je on realizirao. Velikim djelom zasluga za stvaranje nezavisne Hrvatske pripada upravo njemu. Što se tiče HNS, onaj iz 90-ih i ovaj sada nemaju skoro ništa zajedničko i nisu uopće slične stranke. Ni u Zadru niti na državnoj razini.
* Sljedeće godine su parlamentari izbori. Je li istina da pretendirate u Sabor?
Vrančić: To oštro demantiram. Moj je životni izbor bilo liječnički poziv, a sve ovo dalje, dakle mjesto ravnatelja bolnice, predsjednika KK Zadar, pa sad i mjesto gradonačenika, došlo je razgovorima i nagovorima ljudi i društva u kojem sam se kretao. To nije rezultat nekih mojih osobnih ambicija. Neću biti kategoričan, ali ja ću završetkom svog mandata doći u životne godine kad ću biti pred samu mirovinu. Puno sam toga radio, i ja sam spreman otići u mirovinu. Nemam nikakvih većih ambicija.
* Znači, nakon ovog mandata povlačite se iz politike?
Vrančić: Ma ne baš. Više bih rekao kako nemam daljnjih ambicija. Sanjam i priželjkujem nešto ležerniji život, sanjam mirovinu.
* Sljedeće godine dolaze parlamentarni zbori. Mislite li da je HDZ dovoljno jak da se ponovno izbori za deset mandata iz ove izborne jedinice?
Vrančić: Gotovo sam siguran da će HDZ sljedeće godine ostvariti veliku pobjedu. U Zadru je HDZ daleko najsnažnija stanka i stranka kojoj ljudi vjeruju. U proteklim vremenima ta je stranka ostvarila mnoštvo toga pozitivnog i dobroga za naš grad i postoje programi i ljudi i organizacija koja uživa povjerenje građana. Siguran sam da će na izborima dati velik broj mandata kao i do sad.
* Kao bivši ravnatelj bolnice, smatrate li da je sadašnje vodstvo odgovarajuće?
Vrančić: Bolnica i dalje dobro radi. Vodstvo bolnice je dobro, a ona je usmjerena ka napretku i mislim da se mojim odlaskom nije ništa na loše promijenilo. Ona i dalje kroči prema razvoju.
* Jedno vrijeme bilo je riječi da se Opća bolnica kreće u smjeru toga da preraste u KBC. No tu je sve stalo?
Vrančić: Da biste postali klinička bolnica, morate zadovoljiti neke preduvjete. Ja sam govorio ranije, a kažem i sad, te preduvjete treba postupno realizirati, što se tiče opreme bolnice i općeg komfora, stručne razine. Mislim da bolnica ide i dalje u tom smjeru.
* Govori se u posljednje vrijeme o slabljenju kadrovske strukture bolnice, odlaskom u mirovinu nekoliko tamošnjih stručnjaka?
Vrančić: Nažalost, zakon je takav da s navršenih 65 godina ljudi moraju u mirovinu. No, uz neka opravdanja može se dati izvjesno produženje ljudima da rade, no i to je kratkog vijeka. Ja ne mogu komentirati konkretne slučajeve koji se pojavljuju u medijima jer više nisam u upravi bolnice i ne znam pravo stanje stvari. Nadam se da je rukovodstvo bolnice pravilo odvagnulo stvari.
* Uhićenja vezana za organizirani kriminal i korupciju su sve češća, a ministar Karamarko ih je najavio još. Očekujete li uhićenja i u Zadru? Što procjenjujete?
Vrančić: Teško je meni o tome govoriti. Ja nemam nikakva saznanja o bilo kakvom policijskom radu. Posebna institucija radi to, odvojena od gradske uprave. Ne mogu baš ništa određeno reći. Meni je drago i podržavam borbu protiv korupcije. To će sasvim sigurno višeznačno pomoći hrvatskom društvu na putu ka moralnom ozdravljenju. No, s druge strane, ne smijemo opet otići u jednu situaciju potpune neizvjesnosti, jedne hajke. Ne smijemo doći u stanje gdje će se svi ljudi, pa i oni najpošteniji, osjećati nesigurno. Moramo uspostaviti jedan sustav u kojem će ljudi na zakonit način odgovorno obavljati svoje funkcije.
* Policija je bila u gradskoj upravi. Kako to komentirate?
Vrančić: To je istina i to je poznato. Povod su bila izvješća državne revizije o poslovanju gradske uprave iz 2008. godine. Tamo su bile neke zamjerke. Policija je zatražila tu dokumentaciju, mi smo im dali, i ja dalje od toga zaista ne znam. Policija me dalje nije dodatno kontaktirala niti smo imali dodatne razgovore.

Kako ćete proslaviti Božić i Novu godinu?
Vrančić: Ja ću kao i uvijek Božić dočekati u krugu obitelji. A što se tiče Nove godine, ja sam je dočekivao i slavio na raznim mjestima, tako da mi doček na Narodom trgu odgovara i kao gradonačelnik rado ću biti s građanima. Nadam se jednoj lijepoj i ležernoj zabavi.

Tko je za vas osoba, a što događaj 2010. u Zadru?
Vrančić: Nakon malo dužeg razmišljanja, rekao bih da je to glumica Jasna Ančić, a događaj bi bio Susret hrvatske katoličke mladeži, i dovršetak poljane Pape Ivana Pavla II.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

-

By

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu