Hrvatska
Kosor pred vojskom šuti o prosvjedima branitelja
Svečanom akademijom pod nazivom “Dok je srca bit će i Hrvatske” danas je u Karlovcu proslavljen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je obraćajući se nazočnima na svečanosti u Domu oružanih snaga RH „Zrinski“ istaknula da danas uz obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, obilježavamo i završetak procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te je pozdravila i sve Vukovarke i Vukovarce.
Istaknuvši značaj svih onih koji su branili domovinu, podsjetila je na poginule branitelje i one koji su na popisu zatočenih i nestalih – 1015 hrvatskih branitelja i civila, a posebnu zahvalu uputila je roditeljima, djeci i udovicama poginulih hrvatskih branitelja.
Premijerka je kazala je da su hrvatski branitelji, uz prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, najzaslužniji za slobodnu i suverenu hrvatsku državu, koja se danas nalazi pred još jednim velikim ciljem, a to je završetak pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
U godini smo u kojoj ćemo slaviti 20. obljetnicu samostalnosti i moći uzdignuta čela pobrojati sve uspjehe postignute u tih dvadeset godina, kao članica NATO saveza, te država na pragu ulaska u Europsku uniju, kao njezina 28. ravnopravna članica, istaknula je Kosor obraćajući se nazočnim državnim dužnosnicima, predstavnicima sudbenih, vojnih, lokalnih vlasti i braniteljskih udruga.
Govoreći o današnjem trenutku kazala je da će Hrvatska osim cilja ulaska u EU nastaviti raditi na ostvarenju i druga dva prioritetna cilja koje si je zadala, prije svega na gospodarskom oporavku i na borbi protiv korupcije.
Hrvatski su se branitelji borili za pravnu državu u kojoj će svi imati jednaka prava i u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom, kazala je Kosor i pozvala sve institucije da poštuju sva prava hrvatskih branitelja prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, jer su oni najzaslužniji što imamo slobodnu, demokratsku i europsku Hrvatsku.
Predsjednik Republike Ivo Josipović, preko pisma koje je s govornice pročitano, čestitao je svima koji su doprinjeli izgradnji Hrvatske i poručio da je 15. siječnja, zbog međunarodnog priznanja Hrvatske, datum koji je “zlatnim slovima” upisan u hrvatsku povijest jer predstavlja prekretnicu u međunarodnom i pravnom položaju Hrvatske.
Zahvaljujući tome je Hrvatska nakon pobjeda u oslobodilačkom ratu postala konstruktivna sudionica međunarodne suradnje i mira kao članica UN-a, Vijeća Europe i članica NATO saveza.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks kazao je da je priznanje Hrvatske bilo moguće “jedino zato jer je ona bila stvorena, jer je bio pobijeđen agresor, što znači da je nastala isključivo krvlju hrvatskog naroda, hrvatskih branitelja, a ne političkim igrama”.
Na misi u crkvi Presvetog Srca Isusovog, koja je prethodila svečanoj akademiji, vojni biskup Juraj Jezerinac kazao je da Hrvatska danas “krvari aferama svih vrsta” te je pozvao Vladu, Sabor, ustanove i institucije i sve građane da svojim poštenjem i osobnom i javnom odgovornošću izgrade svoju bolju domovinu, kao zemlju prava, slobode, dostojanstva čovjeka i mira za sve njezine građane.
U povodu Dana međunarodnog priznanja RH otvorena je i izložba slika i eksponata na temu Domovinskog rata, prikazan dokumentarni film o ratnim zbivanjima i priznanju Hrvatske, te su 32 braniteljske zadruge Karlovačke županije predstavile svoje proizvode i usluge.
Premijerka Jadranka Kosor nije novinarima željela komentirati današnje prosvjede branitelja, poručivši preko glasnogovornika Vlade Mladena Pavića da je sve što je trebalo poručiti hrvatskim braniteljima kazala s govornice svečane akademije.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
