Hrvatska
Dujo Pešut: "Munjes me zarezao nožem po vratu i udarao!"
Na Županijskom sudu, nakon jučerašnjeg prepoznavanja u Policijskoj upravi zadarskoj, nastavilo se suđenje Nikoli Munjesu za ratni zločin protiv civilnog stanovništa počinjenog u Perušiću kod Benkovca. Današnjoj raspravi su pristupili svjedoci optužbe, Grgo Pešut, Dujo Pešut i Ante Pešut.
Grgo Pešut (76) jučer na prepoznavanju u PU zadarskoj nije prepoznao niti jednu osobu jer je prošlo dvadeset godina i tada su osobe bile mlađe i punije.
– Tog dana 22. ili 23. rujna 1991., ne sjećam se, bila je nedjelja, više nas mještana radilo na seoskom putu u Perušiću. Nakon toga išao sam se malo odmoriti i oko 13 ili 14 sati čuo sam da me netko zove. Vidio sam da je kuća opkoljena puščanim cijevima. Zvali su me da dođem do dućana, optužili su me da sam dvije tone brašna dao za Hrvatsku vojsku. Pregledali su mi dućan i označili neke stvari a jedan je uzeo cigarete. Bilo ih je dvojica, trojica koje nisam poznavao jer nisu bili iz Perušića, stavili su mi lisice na ruke i odveli do auta/kamiona.. Po putu su me ispitivali i na svaki moj odgovor, ili ne odgovor dobio bi udarac. Na moju nesreću u dućanu su pronašli voštanu svijeću s hrvatskim grbom i njom su me udarali po glavi. Doveli su me tako krvavog i natečenog do auta u kojem je već bio moj rođak Dujo, i on je bio vezan. Vozili su nas prema miliciji u Benkovcu. Jedan od četnika koji je sjedio Duji s desne strane rekao je “Da kušam ustaške krvi”, na to sam mu ja rekao da što to radi pravednom čovjeku i tada me je jedan drugi udario automatskom puškom u prsa. Ovaj što je maltretirao Duju zarezao ga je bajunetom po vratu, otro je krv s oštrice i polizao prst, rekao je “Ustaše i zmije treba tuči u glavu”. Ne znam ime osobe koja je Duju ubola nožem, niti znam osobu koja je mene tukla. Tada i nisam dobro vidio jer sam bio tučen po glavi, bio sam krvav i vidio sam kroz mlaglu, a sve osobe te paravojske su bile mlađe i balavci, izjavio je u svom svjedočenju Grgo Pešut.
Krajem rujna 1991. bilo je Hrvatima teško živjeti u Perušiću. Ljudi su bili pod stalnim terorom i nisu znali kada će biti uhapšeni, a kada ne. Tada još nije bilo ubojstava Hrvata, ali je i njih nakon 1992. godine bilo. Sastav stanovništva bilo je 70 posto Hrvata i 30 posto Sbra u Perušiću, od srpnja 1991. broj Hrvata se prepolovio, nakon čega broj opada, Hrvati su počeli napuštati Perušić naročito nakon što su “martičevci” priveli u policiju Grgu i Duju Pešuta. Mnogi Hrvati su pribjegli na suvereni teritorij Republike Hrvatske dok su zadnji otišli iz Perušića na pravoslavni Božić 7. siječnja 1992. kada je milicija iz Benkovca organizirala autobus. Tada su iz Perušića otišli i Grgo i Dujo Pešut.
Dujo Pešut (59), prilikom prepoznavanja u PU zadarskoj od pet osoba nije mogao točno reći koja osoba je optuženik. Prošlo je dvadeset godina i ljudi se mijenjaju, ali je pretpostavio da bi to mogla biti osoba pod brojem 2 ili 5, premda je optuženik imao broj 4. Na to je zastupnik optužbe rekao da su osoba 4 i 5 veoma slični.
– Sjećam se, nešto smo radili na seoskom putu. Bila je nedjelja, ne znam točan datum, bio je kraj rujna 1991. Dan prije, u subotu, išao sam u Zadar u cilju da otpratim kćer staru 12 godina, koja je išla za Zagreb. Ja sam se vratio u Perušić i u nedjelju sam kod Anđela na njegov mobitel išao provjeriti je li mi kći stigla u Zagreb. Vraćao sam se kući te su me na putu zaustavili “martičevci” i dobio sam kundakom po glavi. Vozili su nas u Buković bore, ali je Munjes tjekom vožnje dobio naredbu da nas odbace u stanicu milicije u Benkovcu. Nikola Munjes više puta me je udario po glavi, trenirao je karate na mome vratu i udario me najmanje sto puta. Rekao je “Ustaši i poskoci tuku se po glavi”. Munjes me je pokušao ugristi za vrat i zarezao me otraga, rekao je “Napiti se ustaške krvi”, nešto mi je radio ali to nisam vidio. Ne znam kakve su ozljede nastale jer su mi rane same zarasle bez tragova od ozljeda, tada sam mislio da me ozljeđuje Cupać a ne Munjes. Spustio sam glavu među koljena. Grgo Pešut je nešto rekao pa su i njega udarili. Moj brat, Ante Pešut je neko vrijeme radio s Nikolom Munjesom i od njega sam saznao ko me zarezao po vratu. A to je potvrdio i Jugoslav Novković. Bio je stian, opasan, žuti čovjek, rođen oko 1965. godine, teško mi je reći kakvu je glavu imao, imao je kratku kosu i benkovački naglasak. Bio je uniformiran u maskirnu uniformu i takve smo zvali “martičevci”. Dragiša Pupovac i njegov otac došli su tražiti u Benkovac u miliciju da me puste. Prošao sam ružne stvari i u tom periodu sam bio priveden devet puta u miliciju. Bio sam naivan čovjek i mislio sam da ako sam civil da me nitko neće dirati jer se nikome nisam zamjerio. Bio sam V.D. Dalmatinske banke sve do 17. rujna 1991. Prijatelj Srbin mi je pomogao da mi žena i djeca napuste Perušić da odu na suverenitet RH, meni nije mogao pomoći pa sam ostao do 8. siječnja 1992. Kako nisam uspio prijeći na suverenitet RH nisam se vratio u kuću nego sam 42 dana živio u jednom otvorenom grobu. Čak me i Crnobrnja stavio pred zid za streljanje, to je spriječio Zlatko Ivanišević. “Martičevci” su otkrili da živim u grobu pa sam otišao na miliciju u Benkovac i rekao im da me streljaju ili da me vode u RH. Pustili su me, došao je autobus i pokupio je dvadesetak Hrvata među kojima smo bili Grgo i ja, bilo je svjedočenje Duje Pešuta.
Svjedok Ante Pešut (58) jedini je prepoznao optuženika u Policijskoj upravi. Rekao je da mu je osoba pod brojem 3 poznata po očima, nosu i ustima i da jedino osoboba pod brojem 3 može biti Nikola Munjes premda je prošlo dvadeset godina. Od pet osoba optuženik je imao broj 3. Pri prepoznavanju Ante Pešut je bio uzbuđen, jako je uzdisao i izdisao i nakon prepoznavanja rukom se uhvatio za srce.
– Tog dana vidio sam grupu “martičevaca” u selu. I onda sam saznao da su mi brata Duju odvezli martičevci, ali su ljudi iz sela tražili da se moj brt Dujo pusti. Drugi dan sam vidio brata Duju koji je bio sam modar, a stržnja strana vrata izrezana i arkada puknuta. Dujo mi je rekao da ga je plavi, nižeg rasta, mršavi tukao za vrat, da mu je lizao krv. Po meni Dujo nije znao koja je to osoba činila. Onda sam ja Duji rekao da sam takvog vidio i da sam ga prepoznao kada je išao cestom. Tada sam stajao na vratima kuće. Prepoznao sam ga pa sam rekao “Žuti, što tu tražiš?” mislim da je zadnji išao u koloni a išli su prema kući Grge Pešuta. U grupi su bile samo dvije plave osobe, jedan Berber i Munjes. A Berber je nižeg rasta i nije mršav kao Munjes i njegova plava kosa je više smeđa, svejedočio je Ante Pešut.
Zastupnik obrane predložio je da se pribave dokazi od policije i da se točno uvrdi dan kada se događaj zbio jer postoje dokazi da je optuženik 21. rujna 1991. u posljepodnevnim satima bio na sahrani i na sprovodu nosio križ. Rasprava se nastavlja sutra u 12,30 sati.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega