Nekategorizirano
ČUDNI KRITERIJI ZADARSKE POLICIJE
Početkom svake godine Vlada RH i njeni kućni ljubimci poput policije, obasipaju nas silnim statističkim podacima koji nas uvjeravaju da živimo dobro, sigurno i da će nam biti još bolje. Uvjeravaju nas kako imamo primanja od 5.400 kuna, ma što i gdje radili, da smo među najsigurnijima u Europi, pa i u svijetu, šaljući, usputno, poruke o sumnjivom domoljublju svih eventualnih Nevjernih Toma.
Kako je statistika grana matematike, koja, između ostalog, “procjenjuje pouzdanost određenih hipoteza, često uz pomoć teorije vjerojatnosti“, skloni smo je zanemariti ili prepustiti „drugoj strani“, prvenstveno ekonomistima, koji nas, otkrivajući njene zamke, još više dovode do očaja. Otvaraju nam oči, ali ne i mogućnosti.
I dok trezveni ekonomisti kako tako (verbalno) pariraju Vladi, policijske statistike i izvješća ne podliježu analizama ili kritikama. Policija ne izlazi na izbore, začahurena je u svojoj nepogriješivosti, nikad kriva dok ne mora biti, a iskustva govore da ne valja inzistirati na njihovim greškama. Njihove vođe, poput svećenika, kada ne mogu sakriti greške, samo promjene mjesto djelovanja, a raja je raja – sklona zaboravu. Uostalom, svaki sljedeći problem vodi zaboravu prethodnog i po toj logici razmišljamo samo o posljednjem. To su očito shvatili na vrijeme.
Samo jedan segment njihova djelovanja, rječitije od bilo čega, govori u prilog navedenog. Božićni i novogodišnji blagdani su, u pravilu, vrijeme njihove posebne aktivnosti i to iz općepoznatog razloga: kada se ljudi posebno opuštaju – policija je posebno oprezna. No, da li je baš tako?
Postotak zadarskih policajaca koji su spojili Božićne i novogodišnje blagdane za odmor i opuštanje pobija teoriju o njihovu posebnom oprezu, a ponašanje i izvješća o stanju sigurnosti u to vrijeme govori nam da su, poput nas, išli na sreću – pa što bude. U zemlji sa 350.000 nezaposlenih, gdje je sigurnost ljudi vrlo ozbiljno narušena (u kojoj su oni pravi sretnici), to ne smije biti obrazac ponašanja.
Nije da nisu izvršili pripremu pučanstva kako će koristiti pirotehnička sredstva, objašnjavajući do detalja kako se koje sredstvo koristi, u koje vrijeme i tko na to ima pravo. Ta njihova aktivnost je evidentna, ali po svemu je podsjećala na marketinšku podršku uvoznika ili proizvođača tih sredstava. Bili su, jednostavno, AV naputak za korištenje, baš onako kako žele trgovci, ali ne i subjekat sigurnosti građana.
Pozorni konzument njihova angažmana oko upotrebe pirotehnike, mogao je shvatiti naputak za korištenje i prava koja daju korisnicima, no ni jednom nije čuo što s onima koji ne žele pirotehniku ni u kojem obliku. Da sam odgovorna osoba za red i mir PU zadarske, praveći plan djelovanja za blagdane, uzeo bih u obzir slijedeće elemente i utuvio ih u glavu operativi:
– Zadar je grad koji je donedavno mjesecima bio pod uzbunom zbog dugotrajnog granatiranja i u njemu žive ljudi osjetljivi na nekontrolirane eksplozije;
– u Zadru žive brojni žitelji s PTSP-om, osjetljivi na eksplozije, jer ih podsjećaju na rat. Većina ih je na tome osigurala visoke mirovine, a moguće je da netko, izazvan pucnjavom, aktivira svoje psihotraume i nekontrolirano djeluje;
– u tipičnom primorskom, gusto naseljenom gradu, postoji stotine beba, bolesnih, starih i nemoćnih, istraumatiziranih, ili, jednostavno normalnih ljudi koji žele mir, žele da govore, gledaju TV, iziđu na ulicu, ili, prema onome što im je policija dužna osigurati, osjećaju se sigurno;
– u gradu su domovi za stare, bolnice, hoteli i drugi sadržaji koji uživaju zakonsku zaštitu od buke;
– pirotehnika nema uporište u tradiciji slavljenja blagdana i valja osigurati mir i dostojanstvo u blagovanju;
– okvire dozvoljenog, narušit će zloupotreba, korištenje privrednog ili vojnog eksploziva, raznih vrsta vatrenog oružja i eksplozivnih naprava, koje bitno ugrožavaju sigurnost građana;
– moguće je da se iz raznih pobuda izvrše ranije (ne)planirana ubojstva i ranjavanja, što je, u konstelaciji „dozvoljenog“ nemoguće naknadno otkriti;
– djeca već godinama proizvode i koriste eksplozivne naprave uz pomoć solne kiseline i drugih opasnih tvari, koriste ih u i pred stambenim objektima bez ikakvih kriterija. Pune i proizvode eksplozivne naprave sukladno svojoj bujnoj mašti i iskustvu starijih;
– da bi korisnici pirotehnike ostvarili prava koja „imaju“, staviti van snage Zakon o buci, Zakon o javnom redu i miru i druge, koji ovi povrijeđuju;
– upozoriti, i strogo kontrolirati (zlo)upotrebu pirotehnike kada to ugrožava prava na mir drugih, jer pravo jednih ne smije ugrožavati prava drugih. Policija je prvenstveno sigurnosni, represivni aparat i nebi smjela podilaziti grupnim interesima i populizmu;
– nekontrolirana i prekomjerna pucnjava predstavlja i vrlo ozbiljan ekološki problem. Ptice, ribe i druge životinja doživljavaju neprolazne, po život opasne traume, plinovi koji se šire vrlo su opasni po zdravlje ljudi, naročito djece koja su im najizloženija. Solna kiselina i druga kemijska sredstva posebno.
Postoje još deseci elemenata koje policija mora, a nije uzela u obzir i po njima postupila. Ne znam da li je naslov u medijima poput „ni jedna opeklina na dječjim rukama“ izliv mašte policije ili medijskih urednika, svejedno, stvar je puke sreće za koju ne trebaju (pre)skupe sigurnosne snage poput njih. Za sreću postoje dvije narodne mudrosti koje kažu: „Sreća prati pametne“, ali i „Bog čuva pijane i …“. Ovaj put skloniji sam vjerovati u drugu.
Dakle, prema doprinosu policije sigurnosti građana tijekom blagdana, proizvođači, uvoznici, trgovci i korisnici pirotehnike, (eksploziva, bombi, vatrenog oružja) mogu biti zadovoljni. Ostali građani, koji su njihovu zaštitu s pravom očekivali, nisu je dobili. Zbog toga policija mora smanjiti izlive zadovoljstva i izvući pouku, jer želimo vjerovati da „sreća prati pametne“.
Od brojnih primjera koji potvrđuju svu (ne)moć policije, evo jednog vjerno prenesenog: Tri maloljetnika, sinovi policajaca, van svih proklamiranih normi ponašanja, maltretirali su okolne stanare, prolaznike i drugu djecu, koristeći se bocama solne kiseline u izazivanju eksplozija. Imali su oveću grupu vršnjaka pomagača susjeda ili iz drugih dijelova grada. Oni su bili opskrbljivači i garancija nedodirljivosti. Nisu uspjevale nikakve molbe za bar malo mira za bolesne, bebe, ili one koji bi eventualno otvorili prozor svog stana. Kome se nije sviđalo upućivali su ga na policiju i tvrdili da im je rečeno da taj dan mogu raditi što hoće i gdje hoće. Znali su čiji su, a i podatak da je upravo policajac, koji je svojedobno prijavljen policiji radi zloupotrebe pirotehnike, postao prvi čovjek za inkriminaciju istih djela i to bio do nedavno. Dakle, 12- godišnjaci su uvjereni kako od policije ne prijeti bilo kakva opasnost zbog zloupotrebe pirotehnike. Od izrade i korištenja opasnih, nedozvoljenih eksplozivnih naprava također. Mjesto radnje vidljivo svim njihovim roditeljima, od kojih su neki agresivno branili „igru“ svojih miljenika. Nebitno im je bilo što su doslovno raznijeli čelične kante za smeće i napravili cijeli niz vandalizama na javnoj površini. Upravo njihovi roditelji , policajci, gorljivo su tvrdili da djeca mogu raditi što hoće, bez obzira na prava drugih.
Možda je bolje da takvi roditelji i nisu bili u službi. Nadam se da su predodređeni za druge sigurnosne probleme, ali i bez toga slučaja nameće se pitanje zbog čega ti isti mali vandali dva mjeseca prije Božića teroriziraju građane zloupotrebljavajući pirotehniku. Građani se s pravom pitaju odakle im toliki novac za nabavu, gdje nabavljaju, ili možda dobivaju eksplozivna sredstva mnogo prije zakonskih termina. Oni isti građani, koji bi, da je sreće, trebali koristiti njihove roditelje za svoju zaštitu.
Ovaj put neću podsjećati na crkvu kojoj pirotehnika prepolovljuje posjećenost ponoćnim misama, brižne ekologe, ili branitelje, koji sanjaju eksplozije do prve isplate mirovine, iako plaćam jedne i druge i treće, ali policiju hoću jer sam uvjeren kako svojom predblagdanskom aktivnošću radi suprotno od očekivanog.
Na sociokulturi nekih svojih pripadnika, kojima je, zbog niza okolnosti, mnogo tolerirano, moraju poraditi. Novi načelnik bi to trebao moći, jer su neki njegovi prethodnici, vršeći istu dužnost, uspjeli završiti srednju i visoku školu.
Može li se zamisliti što bi bilo s građaninom koji bi sa svog balkona puštao klasičnu glazbu? S pojačalom i zvučnicima barem približno jakim koliko i prosječne eksplozije pirotehnike. Samo na jednom mjestu, u jednom danu i na svom balkonu. Dakle, puštao glazbu visoke umjetničke vrijednosti koju cijene i vole svi civilizirani ljudi, a nije zabilježeno da je ikome odsjekla prst ili izbila oko. Ja mogu i uvjeren sam da bi policija intervenirala brzo i efikasno. To tvrdim na temelju iskustva kao i to da su neke stvari definitivno poremećene.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
PETICA
7. siječnja 2011. at 8:42
…za tekst, a i tema je pogođena. Sviđa mi se kako pišeš. Palac gore!!!