Hrvatska
Burna pravosudna 2010.
Malo nas je što iznenadilo ove godine. Drama na samom državnom vrhu koja traje još od prošle godine dobila za epilog uhićenje bivšeg nam premijera i smjenu pola vlade. Tu političku dramu pratila su i mnoga uhićenja povezana s organiziranim kriminalom, a premijerkina antikorupcijska borba, na prvi pogled, izgleda kao da je dobila maha. No ta borba čini se kako ipak nije doprla do našeg grada, jer dok cijela zemlja gleda kako padaju “veliki poduzetnici i političari” u Zadru korupcije kao da nema.
Kod nas je sve pošteno. Nitko nije krao, nitko nema veze ni s kim, jer nikoga nisu uhvatili s prstima u marmeladi. No čini se kako nikoga nije niti briga što su te prste odavno umočili i polizali, a tega odavno presušila. Kako na državnom vrhu tako i u Zadru govore uvije istu rečenicu “službe rade svoj posao”. Nekoliko mjeseci nakon početka 2010. točnije u trećem mjesecu počele su promjene u zadarskoj “službi”, policiji. Tako je dotadašnjeg načelnika Antona Dražinu zamijenio Zlatko Sokolar, koji je došao iz Dubrovnika, pa mu je Zadar ipak bio malo nepoznata sredina. No, čini se kako, iako je odličan policijski načelnik, Sokolar još nije ispunio obećano, borbu protiv korupcije.
No, ono što je uvidio je da ljude na rukovodećim položajima u policiji treba mijenjati. Zapravo, rečeno je kako su to oni sami zatražili jer je policijski posao pun stresa. Nedugo nakon tragedije u Benkovcu (gdje se dogodilo dvostruko ubojstvo i samoubojstvo), a za koju se tražila odgovornost i policije, temeljem vlastite zamolbe načelnik policijske postaje Benkovac, Ivica Burčul, zatražio je premještaj. Na čelo operativno komunikacijskog centra došao je Ivan Gambiraža, dok je dotadašnji načelnik OKC-a, Bore Mršić, zatražio je premještaj s tog rukovodećeg položaja, a zamijenio je Antu Kulaša na mjestu voditelja OKC-a. Kulaš je pak otišao u Benkovac na mjesto Ivice Burčula. Načelnika kriminalističke policije u Zadru, Antuna Novoselovića, zamijenio je Gašpar Begonja. Baja je shvatio očito da je nabolje i službeno prijeći u politiku – bliže si oltaru, pa bolje i čuješ. SDP je bio njegova opcija.
No, zadarskoj policiji treba svakako odati i priznanje na akcijama koje su odrađivane na području Zadarske županije. Tako je ovo ljeto medijske stupce punila akcija policije tijekom koje je razbijen lanac prostitucije, bilo je tu akcija u kojima je otkriveno po nekoliko kilograma droga (marihuane i heroina), a padale su i neke “krupnije ribe” zadarskog narko tržišta.
Na klupu Županijskog suda u Zadru po drugi put sjeo i Elvis Šopić, ubojica taksita Igora Ćustića kojem je Vrhovni sud ukinuo presudu od 30 godina. Šopić je optužen a i osuđen jer je 2008. upucao Ćustića, a zaim i zapalio taxi u kojem je bio ubijeni. Nakon dugog i mučnog suđena Šopiću je izrečena presuda od 15 godina.
Novinske stupce ovo ljeto punio je i Perica Majstorović koji se ubio u bjelovarskom zatvoru, a samo za podsjetnik – on je po narudžbi Šime Medanića ubio Medanićevu sestru Slavicu. Županijski sud u Zadru osudio ga je na 40 godina zatvora.
U Zadru je u studenom započelo i suđenje desetljeća – ono Draženu Slavici, vatrogasnom zapovjedniku kojeg prozivaju za tragediju koja se 2007. dogodila na Kornatima. Tada je na Kornatima poginulo 13 mladih vatrogasaca, a iako je tragedija tada na noge digula cijeli državni vrh (čak je i Sanader dolazio u zadarsku Opću bolnicu), do dan danas se ne zna uzrok tragedije. Teorije urote se kreću od toga da je kriva vojska do toga da je uzrok bio eruptivni požar. Slavici se suđenje nastavalja u sljedećoj godini.
Klupu zadarskog suda dijelio je i Josip Modrić, zajedno sa Franom Olujićem, sinom poznatog zagrebačkog odvjetnika. Ovaj drugi se kune da nije znao da mu je ovaj prvi stavio drogu u džep, iako se prvi izjasnio da je kriv. Kazne su bile minimalne.
Iako su se na Županijskom sudu izredali mnogi poznati i manje poznati građani ovog grada, mogli bi pomisliti kako nam je pravosuđe idealno. Kad, ono, i tamo neki koji su zalutali na visoke funkcije.
Jedan takav je smijenjeni općinski državni odvjetnik Trpimir Kučina, a koji nije shvatio kako, kad si na toj funkciji, ne smiješ pajdašima dijeliti krunske dokaze iz službenih predmeta. Malo se zabunio, pa je odmah morao djelovati županijski državni odvjetnik Ivan Galović koji ga je smijenio, a Kučina je tri mjeseca bio na relaciji Zadar-Zagreb gdje je o njegovoj sudbini odlučivalo Državnoodvjeničko vijeće. I odlučilo je – Kučina će ostati zamjenik općinskog državnog odvjetnika, ali bez mogućnosti napredovanja pune tri godine.
Na samom kraju, po Zadru se proširila i vijest da predsjednik Županijskog suda Antun Klišmanić – odlazi u mirovinu. Tko će ga zamjeniti? I tu imamo nekih glasina, ali – vrijeme će još pokazati.
Eto, godina nam je bila burna. Pola vlade, političara i poduzetnika otišlo je na odmor u Remetinec Inn, a nama ostaje za vidjeti hoće li im se pridružiti i pokoji zadarski dužnosnik ili poduzetnik?
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
OČEKIVANO...
31. prosinca 2010. at 11:28
i naravno ni riječi o Renaultu Sinovčiću. Pa da, on je prijatelj redakcije!!!
Jadni novinari moji, nije vam lako!