Hrvatska
"Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala"
Splitska spisateljica Olja Savičević Ivančević, jedna je od onih čija je proza pitka kao vino, a istovremeno toliko britka da se na rubove njezinih rečenica možete posjeći. Nedavno je predstavila svoj novi roman “Adio kauboju”. Studirala je na zadarskom Filozofskom fakultetu, a u četvrtom mjesecu možemo je očekivati opet u Zadru, na manifestaciji “Zadar čita”, na kojoj bi trebala biti gošća. Sve to, dovoljno je dobar razlog za intervju s njom.
* Obzirom da je to naslov tvoje zbirke pjesama, koja su tvoja kućna pravila?
– Kućna pravila u tim pjesmama su one prve usputne lekcije koje kao djeca dobijemo od doma za dalje. U konkretnom slučaju, na primjer: smij se na sav glas, plači i viči isto tako, kad god to osjetiš kaži „volim te“, pare su da se troše, vozi bicikl kao da si svjetska prvakinja, ako već misliš i govoriš – govori ono što misliš, uživaj u životu – to je i više nego ok, dobro jedi i dobro čitaj, pošalji u onu stvar svakoga tko zasluži, a kad te hvataju trojica bržih od tebe sakrij se na stablo.
* Koliko se danas u Hrvatskoj drži do ženskih pisaca?
– Malo, uostalom kao i do muških pisaca, do knjiga i kulture inače. Ni novine se puno ne čitaju, a i ove koje još postoje uglavnom su ukinule kulturnu rubriku, tako da smo i zvanično zemlja bez kulture. No, s druge strane baš svi pišu, kao u nekom crnohumornom ostvarenju pjesme Branka Miljkovića, pisanje je postalo nacionalna terapija. Ali unutar tog postojećeg konteksta – nije to samo moje mišljenje – trenutno u Hrvatskoj autorice dominiraju. Jedna kolegica je izrekla sumnju da je to možda i zbog toga što u ovom poslu ima malo novca, i bojim se da nije sasvim pogriješila.
* Studirala si u Zadru. Kakav je Zadar onda bio? Čega se sjećaš iz tog perioda svog života?
– Kad sam došla u Zadar još su padale granate i bila su zamračenja, a vodu smo imali svaki drugi-treći dan svega nekoliko sati, sve mi to danas izgleda kao nešto što se nije meni događalo, ali onda nam je to bilo normalno, naviknu ljudi i na puno gore. Imala sam dobro društvo u Zadru, čini mi se da smo dosta kvalitetno ludovali i voljeli sve što vole mladi. Plovila sam oko Kornata, verala se po Velebitu, spavala gdje me noć nađe, kao i drugi studenti. Dosta smo se družili s profesorima, osnovali smo književni klub, pokretali neke časopise. Imala sam dobre ocjene, pa mi je stipendija uz novinarski posao omogućila određenu slobodu. Zapravo su to bile grozne godine nezrelosti i nesigurnosti, ali opet i definitivno jedan od ljepših perioda u životu. Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala. Kasnije sam dosta putovala i mnogo veći ili egzotičniji gradovi dosadili su mi puno prije.
* Odlazila si na književne večeri u atelje Benini?
– Jesam, više puta. Zadar imao, i vjerujem da još ima, neka zanimljiva mjesta i ljude. U javnosti postoji slika Zadra kao radikalno konzervativne, isključive sredine, a to mi je žao. Ljudi s kojima sam se bila okružila u Zadru su sasvim drugačiji: slobodni, pametni.
* Split danas ima jednu jaku koloniju pisaca, i tzv. pisaca-novinara, koliko je na svih imao utjecaja Miljenko Smoje?
– Kako na kojeg pisca, rekla bih da taj neki duh grada koji je prepoznatljiv kod Smoje, a uspio se donekle održati, ima utjecaja i na današnje pisce, iako postoji opravdana sumnja da bi se Smoje da vidi današnji Split dobrovoljno vratio u grob.
* Gdje bi još u Hrvatskoj mogla živjeti osim, naravno, u Splitu?
– Volim Split, ali zadnjih godina i nije neki najsretniji izbor za življenje. Ljeti živim u Korčuli, u uvali malo izvan starog grada i to mi se sviđa, ali zime na otocima su nešto sasvim drugo.
* Koliko je okolina i obitelj bitna za tvoje stvaranje?
– Obitelj puno. Većinu dobrih stvari u životu dugujem njima. A okolina je matrica za pravljenje teksta. Za neku osobu koja se sudara sa stvarima, nit ih zaobilazi nit netaknuta prolazi kroz njih, koja je jednostavno odgovorna i nije statist u vlastitom životu, svaka je socijalna okolina neprijateljska, jer je u pravilu ograničavajuća i sputavajuća. Iz tog sudara pojedinca i stvari iz okoline, nastaje poticaj za stvaranje. Zato dobra umjetnost spašava svijet od pakla ravnodušnosti i važna je.
* Nedavno se pojavio tvoj roman “Adio kauboju”. U čemu je poanta romana?
– Prvi dio romana započinje grafitom: Stranče ovdje te zakon ne štiti, a drugi jednim citatom Stranglersa: Whatever happened to the heros? Mislim da se tu negdje, ako je ima, krije i poanta.
* Pišeš li još uvijek poeziju? Na čemu sad radiš?
– Sad ne pišem poeziju, pišem ljubić, ali ne baš kao Ana Žube. Preispitujem žanr ljubavnih klasika kroz suvremenu priču. Dakle, niš’ od romantike.
* Zašto te više nema među novinskim kolumnistima?
– To je bila moja odluka i sigurna sam da je ispravna. Mislim da moje usluge ne trebaju današnjim novinama. Ali pišem za Moderna vremena info, za Treći program hrvatskog radija, neke portale i časopise koji dijele moje interese…
* U četvrtom mjesecu gostuješ u zadarskoj Gradskoj knjižnici na manifestaciji “Zadar čita”?
– Da, već su me nekoliko puta pozivali u Zadar, ali nisam uspijevala doći, pa se baš veselim tome. Još uvijek znam sanjati kako se uz bedeme preko Relje spuštam prema Poluotoku, a to nije noćna mora, dapače, dobro je.
Biografija
Olja Savičević Ivančević rođena je 16.09.1974. u Splitu.
Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na zadarskom Filozofskom fakultetu.
Piše prozu, poeziju, eseje, kolumne. Autorica je više pjesničkih zbirki, knjige priča „Nasmijati psa“ (2006) te romana „Adio kauboju“ (2010).
Za rukopis „Nasmijati psa“ nagrađena je nagradom „Prozak“; dobitnica je prve nagrade „Ranko Marinković“ Večernjeg lista za kratku priču, te nagrade „Kiklop“ za najbolju zbirku poezije „Kućna pravila“ (2007).
Zbirka priča „Nasmijati psa“, osim u Hrvatskoj, objavljena je u Njemačkoj pod nazivom „Augustschnee“, te u Srbiji, Mađarskoj i Makedoniji.
Roman “Adio kauboju” paralelno je objavljen u Hrvatskoj i Srbiji, a uskoro izlazi i na njemačkom, španjolskom i makedonskom jeziku.
Prozni ulomci, priče, pjesme i eseji ove autorice prevedeni su na dvadesetak svjetskih jezika, uvrštavani u strane i domaće izbore i antologije.
Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!
klon
27. siječnja 2011. at 8:11
pih…kao i svaki splićanin mandrilo…moje je sve najbolje a tuđe ne valja ni pišljiva boba…kakav konzervativni primitivizam
Mirko
27. siječnja 2011. at 8:40
Ajde, nisu ni Zadrani bolji…nekulturni i zatucani.
mali
28. siječnja 2011. at 11:58
pa naravno da Bežigrad ne valja! Uvik ste bili i ostat ćete sluge! 😛
Kata
30. siječnja 2011. at 11:10
Napuši se k. !