Connect with us

Hrvatska

IVICA MARIJAČIĆ – Put od moralne vertikale i lažnog domoljuba do korumpiranog novinarčića

Objavljeno

-


Kako je počeo, tako bi mogao i završiti. Ivica Marijačić, samoprozvani neovisni novinar, dapače, «moralna vertikala» hrvatskog novinstva otisnuo se u poduzetničke vode još 2002. godine kada je osnovao svoju, po mnogima, fašistoidnu tiskovinu namijenjenu ultradesničarima kojih je, hvala Bogu, u Hrvatskoj najviše par tisuća. Ovaj bivši ministrant iz Nadina, a potom i pedagog u jednoj osnovnoj školi, Marijačić se odlučio za novinarsku karijeru i to u režimskom Vjesniku koji je svojedobno branio tekovine NOB-a, NOR-a i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Odjednom desničar i to ničim izazvan, Marijačić okružen raznoraznim špijunčićima od kojih su mnogi svojedobno bili na plaći UDB-e napušta Narodni list i osniva, zamislite, Hrvatski narodni list, želeći tako preoteti ime najstarije hrvatske novine. Poput zmije u njedrima, okreće leđa svom bivšem poslodavcu i drskom krađom imena preko noći nastoji polučiti uspjeh. Vodeći se prizemnom Marijačićevom logikom, tako je netko mogao osnovati i Hrvatski jutarnji list ili Hrvatsku Slobodnu Dalmaciju ili, ne daj Bože, netko je mogao od Matičnog ureda zatražiti promjenu imena i prezimena u npr. Pametni Ivica Marijačić.
Naravno, ovakvo što nikome nije palo na pamet osim Marijačiću koji je po pravomoćnoj sudskoj presudi splitskog Trgovačkog suda morao uništiti sve do tada tiskane brojeve Hrvatskog narodnog lista i preimenovati tiskovinu koja opet nije imala originalno ime jer je Hrvatski list svojedobno uspješno izlazio u Osijeku. Neoriginalni Marijačić pokušao je doprijeti do čitatelja kontinuirano plasirajući članke koji su redovito bili ispod svake razine, ne samo profesionalne novinarske etike već i ljudskog dostojanstva. Kada je uvidio da od sna o velikoj nacionalnoj novini, štoviše, tjedniku nema ništa, potezao je za rukav svoje prijatelje, špijune koji su postali informirani onog trenutka kada su opljačkali tajne dokumente iz državnog arhiva u Zagrebu i potom birali kome će stati na žulj, baš preko Hrvatskog lista velikog novinara Ivice Marijačića.
Mnogi se sjećaju prvih nekoliko mjeseci izlaženja ovog tjednika koji je gotovo na svakoj naslovnici donosio priču o, tada odbjeglom, generalu Anti Gotovini. Uz sliku generala, u svakom  naslovu, ma kakav on bio, provlačilo se i generalovo prezime. Mnogi su tada komentirali da taj vrli «domoljub» Marijačić više šteti svome navodnom prijatelju Gotovini člancima koji su razljućivali haaške istražitelje, ponajviše Carlu del Ponte. Kruži neprovjerena priča da je potom jednom zgodom Marijačiću na zadarskoj Kalelargi prišao Bore Gotovina, brat Ante Gotovine i zaprijetio ovom novinaru da prestane pisati o njegovu bratu jer će sljedeći put dobiti po kostima.
Da li zbog navodne prijetnje ili čega drugog, u prvom sljedećem broju na naslovnici više nije bilo slike generala Gotovine, ali je izašao naslov kako Hrvatska više nema gotovine (novaca, op.a.). Toliko o profesionalnom novinarstvu velikog profesionalca Marijačića koji je svojim pisanjem udario jedan veliki masni crni pečat hrvatskom novinarstvu.
Svih ovih godina, dakle, posljednjih osam Marijačić je sebe prezentirao kao nekoga tko ima pravo, kompetenciju, veliku analitičku stručnost prosuđivati stanje u Hrvatskoj i kritizirati ga na način kakav nitko do tada pa sve do sada nije bio spreman učiniti. A onda se našao tamo neki Australac, osnivač  nekakve zviždačke stranice na kojoj su objavljeni tajni dokumenti koji su konačno dokazali ono u što se sumnjalo u novinarskim krugovima od 2007. godine.
Ivica Marijačić, pokazalo se po tajnim dokumentima, nije nikakav veliki novinar, još manje moralna vertikala hrvatskog novinarstva, već obični potkupljivi novinarčić kojem je redovito za vrijeme intoniranja hrvatske himne desnica bila na srcu, a ljevica u džepu sa prljavim novcem. Baš poput onih  koji su mu i dali naše novce, a među kojima je bio i sam bivši premijer Ivo Sanader. Da. To su bili i jesu naši novci jer se crni fond HDZ-a punio pljačkom poreznih obveznika. Sve ovo događalo se 2007. godine kada je tadašnji premijer Ivo Sanader naredio svom  glasnogovorniku Ratku Mačeku da preko Markice Rebića, tadašnjeg kolumnista u Hrvatskom listu i bliskog Marijačićevog prijatelja kupi taj tjednik za 400 tisuća eura. Tri godine kasnije, mediji objavljuju kako je to Marijačić i prihvatio i da je tada stala medijska haranga na Sanadera i HDZ, a na tapetu su se našli tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić i oporbeni politički prvaci poput Vesne Pusić i ostalih.
Neslužbeno, Marijačić nije prihvatio 400 tisuća eura već 300 tisuća eura postavljajući kao uvjet doživotno mjesto glavnog urednika u Hrvatskom listu i 25-postotni udjel u vlasništvu tog lista.
Kada se sve ovo zna, bila prava istina ono što je objavljeno na Wikileaks internetskoj stranici ili ovo što otkriva Zadarski regional, onda se s pravom postavlja pitanje zašto je Marijačić «kukao» još 2006. godine kada mu je Haaški sud «odrezao» pravomoćnu novčanu kaznu od 15 tisuća eura jer je objavio tajne dokumente. Neki su se tada mediji uključujući pr. Slobodnu Dalmaciju i HTV sa sažalijevanjem postavili prema ovoj presudi pitajući se kako će jadni Marijačić iz svog džepa platiti toliku kaznu ne znajući da Marijačić ima najmanje 300 tisuća eura koje mu je proslijedio sam Ivo Sanader putem Ratka Mačeka, Markice Rebića ili nekog trećeg. Ovaj veliki moralist je i sam u izjavama medijima žalio kako nije pri novcima, a sud u Haagu ga je kaznio sa cca. 100 tisuća kuna!
Ako se Hrvatska doista ozbiljno uhvatila u koštac sa korupcijom kako to često voli isticati premijerka Jadranka Kosor, onda bi se po uzoru na Sanadera netko trebao sjetiti blokirati imovinu i Ivice Marijačića jer iz svega proizlazi da ju on nije stekao na pošten način. Ne samo to! Novce koje je navodno uzeo prepuštajući tko zna kome Hrvatski list, trebao bi vratiti jer je riječ o opljačkanim novcima koji pripadaju osiromašenim građanima Republike Hrvatske. Do danas nije poznato tko je onda stvarni vlasnik Hrvatskog lista. Sam Marijačić, zatečen neugodnim novinarskim pitanjima, i dalje tvrdi kako je on vlasnik i da je to jasno vidljivo iz registra Trgovačkog suda, no u tom istom registru ima jako puno fiktivnih vlasnika brojnih poduzeća u Hrvatskoj iza kojih zapravo stoje kojekakve mecene i sumnjivci međunarodnih razmjera.
Dakle, pitanjem vlasništva Hrvatskog lista kao i njegovom navodnom prodajom te Marijačićevom imovinom trebali bi se ponajprije pozabaviti policija, DORH i USKOK!
Je li došao kraj Marijačiću i njemu sličnima, ostaje za vidjeti. Sudeći po nakaradnom sustavu koji već godinama vlada Hrvatskom, a zbog kojeg smo u Europi sustavno percipirani kao najnazadnija balkanska država, vjerojatno mu se neće dogoditi ništa, no možda bude iznenađenja…
Ovom aferom oko prodaje Hrvatskog lista su i Ivica Marijačić i tjednik kojeg je osnovao izgubili svaku vjerodostojnost, ako su je ikada i imali.

MARIJAČIĆ BEZ KOMENTARA
Kontaktirali smo Ivicu Marijačića želeći od njega doznati tko je stvarni vlasnik tjednika, je li istina da je zapravo potkupljen i to još 2007. godine, strahuje li od istrage koja će zasigurno obuhvatiti i tjednik kojeg je osnovao. Međutim, Marijačić nije želio ništa reći pravdajući se kako nikome nije davao izjave, pa neće, kaže, ni nama. Na naše inzistiranje da bude makar toliko kolegijalan pa pojasni aferu oko navodne kupovine Hrvatskog lista, Marijačić je ostao pri svome i nije želio dati ni jednu jedinu izjavu.
Nije rečeno, no ako je Marijačić nekim čudom čist u cijeloj priči, onda je šutnja i ignoriranje medija zadnje što mu treba, i on to najbolje zna. Ne želimo prejudicirati, no Marijačićeva šutnja nije samo znakovita već i baca novu sumnju na cijelu aferu oko prodaje Hrvatskog lista.
Kontaktirali smo USKOK kao bi smo doznali do kud je došla istraga o Fimi medii i to po pitanju kupovine Hrvatskog lista iz Zadra? Kakva su njihova konkretna saznanja o toj prodaji? Te hoće li Marijačić morati vratiti taj novac i kome u slučaju da se pokažu istiniti navodi o tome kako je iz crnog fonda HDZ-a kupljen Hrvatski list?
No, do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti povratne informacije i odgovor.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. jao

    6. siječnja 2011. at 2:10

    Sačuvaj Bože članka i stila pisanja. E Arijana, nadmašila si izrazima i nabrušenim, histerično-shizofrenim rečenicama samu sebe. A da pokrenemo jednu humanitarnu akcijicu naziva “dajmo joj da se liječi”

     
  2. fuseli

    6. siječnja 2011. at 8:44

    ajme majko pismen li si pa ne vidiš da je tekst iz regionala?što si se jadne žene uvatija,bolje leći ajd.

     
  3. fuseli

    6. siječnja 2011. at 8:45

    eno ti zrnića vataju,bolje ti njega analiziraj,tamo su i tvoji soldov

     
  4. oi!

    6. siječnja 2011. at 8:53

    Na ovom Znetu sve smrdi po ribi….

     
  5. roksi

    6. siječnja 2011. at 11:28

    ….došli smo i do toga da se jedna ‘moralna vertikala’ obračunava s drugom…skoro pa dvoboj kod OK korala…kad si vlasnik medija najlakše je smećem na smeće u privatno razračunavanje.

     
  6. Mile

    6. siječnja 2011. at 21:56

    …u ovome ZNETu sve smrdi po HaDeZe-u!

     
  7. carla

    4. prosinca 2012. at 18:43

    mile, bogat vokabular nema šta, izgleda da sve što ti nisi smrdi, da nije možda malo drgovačije, more bit

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ciklonalni vrtlog nad Španjolskom utjecat će i na vrijeme u Hrvatskoj, poznato i kada stiže promjena

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Nad Europskim kopnom je polje visokog tlaka. Hladna suha zračna masa polarnog porijekla prodire istočno od Karpata prema Crnom moru i donosi manje zahlađenje u naše krajeve.

Prodorom hladnog zraka nad Panonsku nizinu vjetar okreće na sjeverni smjer, a uz obalu se stvaraju uvjeti za jaku anticiklonalnu buru.

Ciklonalni vrtlog nad Pirinejskim poluotokom slabo je pokretan i dalje se hrani energijom – iz razmjerno toplog Sredozemnog mora te se sporo popunjava. Počeo se premještati nad Zapadni dio Sredozemnog mora te će do kraja idućeg tjedna putovati uz sjevernu obalu Afrike prema istoku i donijeti obilne oborine Sardiniji, Siciliji, Tirenskom moru te jugozapadnoj obali Apeninskog poluotoka.

U našim južnim krajevima uzrokovat će promjenu vremena, zapuhat će jugo uz kišu, ali tek za 10 do 12 dana.

Kakvo nas vrijeme očekuje?

Danas će nakon jutarnje magle i jutarnjih temperatura od 3 do 6C u unutrašnjosti i toplijeg Jadrana s temperaturama od 13 do 17 dan biti pretežno sunčan i razmjerno toplo. U unutrašnjosti će se magla tijekom prijepodneva razići te će biti umjerene naoblake ostataka jutarnje magle. Na Jadranu će krajem dana iznenada punom snagom zapuhati bura koja će doseći maksimum u noći na nedjelju te će mjestimice na udare puhati olujnom jačinom. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 14 do 18, na Jadranu od 18 do 21.

U nedjelju u unutrašnjosti promjenljivo oblačno s jutarnjom maglom u dolinama i uz tokove rijeka. Na Jadranu i uz Jadran sunčano uz oblake burine kape na priobalnim planinama. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3 a na Jadranu oko 11C. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak a na Jadranu jaka bura mjestimice s olujnim udarima. Najviše dnevne temperature zraka od 12 do 15 u unutrašnjosti, a na Jadranu oko 18.

U nastavku tjedna pod utjecajem anticiklone stabilno suho vrijeme uz jutarnje magle. Na Jadranu će bura od utorka oslabiti i skrenuti na sjeverozapadnjak. Zbog premještanja hladne zračne mase nad sjeveroistokom Europe manji pad temperature zraka, ali sve u okvirima srednjaka za početak studenog. U unutrašnjosti je mjestimice u noći i pred jutro moguć slab mraz.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje ocjenjivanje državnih i javnih službenika! Evo kriterija i procedure…

Objavljeno

-

By

Vlada je na sjednici prihvatila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. Službenici će se ocjenjivati ocjenama ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ te ‘ne zadovoljava’.

Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.

Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem upozoravati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.

Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te je dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.

Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene i Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene

Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu.

Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika ‘izvrstan’ ili ‘naročito uspješan’, Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I taj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata.

Ocjena kao kriterij za plaću

Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.

Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu ‘ne zadovoljava’ pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze.

Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom ‘uspješan’.

Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe.

Za ocjenu ‘ne zadovoljava’ – prekid službe

Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze – planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine.

Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada.

Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’, prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.

Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja – opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike.

Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom.

‘Izvrstan’ i ‘naročito uspješan’

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’ mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu ‘naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.

Prijedlog ocjene ‘izvrstan’, kao i ‘naročito uspješan’ dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela.

Prve ocjene početkom 2026. godine

Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.

– Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine ocjenom ‘izvrstan’, očekuje se 2027. godine, rekao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ako radite u državnoj firmi, božićnica vam je zagarantirana. Evo koliko će zaposleni dobiti pod bor. Cifre i nisu neke, osim u HEP-u.

HŽ Infrastruktura d.o.o. božićnicu će isplatiti svim radnicima, a određena je prema važećem Kolektivnom ugovoru. Božićnica će za 2024. godinu iznositi 250 eura po radniku. Ukupan predviđeni iznos za božićnice je 1,33 milijuna eura, rekli su za Dnevnik.hr u tvrtki.

Janaf svojim zaposlenima temeljem Kolektivnog ugovora uoči Božića daruje božićnicu u iznosu od 331,81 eura.

Svojim radnicima INA i ove godine isplaćuje naknade i potpore utvrđene važećim Kolektivnim ugovorom: prigodnu nagradu za Božić, tzv. božićnicu, u iznosu od 331,81 EUR neto te dar za djecu u visini od 132,72 EUR neto po djetetu. Isplatom božićnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe, odnosno više od 8500 radnika, priopćili su.

Radnicima većine društava INA Grupe početkom prošle godine, uslijed inflatornih pritisaka, iznosi godišnjih bonusa ugrađeni su u fiksna mjesečna primanja koja su porasla svim zaposlenima, a pritom je zadržan i kvartalni bonus koji se radnicima isplaćuje ovisno o ostvarenju poslovnih rezultata i individualnom doprinosu, naveli su dodatno u priopćenju.

Hrvatske ceste pod borom svojim zaposlenima dat će 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos isplate ovisi o broju zaposlenika u mjesecu isplate. Trenutni broj zaposlenika je 483

Hrvatska pošta isplatit će božićnicu u iznosu 500 eura, što je čak 300 eura iznad iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom.

HEP će svojim djelatnicima isplatiti iznos od 497,71 eura po radniku.

Grad Zagreb će svojim djelatnicima sukladno odredbama Kolektivnog ugovora također isplatiti božićnice. Ona će za 3009 zaposlenika Gradske uprave za 2024. godinu iznositi 331,81 euro.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu