Hrvatska
Seks s djetetom dopušten 40-godišnjaku
Prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile. Potvrđuje to i presuda zagrebačkog Županijskog suda koji je oslobodio policajca koji se upustio u seksualni odnos s djevojčicom.
Nekidan sa Županijskog suda u Zagrebu slobodan poput ptice išetao je D. G. (41), policajac iz Zagorja, gdje je (nepravomoćno) oslobođen optužaba za silovanje prošlog travnja. Premda je oštećenicu, k tomu sestru svoje partnerice, dirao po intimnim dijelovima tijela, oštećena je izjavila da se optuženog nije bojala, a kako nije dokazano da je policajac prijetio ili je prisiljavao na taj čin, obilježja kaznenog djela silovanja u konačnici nisu utvrđena.
Doista, stvar je legalna, čista kao suza, no zna li se da je oštećenica zapravo djevojčica od 14 godina i sedam mjeseci, teško je oteti se gorčini zbog ovakvog epiloga te mučne priče. Taj događaj vremenski se poklopio s raspravom Radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona koja se pozabavila i kaznenim djelima protiv spolne slobode te protiv braka, obitelji i mladeži. Tom prigodom otvoreno je i pitanje dobne granice za pristanak na spolni odnos koju je hrvatska legislativa postavila na 14 godina, što pojedine institucije smatraju neprimjerenim zalažući se da se 16 godina propiše kao dobna granica za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u odnos, po uzoru na praksu brojnih zemalja EU.
Ta delikatna tema s okruglog se stola odmah preselila u medije, pa se među suprotstavljenim mišljenjima moglo čuti i ono dr. Aleksandra Štulhofera, stručnjaka za sociologiju spolnosti, koji je bliži starom rješenju tvrdeći da “nije za to da zabranjujemo nešto što se teško može kontrolirati i sankcionirati”. Stoga je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić (koja se zalaže da se granica podigne na 16 godina) odmah reagirala na “aktualne napise u medijima koji bi mogli izazvati nesporazume i pogrešno razumijevanje ove inicijative u javnosti”.
“O ovoj temi treba javno raspravljati i dobro razjasniti o čemu je riječ. Nije, dakle, riječ o “zabrani seksa mlađima od 16 godina”, kao što se negdje moglo shvatiti. Javnost treba biti informirana da u Hrvatskoj, prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile.
Smatramo da je to područje koje omogućuje nekažnjeno spolno iskorištavanje i zlostavljanje djece i u kojem država mora osigurati djetetu veću zaštitu. Na žalost, u medijskim izvješćima najčešće nije spomenuto da je pritom riječ o pristanku djeteta na spolni odnos s odraslom osobom koja je od njega starija pet i više godina pa se stječe dojam da je riječ o upletanju u spolne odnose među vršnjacima”, tvrdi Mila Jelavić.
Mišljenje pravobraniteljice podržava i Sanja Cesar, psihologinja Centra za edukaciju, istraživanje i savjetovanje.
“Mladi ljudi nisu pripremljeni za ulazak u spolni život, a ovakav zakon dopušta da stariji muškarci zlorabe djevojčice. Djevojčice od 14 godina nisu dovoljno zrele da razumiju taj čin i posljedice i zato treba podići granicu. Isto tako, važno je razlikovati odnose sa starijim osobama i one među vršnjacima jer sam protiv toga da se međuvršnjački odnos kažnjava”, kaže psihologinja.
A mladi, koje je ovaj put, začudo, netko pitao za mišljenje, rekli su svoje o toj temi. Anketa provedena među 850 zagrebačkih srednjoškolaca pokazala je da njih čak 93 posto smatra dobnu granicu od 14 godina preniskom.
I ostali su rezultati iznad očekivanja: njih 48 posto traži da ta granica bude 16 godina, 19 posto traži da to bude 17 godina, a čak 14 posto misli da odluku o ulasku u spolni odnos mogu trezveno donijeti tek 18-godišnjaci. Evo što o tome misli njihova vršnjakinja iz Belišća Vedrana Vujnovac, učenica drugog razreda osječke Medicinske škole.
“Kada sam prije nekoliko dana razgovarala o toj temi sa svojom vršnjakinjom, složile smo se da je zakon koji određuje tako nisku dobnu granicu apsurdan i da ga treba mijenjati. Smatram da bi se granica trebala s četrnaeste godine pomaknuti na šesnaestu.
Dijete od 14 godina nije dovoljno zrelo za pristanak na spolni odnos s bilo kim, a kamoli na odnos s odraslom osobom. Naravno da će to učiniti zbog pritiska koji se na njega vrši. Osoba koja čini pritisak na to dijete treba i mora biti kažnjena”, kaže Vedrana Vujnovac.
Što kažu srednjoškolci
48 posto učenika trećih i četvrtih razreda zagrebačkih srednjih škola izjasnilo se da bi minimalna dob djeteta za pristanak na spolni odnos trebala biti 16 godina.
19 posto učenika u istoj anketi, u kojoj je sudjelovalo 850 srednjoškolaca, izjasnilo se da bi dobna granica za pristanak na spolni odnos trebala biti 17 godina.
14 posto učenika koji su sudjelovali u anketi smatra da bi dobna granica trebala biti znatno viša od one koju zagovara pravobraniteljica: 18 godina, tj. punoljetnost.
Dobna granica u europskim zemljama
12 Vatikan
13 Španjolska
14 Italija, Austrija, BiH, Bugarska, Srbija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Ukrajina, Portugal
15 Grčka, Češka, Danska, Francuska, Island, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska
16 Andora, Bjelorusija, Belgija, Finska, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Rusija, Švicarska, V. Britanija, Sj. Irska, Gibraltar
17 Cipar, Republika Irska
18 Malta, Turska
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa