U slučaju nepravilnosti i zdravstvenih rizika vezanih s hranom, u Hrvatskoj se pokreće europski Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), a u slučaju svih ostalih proizvoda aktivira se Sustav brzog upozorenja za nesigurne potrošačke proizvode i zaštitu potrošača (RAPEX) koji obuhvaća sve proizvode osim prehrambenih i farmaceutskih te lijekova.

I za RASFF i za RAPEX kontaktna točka u Hrvatskoj je Državni inspektorat (DIRH), a za RASFF još i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Kada se za pojedine proizvode aktiviraju jedan ili drugi sustav, tada se ti proizvodi opozivaju s tržišta i miču s polica trgovina.

Prema popisu obavijesti za potrošače koje je objavio Državni inspektorat, prošle godine je u Hrvatsko opozvano 89 prehrambenih prozvoda. Detaljan popis nalazi se  OVDJE.

Najviše salmonele i listerije

Najviše, u 14 slučajeva, radilo se o prisustvu bakterije salmonele koja uzrokuje zaraznu bolest salmonelozu. Salmonela je bila pronađena u konzumnim jajima, špinatu, ekstrudiranim kuglicama od prosa, otkoštenim pilećim batkovima i zabacima, žabljim kracima, tahini pasti od sezama, smrznutoj lopatici jelena, dopunskoj krmnoj smjesi za nesilice, sojinoj sačmi i hrani za pse.

U 11 slučajeva prehrambeni su proizvodi bili opozvani zbog prisustva patogene bakterije Listeria monocytogenes koja uzrokuje zaraznu bolest listeriozu. Listerija je pronađena u domaćim kobasicama, salami, kulenu, jegeru, pečenici, pakiranim sendvičima te proteinskim sendvičima.

Opasni kuhinjski mlinci za sol

Također u 11 slučajeva iz prodaje su povučeni jednokratni kuhinjski mlinci za sol, a zbog mehaničkog zagađenja jer je utvrđeno da se iz žrvnja za mljevenje krupnih zrna soli na vrhu mlinca u hranu truse komadići plastike.

U šest slučajeva proizvodi su opozvani zbog prisutva aditiva E110, neodobrenog umjetnog bojila koje može izazvati alergijske reakcije. Taj se aditiv najčešće dodaje u slane grickalice, pudinge i marmelade. U svih šest prošlogodišnjih slučajeva zbog tog su bojila bile opozvane grickalice.

U šest slučajeva prehrambeni su proizvodi bili opozivani i zbog neoznačenih alergena – soje (u pilećim salamama, paštetama i roštilj kobasicama), glutena (u kobasicama), miječnog proteina (u pirovim krekrerima) te lješnjaka (u čokoladicama).

Lani je ipak bilo manje opozvanih prehrambenih proizvoda nego 2023. kada ih je s polica trgovina maknuto 94, a još manje nego 2022. kada je opozvano 116 proizvoda.

Lani opozvano čak 1348 vozila

Sustav RAPEX lani je u Hrvatskoj bio aktiviran u 211 navrata. Više od polovice tih opoziva odnosilo se na vozila, a zbog raznih vrsti tvorničkih kvarova. Na drugom mjestu po broju opoziva su bile igračke, u većini slučajeva plišane i one mekane za najmlađu djecu, najčešće zbog lako odvojivih sitnih dijelova ili punila u plišanim igračkama kojima se djeca mlađa od 3 godine mogu ugušiti.

Otkako je 2014. sustav RAPEX uspostavljen i u Hrvatskoj, ukupno je opozvano 2157 proizvoda, a više od polovice bila su vozila – čak 1348 bila su vozila. Na drugom mjestu su igračke kojih je u protelih deset godina opozvano 273.

Od 2014. opozvano je i 60 proizvoda iz skupine nakita, 59 proizvoda za djecu i dječje opreme, 56 proizvoda osobne zaštitne opreme, 46 informatičkih proizvoda, 37 proizvoda dječje obuće i odjeće i isto toliko električnih proizvoda, 21 proizvod iz skupine autodijelova, 19 svjetiljki te isto toliko proizvoda za uljepšavanje i osobnu higijenu. Ostalih vrsta proizvoda opozvano je znantno manje.

Čitav popis možete vidjeti OVDJE.

Tradicionalni blagoslov obitelji i kuća započinje nakon Božića, najčešće već na Štefanje, a obično traje do blagdana Krštenja Gospodinova, odnosno ove nedjelje.

U manjim župama, gdje je i manje vjernika, blagoslov je završio, ponegdje već i prije Nove godine. U većini župa Zagrebačke nadbiskupije blagoslov završava ovoga vikenda. Obred je u osnovnome posvuda isti.

“Prilikom blagoslova poželjno je da na okupu bude cijela obitelj, da se pripremi Sveto pismo, križ, svijeća i posvećena voda na vidljivome mjestu. Lijepo molimo da u zgradama stavite papirić s prezimenom na vrata jer se često događa da ne možemo pronaći obitelj”, stoji u letku koji su u svojim poštanskim sandučićima uoči Božića našli stanari iz središta Zagreba koji pripadaju Župi svetog Blaža.

“Darujte prema svojim mogućnostima”

Otprilike isto piše i u ostalim sličnim lecima podijeljenima na početku Adventa vjernicima diljem Hrvatske. U letku Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, primjerice, stoji i napomena: “Darujete prema svojim mogućnostima. Župa samo i jedino živi od dara svojih vjernika, bez ičije druge pomoći.”

U obavijesti o blagoslovu obitelj u župi Svih Svetih u Sesvetama uza slične napomene stoji i opaska: “Zatvorite pse!”

Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, primjerice, u obavijesti o blagoslovu otisnula je i sljedeću napomenu: “Godišnji dar za održavanje i funkcioniranje Župe upisuje se u knjižicu darovatelja u rubriku dar za crkvu, a darovi obitelji tijekom godine (obnove, radove i Nadbiskupiji) u rubriku obiteljski dar. Bili bi vam zahvalni ako dar za Župu stavite u kovertu na kojoj piše prezime obitelji s adresom, a u knjižicu darovatelja vi upišete datum i dar, a svećenik će potpisati.”

Dar u novcu nije obvezan, ali…

Malo je, pak, onih poput župe Rokovci-Andrijaševci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koja po završetku blagoslova obitelji na svojim mrežnim stranicama poimence objavi tko je od župljana koliki novčani iznos darovao župi. Na tamošnjem popisu četrdesetak je imena. Neki su dali po 10 eura, najviše njih po 20, a neki su davali i po 30, 40 ili 50 eura. Jedna osoba (upravo tako je i označena, bez navođenja imena) dala je 100 eura.

Zauzvrat, bez obzira na iznos, sve obitelji nakon primljenog blagoslova i zajedničke molitve sa svećenikom, dobiju naljepnicu, blagoslovljenu vodu, katolički kalendar za tekuću godinu. Ponegdje i blagoslovljenu sol.

Kada je riječ o blagoslovu obitelji (ranije se običavalo govoriti o “blagoslovu kuća”) najčešće se govori upravo o novčanim darovima za crkvu. Budući da je riječ o daru, iznos nije propisan. Nije ni zadan kao obavezan, ali se tradicionalno podrazumijeva i malokoji vjernik ga ne daje svećeniku koji blagoslovi obitelj i kuću. U župama ističu da je taj novac prvenstveno namijenjen za potrebe same župe koja se, kako kažu, uzdržava tim darovima vjernika.

Svi paze da ne daju “premalo”

Premda će župnici inzistirati na tome da nije važno i da se ne gleda tko koliko daje te da blagoslov neće biti uskraćen onima koji ne daju dar u novcu, među vjernicima se strogo pazi da se novac daje i da se “ne da premalo”.

“Sa susjedom sam baš razgovarala koliko daje svećeniku za blagoslov sada kada su euri. Komentirale smo kako se, dok su bile kune, davalo 100 ili 200 kuna. Oni ‘veći’ vjernici su davali 200 (smijeh). A sada se umjesto 100 kuna daje 20 eura, a umjesto 200 kuna 30 eura”, ispričala nam je jedna Zagrepčanka koja je s članovima obitelji župnika dočekala prošle srijede.

“Dajemo od srca i ne opterećujemo se”

Marija, umirovljenica iz jednog mjesta pokraj Osijeka, kazala nam je da svećeniku za blagoslov daje 30 eura, a ranije je davala 200 kuna.

“Pokojni suprug jako je držao do toga da se na blagoslovu ne štedi i uvijek bi svećeniku dao više nego što smo možda u tom trenutku mogli dati. Govorio bi: Pusti, sve će se to vratiti. Sada kad sam sama i živim samo od svoje mirovine, ipak dajem manje”, kazala je.

Zagrepčanin Andrija nije nam htio reći koliko o i njegova obitelj daju za blagoslov jer ga, kaže, prilično živcira što se puno govori i piše o novcu koji vjernici daju Crkvi. Kaže da su on i njegovi vjernici “starog kova” koji ne idu u crkvu “samo za Božić i Uskrs“.

“Svačija je privatna stvar koliko će dati. Od nas četvero u obitelji, troje radimo. Nije nam problem dati i ne zamaram se pitanjima zašto dajemo toliko i znamo li gdje taj novac završi. Dajemo od srca i ne opterećujemo se time. Novac je za našu župu, za crkvu u koju idemo i gdje nalazimo mir i duhovno utočište”, kazao nam je.

Čak 17 milijuna eura od blagoslova

Prošle godine pažnju javnosti privukao je župnik Mladen Gorupić iz župe Svetog Martina u Međimurju kada je, uz ne baš jednoglasno odobravanje vjernika, odlučio javno objaviti detaljno financijsko izvješće svoje župe. Tako je objavio da je blagoslov primilo 770 obitelji te da je pritom prikupljeno 18.860 eura, oko tri tisuće eura više nego godinu dana ranije.

Povodom ovogodišnjeg blagoslova obitelji i kuća, vodeći se ranijim podacima da se svake godine blagoslovi oko dvije trećine od ukupno milijun kućanstava u kojima žive katolici, portal Danica.hr ugrubo je izračunao da će Crkva ovoga puta od darova vjernika za blagoslov dobiti 17 milijuna eura. Pod pretpostavkom da u prosjeku daju 25 eura.

U većem dijelu Hrvatske prevladavat će sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla i niski oblaci, posebice u središnjim predjelima gdje će se dugo zadržati, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za subotu.

U Dalmaciji umjereno do pretežno oblačno vrijeme, osobito na krajnjem jugu povremeno s kišom.

Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na sjeveru će bura prijepodne jačati na jaku, a u Dalmaciji prema večeri.

Najviša dnevna temperatura uglavnom od 0 do 5, na moru između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

Crveno upozorenje meteorologa upaljeno je ove subote na području Velebitskog kanala zbog orkanske bure.

Sutra nas očekuje umjereno i pretežno oblačno vrijeme, u noći i ujutro na kopnu mjestimice maglovito, a sunčanije u Istri. Uglavnom će na krajnjem jugu povremeno biti kiše, a u drugom dijelu dana slab snijeg ponajprije u Konavlima te lokalno u unutrašnjosti, pogotovo Lici.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni, popodne na udare mjestimice jak. Na Jadranu će puhati jaka i olujna bura, osobito podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 2 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura od -1 do 4, na Jadranu između 5 i 10 °C.

Crveno upozorenje za orkanske nalete bure proširiti na gotovo cijeli Jadran s nedjeljom, a udari bi mogli ići i do 150 km/h.

HAK: Vjetar otežava promet na Jadranskoj magistrali

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, ponegdje ima i magle, zbog vjetra na Jadranskoj magistrali između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene (DC8) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle, izvijestio je u subotu Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog niskih temperatura moguća je poledica. U tijeku je zimsko održavanje cesta. Na pojedinim dionicama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije.

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za motorna vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu te teretnim vozilima s priključnim vozilom kroz Gorski kotar te dionicama Ličko-senjske i Zadarske županije.

U pomorskom prometu nema poteškoća.