Connect with us

Hrvatska

IVICA MARIJAČIĆ – Put od moralne vertikale i lažnog domoljuba do korumpiranog novinarčića

Objavljeno

-


Kako je počeo, tako bi mogao i završiti. Ivica Marijačić, samoprozvani neovisni novinar, dapače, «moralna vertikala» hrvatskog novinstva otisnuo se u poduzetničke vode još 2002. godine kada je osnovao svoju, po mnogima, fašistoidnu tiskovinu namijenjenu ultradesničarima kojih je, hvala Bogu, u Hrvatskoj najviše par tisuća. Ovaj bivši ministrant iz Nadina, a potom i pedagog u jednoj osnovnoj školi, Marijačić se odlučio za novinarsku karijeru i to u režimskom Vjesniku koji je svojedobno branio tekovine NOB-a, NOR-a i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Odjednom desničar i to ničim izazvan, Marijačić okružen raznoraznim špijunčićima od kojih su mnogi svojedobno bili na plaći UDB-e napušta Narodni list i osniva, zamislite, Hrvatski narodni list, želeći tako preoteti ime najstarije hrvatske novine. Poput zmije u njedrima, okreće leđa svom bivšem poslodavcu i drskom krađom imena preko noći nastoji polučiti uspjeh. Vodeći se prizemnom Marijačićevom logikom, tako je netko mogao osnovati i Hrvatski jutarnji list ili Hrvatsku Slobodnu Dalmaciju ili, ne daj Bože, netko je mogao od Matičnog ureda zatražiti promjenu imena i prezimena u npr. Pametni Ivica Marijačić.
Naravno, ovakvo što nikome nije palo na pamet osim Marijačiću koji je po pravomoćnoj sudskoj presudi splitskog Trgovačkog suda morao uništiti sve do tada tiskane brojeve Hrvatskog narodnog lista i preimenovati tiskovinu koja opet nije imala originalno ime jer je Hrvatski list svojedobno uspješno izlazio u Osijeku. Neoriginalni Marijačić pokušao je doprijeti do čitatelja kontinuirano plasirajući članke koji su redovito bili ispod svake razine, ne samo profesionalne novinarske etike već i ljudskog dostojanstva. Kada je uvidio da od sna o velikoj nacionalnoj novini, štoviše, tjedniku nema ništa, potezao je za rukav svoje prijatelje, špijune koji su postali informirani onog trenutka kada su opljačkali tajne dokumente iz državnog arhiva u Zagrebu i potom birali kome će stati na žulj, baš preko Hrvatskog lista velikog novinara Ivice Marijačića.
Mnogi se sjećaju prvih nekoliko mjeseci izlaženja ovog tjednika koji je gotovo na svakoj naslovnici donosio priču o, tada odbjeglom, generalu Anti Gotovini. Uz sliku generala, u svakom  naslovu, ma kakav on bio, provlačilo se i generalovo prezime. Mnogi su tada komentirali da taj vrli «domoljub» Marijačić više šteti svome navodnom prijatelju Gotovini člancima koji su razljućivali haaške istražitelje, ponajviše Carlu del Ponte. Kruži neprovjerena priča da je potom jednom zgodom Marijačiću na zadarskoj Kalelargi prišao Bore Gotovina, brat Ante Gotovine i zaprijetio ovom novinaru da prestane pisati o njegovu bratu jer će sljedeći put dobiti po kostima.
Da li zbog navodne prijetnje ili čega drugog, u prvom sljedećem broju na naslovnici više nije bilo slike generala Gotovine, ali je izašao naslov kako Hrvatska više nema gotovine (novaca, op.a.). Toliko o profesionalnom novinarstvu velikog profesionalca Marijačića koji je svojim pisanjem udario jedan veliki masni crni pečat hrvatskom novinarstvu.
Svih ovih godina, dakle, posljednjih osam Marijačić je sebe prezentirao kao nekoga tko ima pravo, kompetenciju, veliku analitičku stručnost prosuđivati stanje u Hrvatskoj i kritizirati ga na način kakav nitko do tada pa sve do sada nije bio spreman učiniti. A onda se našao tamo neki Australac, osnivač  nekakve zviždačke stranice na kojoj su objavljeni tajni dokumenti koji su konačno dokazali ono u što se sumnjalo u novinarskim krugovima od 2007. godine.
Ivica Marijačić, pokazalo se po tajnim dokumentima, nije nikakav veliki novinar, još manje moralna vertikala hrvatskog novinarstva, već obični potkupljivi novinarčić kojem je redovito za vrijeme intoniranja hrvatske himne desnica bila na srcu, a ljevica u džepu sa prljavim novcem. Baš poput onih  koji su mu i dali naše novce, a među kojima je bio i sam bivši premijer Ivo Sanader. Da. To su bili i jesu naši novci jer se crni fond HDZ-a punio pljačkom poreznih obveznika. Sve ovo događalo se 2007. godine kada je tadašnji premijer Ivo Sanader naredio svom  glasnogovorniku Ratku Mačeku da preko Markice Rebića, tadašnjeg kolumnista u Hrvatskom listu i bliskog Marijačićevog prijatelja kupi taj tjednik za 400 tisuća eura. Tri godine kasnije, mediji objavljuju kako je to Marijačić i prihvatio i da je tada stala medijska haranga na Sanadera i HDZ, a na tapetu su se našli tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić i oporbeni politički prvaci poput Vesne Pusić i ostalih.
Neslužbeno, Marijačić nije prihvatio 400 tisuća eura već 300 tisuća eura postavljajući kao uvjet doživotno mjesto glavnog urednika u Hrvatskom listu i 25-postotni udjel u vlasništvu tog lista.
Kada se sve ovo zna, bila prava istina ono što je objavljeno na Wikileaks internetskoj stranici ili ovo što otkriva Zadarski regional, onda se s pravom postavlja pitanje zašto je Marijačić «kukao» još 2006. godine kada mu je Haaški sud «odrezao» pravomoćnu novčanu kaznu od 15 tisuća eura jer je objavio tajne dokumente. Neki su se tada mediji uključujući pr. Slobodnu Dalmaciju i HTV sa sažalijevanjem postavili prema ovoj presudi pitajući se kako će jadni Marijačić iz svog džepa platiti toliku kaznu ne znajući da Marijačić ima najmanje 300 tisuća eura koje mu je proslijedio sam Ivo Sanader putem Ratka Mačeka, Markice Rebića ili nekog trećeg. Ovaj veliki moralist je i sam u izjavama medijima žalio kako nije pri novcima, a sud u Haagu ga je kaznio sa cca. 100 tisuća kuna!
Ako se Hrvatska doista ozbiljno uhvatila u koštac sa korupcijom kako to često voli isticati premijerka Jadranka Kosor, onda bi se po uzoru na Sanadera netko trebao sjetiti blokirati imovinu i Ivice Marijačića jer iz svega proizlazi da ju on nije stekao na pošten način. Ne samo to! Novce koje je navodno uzeo prepuštajući tko zna kome Hrvatski list, trebao bi vratiti jer je riječ o opljačkanim novcima koji pripadaju osiromašenim građanima Republike Hrvatske. Do danas nije poznato tko je onda stvarni vlasnik Hrvatskog lista. Sam Marijačić, zatečen neugodnim novinarskim pitanjima, i dalje tvrdi kako je on vlasnik i da je to jasno vidljivo iz registra Trgovačkog suda, no u tom istom registru ima jako puno fiktivnih vlasnika brojnih poduzeća u Hrvatskoj iza kojih zapravo stoje kojekakve mecene i sumnjivci međunarodnih razmjera.
Dakle, pitanjem vlasništva Hrvatskog lista kao i njegovom navodnom prodajom te Marijačićevom imovinom trebali bi se ponajprije pozabaviti policija, DORH i USKOK!
Je li došao kraj Marijačiću i njemu sličnima, ostaje za vidjeti. Sudeći po nakaradnom sustavu koji već godinama vlada Hrvatskom, a zbog kojeg smo u Europi sustavno percipirani kao najnazadnija balkanska država, vjerojatno mu se neće dogoditi ništa, no možda bude iznenađenja…
Ovom aferom oko prodaje Hrvatskog lista su i Ivica Marijačić i tjednik kojeg je osnovao izgubili svaku vjerodostojnost, ako su je ikada i imali.

MARIJAČIĆ BEZ KOMENTARA
Kontaktirali smo Ivicu Marijačića želeći od njega doznati tko je stvarni vlasnik tjednika, je li istina da je zapravo potkupljen i to još 2007. godine, strahuje li od istrage koja će zasigurno obuhvatiti i tjednik kojeg je osnovao. Međutim, Marijačić nije želio ništa reći pravdajući se kako nikome nije davao izjave, pa neće, kaže, ni nama. Na naše inzistiranje da bude makar toliko kolegijalan pa pojasni aferu oko navodne kupovine Hrvatskog lista, Marijačić je ostao pri svome i nije želio dati ni jednu jedinu izjavu.
Nije rečeno, no ako je Marijačić nekim čudom čist u cijeloj priči, onda je šutnja i ignoriranje medija zadnje što mu treba, i on to najbolje zna. Ne želimo prejudicirati, no Marijačićeva šutnja nije samo znakovita već i baca novu sumnju na cijelu aferu oko prodaje Hrvatskog lista.
Kontaktirali smo USKOK kao bi smo doznali do kud je došla istraga o Fimi medii i to po pitanju kupovine Hrvatskog lista iz Zadra? Kakva su njihova konkretna saznanja o toj prodaji? Te hoće li Marijačić morati vratiti taj novac i kome u slučaju da se pokažu istiniti navodi o tome kako je iz crnog fonda HDZ-a kupljen Hrvatski list?
No, do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti povratne informacije i odgovor.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. jao

    6. siječnja 2011. at 2:10

    Sačuvaj Bože članka i stila pisanja. E Arijana, nadmašila si izrazima i nabrušenim, histerično-shizofrenim rečenicama samu sebe. A da pokrenemo jednu humanitarnu akcijicu naziva “dajmo joj da se liječi”

     
  2. fuseli

    6. siječnja 2011. at 8:44

    ajme majko pismen li si pa ne vidiš da je tekst iz regionala?što si se jadne žene uvatija,bolje leći ajd.

     
  3. fuseli

    6. siječnja 2011. at 8:45

    eno ti zrnića vataju,bolje ti njega analiziraj,tamo su i tvoji soldov

     
  4. oi!

    6. siječnja 2011. at 8:53

    Na ovom Znetu sve smrdi po ribi….

     
  5. roksi

    6. siječnja 2011. at 11:28

    ….došli smo i do toga da se jedna ‘moralna vertikala’ obračunava s drugom…skoro pa dvoboj kod OK korala…kad si vlasnik medija najlakše je smećem na smeće u privatno razračunavanje.

     
  6. Mile

    6. siječnja 2011. at 21:56

    …u ovome ZNETu sve smrdi po HaDeZe-u!

     
  7. carla

    4. prosinca 2012. at 18:43

    mile, bogat vokabular nema šta, izgleda da sve što ti nisi smrdi, da nije možda malo drgovačije, more bit

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Objavljeno

-

By

Pexels

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.

Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.

“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.

Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.

“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.

Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.

“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.

Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.

“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.

Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.

“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.

No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti

Objavljeno

-

By

Pixabay

Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.

Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.

“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.

Tržište ipak usporilo

Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.

Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.

Državna imovina nužna

Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.

“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.

Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.

Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora

S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.

Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.

Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.

Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.

U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova

Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.

S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.

Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.

Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.

Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…

Objavljeno

-

By

Unsplash/Yuri Shirota

Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.

Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.

Kornjača
DIRH

Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu