Hrvatska

"Proslava pravoslavnog Božića postala je ´jet-set´ okupljalište političara"

Objavljeno

14 godina prije

5. siječnja 2011.

Z NET

Kada je tada novopečeni premijer Ivo Sanader početkom 2004. izgovorio “Hristos se rodi”, cijela nacija ostala je zapanjena, a Sanaderova čestitka upisala se u povijest kao simbol zaokreta u budućim odnosima sa susjednim Srbima i njihovom manjinom u Hrvatskoj, ugnjetavanom za vrijeme Tuđmana.
Jest da su tada postali potpuno jasniji razmjeri licemjerstva i manipulacije bivšeg šefa HDZ-a, ali “Hristos se rodi” iz usta Ive Sanadera, bitno drugačijeg od onog Sanadera sa splitske rive koji se identificirao s ratnim zločincem Mirkom Norcem, označio je prekretnicu u položaju Srba u Hrvatskoj. Masa se uspjela prilagoditi novim političkim “eurociljevima” novog vođe i odnosi sa srpskom manjinom u gotovo dva Sanaderova mandata nisu bili bitnije narušeni, ali nisu ni približno cvjetali. U posljednjih godinu dana, od dolaska Ive Josipovića na Pantovčak i s njegovim inzistiranjem na srpsko-hrvatskom prijateljstvu, taj se odnos, barem izvana, naročito ulickao. Dva su se predsjednika nekad zaraćenih zemalja već nekoliko puta sastajali, što formalno, što neformalno, a susrete su pratile obostrane isprike za počinjene ratne zločine.

Vrlo važnu ulogu za položaj Srba u Hrvatskoj odigrao je u posljednjem razdoblju SDSS. Sanaderu je pomogao da uspostavi čvrstu vlast, a zauzvrat odnosi sa Srbima dovedeni su na neku drugu razine. No, srpska stranka je ostanak uz kompromitirani, aferama kontaminirani HDZ, što im mnogi zamjeraju, vrlo dobro znala, kako nam je kazao Gjenero, naplatiti. Tako su najbolje svakako prošli s novim izbornim zakonom koji im garantira tri mjesta u parlamentu, a koji je SDP nazvao primjerom političke korupcije.
Kako su zaista u svim tim političkim igrama prošli Srbi u Hrvatskoj i koliko se u praksi štite njihova ljudska prava, odnosno što je stvarnost, a što pusta šminka, analizirali su za Index bivši čelnik HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski i politički analitičar Davor Gjenero.
“Kada sam 6. siječnja 1992. došao na proslavu pravoslavnog Božića, bio sam jedini Hrvat na toj proslavi. Bilo je tu nekih 40-ak ljudi, vrlo uplašenih. To je bio početak, a sada su te proslave postale neka vrsta jet-set okupljališta političara. Ne mislim da je to loše, ali je važno da se skine etiketa atraktivnosti s tog događaja, i da on postane nešto što je normalno”, priča bivši šef HHO-a i politički filozof Žarko Puhovski. Skinuta je etiketa izdajica onima koji slave Božić na taj dan, nastavlja on, ali sada valja skinuti etiketu atrakcije. “Tek kada postignemo da proslava pravoslavnog Božića više ne bude vijest, onda ćemo znati da smo u civiliziranim odnosima sa Srbima”, kazao je.
Bivši šef HHO ocijenio je da su trenutni srpsko-hrvatski odnosi “predobri”. “U sferi političkih funkcionera i vođa sve funkcionira idealno,a s druge strane ima niz problema koji se guraju u drugi plan, kako što je povrat imovine izbjeglicama ili antisrpska propaganda koja se još sporadično pojavljuje. Ali sve se to naprosto pokapa pod demostrativnim prijateljstvom i suradnjom, što je dobro, ali po mom sudu, ipak neke probleme drži skrivenima”, kaže nam Puhovski zaključivši: “Sve zapravo dobro funkcionira do obljetnice Oluje. Tada zapadnemo u nekoliko dana krize, ali onda sve opet bude u redu”.
“Činjenica je da je odnos prema srpskoj manjini u doba Tuđmana bio izrazito loš. Manjine su bile žrtvama nacionalističko-ekspanzionističke politike. I ta je situacija trajala do 2000. godine”, priča nam Gjenero. Ipak, upozorava da getoizacija Srba u vukovarskoj regiji nije prevladana ni do današnjeg dana. Nakon 2000. godine počinje ozbiljniji povratak izbjeglica, a 2002. se postepeno počinje provoditi i Zakon o pravima manjina. Velikim napretkom naziva razdoblje s kraja 2003. godine kada je formalizirana koalicija HDZ-a i SDSS-a. “Uslijedio je onaj ‘Hristos se rodi’, što utječe na promjenu odnosa prema manjinama na regionalnoj i lokalnoj bazi te se postepeno uspostavlja normalizacija odnosa, ali i novi politički diskurz koji je manje kontaminiran nacionalizmom nego što je bio prije”, kaže nam Gjenero.
On drži da je za konsolidaciju odnosa dobro što SDSS ustraje u koaliciji s HDZ-om, jer ako bi zbog SDSS-a pala Vlada, “onda bi nastupio jedan vrlo neugodan nacionalistički val”. Ovako, SDSS se, kaže Gjenero, u koaliciji dobro naplatio. Taj politički analitičar drži, pak, kako je za srpsku manjinu puno bitnije djeluju li mehanizmi zaštite njihovih prava na lokalnoj razini te da se uspostave mehanizmi suradnje kroz manjinske samouprave. “Opasno je kada se politizira i profesionalizira manjinska pripadnost. Puno je bolje kada se njihova prava štite mehanizmima civilnog društva zasnovanima na dobrovoljnosti i slobodi, a koji su uvjetno rečeno jeftiniji i ne iziskuju dodatne prihode”, zaključuje Gjenero.

Povezane teme :

Up Next

Uhićen razbojnik koji je u Savskoj opljačkao poštu

Ne propustite

Ježić u zatvoru još dva mjeseca

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

1 dan prije

22. prosinca 2024.

hrt.hr

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

2 dana prije

21. prosinca 2024.

Z NET

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

4 dana prije

19. prosinca 2024.

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

Nastavi čitati