Connect with us

Hrvatska

Njemački veleposlanik kod župana Zrilića

Objavljeno

-


Župan Stipe Zrilić sa suradnicima primio je danas u posjet NJ.E. Veleposlanika Savezne Republike Njemačke gosp. Bernda Fischera sa suradnicima, vojnim atašeom u njemačkom veleposlanstvu Ralfom Mayerom, te sudionike humanitarnih donatorskih akcija Heinza Fledrappa, Doris Möckel te bračni par Manfreda i Marion Nürnberger.
Župan Stipe Zrilić, izražavajući svoju dobrodošlicu i zadovoljstvo organiziranim sastankom u Zadarskoj županiji, je istaknuo da je Savezna Republika Njemačka prijateljska država s kojom Republika Hrvatska oduvijek ima vrlo uspješne partnerske odnose i potporu u razvijanju daljnjih suradnji poput ovih humanitarnih koje provodi obitelji Nürnberger. Predstavljajući Zadarsku županiju kao centar hrvatske jadranske obale sa dobrom prometnom povezanošću, vrijednim prirodnim okolišem te bogatom kulturnom baštinom, izvijestio je prisutne o gospodarskim podacima u sektorima poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije, važnom razvojnom potencijalu zračne luke Zadar, gospodarskoj robnoj razmjeni između dvije države te pokazateljima o broju turista i njihovim noćenjima za vrijeme ljetne sezone u Zadarskoj županiji. Naglasio je važnost poticanja stranih investicija i ostvarivanja projekata na našem području kao važnog impulsa razvoju i prevladavanju krize koja se također osjeća i na ovom prostoru. Kao pozitivan primjer suradnje Zadarske županije sa SR Njemačkom naveo je projekt koji se provodio u suradnji sa njemačkim veleposlanstvom, njemačkim Uredom za prosvjetu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH, koji je na području Zadarske županije uključio tri osnovne i tri srednje škole u projekt pod nazivom «Škole partneri budućnosti» a u cilju promocije učenja njemačkog jezika i certificiranja ovih škola kao škola partnera SR Njemačke.
Veleposlanik Bernd je zahvalio županu na prijateljskom prijemu te naveo četiri inicijative koje njemačko veleposlanstvo provodi u cilju razvoja i poticanja suradnje i ulaganja na području Republike Hrvatske. Pored pomoći u pred-pristupnom procesu ulaska Hrvatske u EU, veleposlanstvo provodi inicijative koje će za rezultat imati širu primjenu i učenje njemačkog jezika u školama, zatim mjere usmjeravanja njemačkih investitora prema Dalmaciji, njemačke poduzetničke inicijative za infrastrukturno poboljšanje hrvatskih željeznica te je naveo i jedan zanimljiv prijedlog suradnje pod nazivom «most u studenom». To bi bila posjeta njemačkih umirovljenika u studenom ili prosincu, dakle izvan turističke sezone, koji bi proveli svoje vrijeme u Zadarskoj županiji kroz osmišljene programe za bolje upoznavanje ovog područja ugodne klime i predivnog prirodnog okruženja.
Gospodin Nürnberger je zatim predstavio svrhu svojih posjeta te u mnoštvu iznesenih ideja za daljnju suradnju naveo i posjet Udruzi HVIDRA kojoj ovom prilikom će uručiti financijsku pomoć u iznosu od 1.000 Eura te im uskoro namjeravaju pomoći i u nabavci autobusa u vrijednosti od 15.000 Eura za potrebe članova HVIDRA-e koji su sudjelovali na sportskim para-olimpijskim igrama u Tokiju i osvojili tri medalje. Spomenuo je i humanitarnu akciju, koju su organizirali u vrijeme pred Božić, u kojoj su donirali kamion humanitarne pomoći djeci dječjeg vrtića u Bibinjama.
Župan Stipe Zrilić je prihvatio ideju daljnje suradnje i zahvalio na značajnoj humanitarnoj pomoći te predložio da se u sklopu održavanja Županijskih dana 2011. godine organizira Dan Savezne Republike Njemačke u Zadarskoj županiji. Na taj način će se omogućiti izravan kontakt i susret njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika koji bi bio ujedno bio i svojevrsna najava turističke sezone u Zadarskoj županiji. Izrazio je nadu u nastavak prijateljskih odnosa i zahvalio njemačkom izaslanstvu na posjeti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu