Hrvatska
'Ivo neće doći kući, nego u hrvatski zatvor'
Mirjana Sanader svakog četvrtka posjećuje svog supruga u istražnom zatvoru u Salzburgu, a intervju je, kako se navodi, vođen neposredno nakon ovotjednog posjeta.
Požalivši se kako je tjedno vrijeme posjeta samo jedan sat, što je prekratko da bi o svemu mogla pričati sa suprugom, pa se tako s njime nije mogla dogovoriti ni o ovom intervjuu, Mirjana Sanader ponovila je da je njezin ‘suprug potpuno nedužan što će jednog dana i biti dokazano’.
Gospođa Sanader opisala je stanje u kojem se ona i njezina obitelj, ali i cijela Hrvatska nalaze. ‘Mi smo takoreći u kućnom pritvoru. Moju kćer i mene špijuniraju i prisluškuju, iako nismo okrivljene. U Hrvatskoj vlada atmosfera straha, ne samo u našoj kući nego i u cijeloj zemlji. Mislim da nas sve prisluškuju, ljudi kažu da je gotovo isto kao i u doba komunizma. To ja nisam doživjela jer sam odmah poslije gimnazije otišla u Austriju i živjela u potpunoj slobodi’, rekla je u razgovoru vođenom u dalmatinskom restoranu Ragusa u Beču. Naglasila je kako je bila ‘potpuno iznenađena’ kad je njezin suprug uhićen na Tauernskoj autocesti u Austriji, jer je ‘bio na poslovnom putu’, a ne u bijegu.
‘Nije pri sebi imao avionske karte za Ameriku, kako se izvještava. Pa nas stalno prate već 18 mjeseci”, tvrdi M. Sanader i objašnjava da se ne može govoriti da je bivši premijer bježao.
‘O bijegu se može samo govoriti ako postoji nalog za uhićenje. A nalog za uhićenje može se izdati, tek kad se ukine parlamentarni imunitet. Moj suprug je otišao u 9 sati ujutro, a njegov imunitet ukinut je u 4 sata popodne i tek su nakon toga podignute optužbe’, rekla je M. Sanader upitavši ‘zašto bi se onda uopće tjedan dana prije vraćao iz Amerike?’.
O žalbi Ive Sanadera na ekstradicijski pritvor, njegova supruga kaže kako se on neće vratiti kući jer bi ga u Hrvatskoj zatvorili i izražava bojazan da Ivo Sanader u Hrvatskoj ne bi imao pošteno suđenje. ‘Neće doći kući, jer bi u Hrvatskoj dospio u zatvor. Duboko sumnjam da bi u Hrvatskoj imao pošteni proces. I ne sumnjam samo ja u to’.
U nastavku razgovora Mirjana Sanader kaže kako ima osjećaj da se hrvatski vlasti sad koncentriraju na nju i njezinu kćer jer im Ivo Sanader nije nadohvat. ‘Izvrgnute smo teroru, psihičkom i fizičkom’, rekla je.
Upitana da to opiše, M. Sanader je ponovila kako su im policajci na brutalan način i ‘bez obrazloženja’ oduzeli putovnice jedne večeri i kako ih nisu htjeli pustiti u kuću. Ona tvrdi da nikad u životu ne bi pobjegla iz zemlje i da će ‘ostati dok je god potrebno i boriti se da dokaže nedužnost svog supruga, pa makar trajalo i 20 godina’.
Izjavila je također da ‘gola laž da je njezin suprug u njihovoj kući od neke nepoznate osobe dobio šest milijuna kuna u crnim plastičnim vrećicama’, naglasila da će se pokazati kako je ‘sve što obitelj posjeduje za više od 30 godina zakonito zarađeno’, rekla da ne posjeduje Picassove slike niti stan na Manhattanu, a o obiteljskoj umjetničkoj zbirci kazala je kako su to ‘slike možda 30-ak mladih hrvatskih slikara, dok su sve ostalo uspomene i pokloni’.
Na pitanje o vezi njezina supruga s Hypo-Alpe-Adria slučajem, Mirjana Sanader je rekla da ‘njezin suprug o tome već na svom saslušanju iznio stajalište’.
Također je porekla da se Ivo Sanader želio vratiti u politiku. ‘Tko to kaže? Moj suprug je jedini političar u Europi koji je nakon dvije pobjede na izborima, a da lokalne izbore ni ne brojim, izašao iz politike. Zato što je to htio, zato što smo mi to htjeli. Sukob sa Slovenijom je bio brutalan. Nije htio dati ni pedlja hrvatskog teritorija. To da se želi vratiti, to su mu podmetali. Nikad se nije želio vratiti’, kategorično je rekla Mirjana Sanader.
Na kraju razgovora još je jednom ponovila da Ivo Sanader nije kriv. ‘Političari nisu nedužna janjad. Ali moj muž nije tako glup, da bi sve to napravio što mu se sad stavlja na teret. Dugo će trajati jer je to u Hrvatskoj slučaj stoljeća. Ali na kraju će se sve razjasniti’, tvrdi M. Sanader koja na zaključno pitanje što će biti za deset godina, odgovara: ‘Za deset godina želim biti baka. A možda ću se sa suprugom vratiti u Split – kući’.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska5 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…