Hrvatska
Vir dobiva vodu, Preko kanalizaciju, Kali ambulantu…
Ulaskom u novu godinu, dolaze i nova planiranja. Tako smo pitali i načelnike zadarskih općina što imaju u planu za predstojeću godinu.
Načelnik Općine Kali, Toni Vidov, rekao je kako je izgradnja ribarske luke u zadnjoj fazi.
– Nastavit ćemo s ribarskom lukom, a i u fazi smo izrade urbanističkog plana vezanog za ribarsku luku. Osim toga imamo u planu graditi ambulantu za hitni prijem. Osigurali smo zemljište te građevinsku i upravnu dozvolu. Ministarstvo će provesti natječaj tako da oni to i financiraju, rekao je Vidov o planovima za 2011. godinu i nadodao kako se nada da će financijski uspijeti izgurati sve što treba.
Načelnik Općine Galovac, Marin Gulan, naglasio je kako je pravo čudo što njegova općina uopće funkcionira:
– S obzirom da vučemo dugove koji su nastali u prethodnom razdoblju, pravo je čudo što uopće funkcioniramo. Puno toga imamo u planu, ali ne znam kako ćemo financijski izgurati. Trenutno smo u sanaciji tih dugova, koji su sve skupa oko 7 milijuna kuna. U to spada plaćanje projekta koji su realizirani, ali nisu bili plaćeni. Što se novih planova tiče, namjeravamo preasfaltirati ceste i napraviti nogostupe te ćemo krenuti u projekt dječjeg vrtića. Sredstva za realizaciju ćemo pokušati dobiti iz fondova.
Prema riječima načelnika Ante Jerolimova u Općini Preko će se ove godine završavati projekti koji su započeli pa i do prije pet godina.
– Mi imamo neke dugogodišnje planove za završiti. Neke planove još nismo počeli realizirati tako da ćemo sada krenuti. Najveći prioritet nam je da rješimo kanalizacijski sustav. Čekamo rezultate natječaja fondova i to će nam biti najveća ovogodišnja investicija. Zatim, započet ćemo s trajektim pristaništem. To planiramo što prije završiti. U sklopu pristaništa biti će kolodvor, napravit ćemo trake za čekanje automobila i rotor na cesti. To ćemo sigurno završiti kroz ovu godinu. Također smo u zadnjoj fazi rekonstrukcije luke u Poljani. Ova tri projekta su nam za sada najvažnija i trebali bi ih odraditi.
Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir, rekao je kako njegova općina trenutno ima najveću razvojnu ekspanziju otkad općina uopće postoji. Naglasio je kako će se ove godine završavati magistralni cjevovod.
– Priključak za vodu na magistralni cjevovod bi trebao biti završen do ljeta, a najkasnije do početka jeseni. Također nam, na proljeće, dolazi moderna prometnica koja će nas spajati sa Zadrom za samo 15 minuta. Izdvojio bih još izgradnju mjesnog vodovoda i mjesne kanalizacijske mreže. Prva faza je pri kraju, a nadam se da će početkom 2012. godine Virani imati priključak za vodu. Već smo dobili dozvole za drugu i treću fazu te smo osigurali svoj dio sredstava. Nadam se da ćemo ući u Jadranski projekt, to bi nam uvelike pomoglo. Osim ovih projekata, na proljeće otvaramo moderni vrtić te ambulantu. Također ćemo raspisati natječaj za izgradnju mrtvačnice i kapelice te uređenje mjesnog groblja.
Načelnik Općine Pašman, Nedjeljko Medić, rekao je kako ove godine ne planira neka konkretna ulaganja već da će se bazirati na pripremanje potrebne dokumentacije za ulaganja koja dolaze iz fondova Europske unije.
– Naravno da imamo puno projekata u vidu, ali financija nema. Javili smo se na natječaj prema IPA programu iz pristupnih fondova EU, moramo vidjeti što će biti s tim. Planiramo sanaciju rive u Neviđanima. Isto tako imamo u planu promijeniti javnu rasvijetu te staviti štednu i učinkovitiju rasvjetu koja bi nam bila jeftiniji i do 50 %, a i ekološki je učinkovitija. Treba ulagati i u kanalizacijski sustav te sustav odvodnje i uređenje obale duž obalnog pojasa Lungo mare. Inače, mi imamo osam naselja i svako naselje ima svoje potrebe, no mi financija nemamo. Zato ćemo se usmjeriti ka prikupljanju potrebne dokumentacije za kandidiranje u fondove EU. Tako ćemo, kada uđemo u EU biti konkurentni za te natječaje.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!
Jaca
5. siječnja 2011. at 11:05
Predizborna obećanja su počela!