Connect with us

Hrvatska

Zadrani (uglavnom) ne brinu za WikiLeaks

Objavljeno

-


Zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska kroz tjedan do dva počet će sa objavljivanjem informacija na način kako je to činila puno poznatija Assangeova zviždačka stranica WikiLeaks. Na istoj bi se, dakle, mogle naći informacije i o mnogim “interesantnim” zadarskim političarima, dužnosnicima, poduzetnicima i inima. Naravno, ne po principu “rekla-kazala”, već potkrijepljeno fizičkim dokumentima.
Kontaktirali smo, stoga, nekoliko “bitnijih” Zadrana kako bi saznali očekuju li svoje ime na tim stranicama?
Postavili smo im dva pitanja – znate li da je pokrenuta zviždačka stranica WikiLeaks Hrvatska, odnosno očekujete li da bi i vaše ime moglo biti objavljeno na toj stranici? Dobili smo sljedeće, vrlo zanimljive odgovore…
Đuro Župan, osnivač jedinice specijalne policije “Poskoci”:
– Nisam znao da je pokrenuta ta stranica kod nas. Ne očekujem svoje ime na njoj, ali nikad se ne zna. Obavljao sam nekakve poslove u prošlosti. Mislim da ipak nisam toliko značajna figura.

Ive Mustać (Foto: Žeminea Čotrić)

Ive Mustać


Ive Mustać, generalni direktor Tankerske plovidbe:
– Ne znam ništa o toj stranici i što se mene tiče – mogu slobodno. Neka pišu, ali samo istinu. Sve što je istina neka izađe na vidjelo.
Boris Babić, sudac Županijskog suda u Zadru:
– Ne znam ništa. Ja radim svoj posao. Ništa me ne može iznenaditi. I portale i novine slabo čitam. Ne obraćam previše pažnju ni kada me kude, ni kada me hvale.
Zdenko Mičić (Foto: Ivan Katalinić)

Zdenko Mičić


Zdenko Mičić, direktor Košarkaškog kluba Zadar:
– Nisam ništa čuo. U svakom slučaju, ne vidim razloga zašto bi se nešto pisalo. Ali svaka javna funkcija, pa i ova na kojoj ja radim, podložna je kritici.
Bobi Longin (Foto: Ivan Katalinić)

Božidar Longin


Božidar Longin, dopredsjednik Uprave Hrvatskih šuma:
– Nešto sam slušao po medijima o tome. Danas je sve za očekivati. Što se toga tiče, može svatko pisati o svemu.
Zvonimir Vrančić (foto: Žeminea Čotrić)

Zvonimir Vrančić


Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra:
– Nisam čuo. Ne znam zašto bi ili zašto ne bi. Čim sam gradonačelnik, može se sve očekivati. Sve javne institucije, državne i lokalne vlasti, moraju biti što je moguće više javne, pa ne bi trebalo biti straha od objavljivanja bilo kakvih informacija.
Svemir Vrsaljko, savjetnik Uprave Hrvatskih autocesta i bivši načelnik PU Zadarske
– Nešto samo o tome čuo. Totalno sam neopterećen time. Nisam uopće o tome razmišljao.
Petar Šale, bivši državni pravobranitelj, danas odvjetnik u Zagrebu:
– Nemam pojma. Objavljuju se uglavnom informacije vezane uz neke državne poslove i tajne, a ja sve što sam radio bilo je javno. Sumnjam da bi se moje ime moglo pojaviti, ali ne mogu reći da neće. Ono što je potkrijepljeno argumentima neka se objavi.
Kristijan Kapović (foto: Žeminea Čotrić)

Kristijan Kapović


Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir:
– Jesam, čuo sam. Ne očekujem svoje ime, ne vidim u kojem smislu. Ako se budu objavljivali sadržaji po principu rekla-kazala onda bi se vjerojatno moje ime moglo naći tamo, ako budu samo argumentirane informacije onda ne očekujem.
Zdravko Livaković (Foto: Žeminea Čotrić)

Zdravko Livaković


Zdravko Livaković, bivši državni tajnik
– Nisam čuo za stranicu i ne očekujem svoje ime tamo.
Ana Lovrin, saborska zastupnica
– Nisam ništa čula. Ako je točno da će objavljivati informacije za koje budu imali fizičke argumente, onda to pozdravljam. Mislim da netko treba javnost obavještavati jer javnost ima pravo znati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?

Objavljeno

-

By

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu