Hrvatska
"Podučavanje" građana u EU koštat će 15 milijuna kuna
Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa bio je okosnica Vladine sjednice koja je sazvana samo i isključivo zbog rasprave o završetku hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Jadranka Kosor uvjerena je da će pregovori biti finalizirani do lipnja ove godine, odnosno do završetka mađarskog predsjedavanja Unijom. Potporu tom cilju izrazio je i mađarski premijer Viktor Orban koji je danas bio u Zagrebu.
Međutim, da bi se optimistične najave o završetku pregovora do ljeta ostvarile, potrebno je još uskladiti brojne propise s europskim zakonodavstvom. Najproblematičnije je i dalje Poglavlje 23 o pravosuđu. I sam je Orban upozorio Vladu da je čeka još dosta posla:
“Ožujak mora biti mjesec velikih uspjeha kako bi u travnju dobili datum za završetak pregovora”.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa, tvrdi Kosor, jedan je od ključnih za uređivanje pravne države u Hrvatskoj. Ovaj bi zakon, uvjerena je premijerka, trebao biti vrlo koristan alat u borbi protiv korupcije.
“Odlučili smo se na zakon koji daje čvrste okvire i zbog kojeg će se stvari mijenjati. Iako postoje snažna protivljenja, mi smo se odlučili na ovaj zakon koji jamči veći transparentnost i odgovornost dužnosnika”, tvrdi Kosor.
“Oni koji se žele baviti ovim poslom, morat će sve staviti na stol. Od dužnosnika se očekuje da će dati uvid ne samo u svoju imovinu već i u račune u bankama i općenito kompletnu imovinu. Ukoliko se utvrdi da je bilo koji ministar nešto zatajio, na njemu je da podnese ostavku”, rekla je Kosor. Zakon se, istaknula je premijerka, ne odnosi samo na političare, državne dužnosnike, već i na tvrtke u državnom vlasništvu kao i šefove uprava svih firmi u kojima je država većinski vlasnik.
Kosor se nada da će zakon već sutra biti na dnevnom redu Sabora. Ukoliko glasanje prođe bez poteškoća (a vjerojatno hoće), o svemu bi već za nekoliko dana mogli biti informirani u Bruxellesu. Znatan otpor novom zakonu došao je iz redova oporbenih političara. Oni smatraju da se prevelika ovlast daje članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koji neće dolaziti iz redova političara, ali će ih birati Sabor natpolovičnom većinom, što vladajućima opet omogućuje da izaberu podobne ljude.
Iz Kosoričine vlade, međutim, stiže poruka kako će novi zakon u potpunosti isključiti mogućnost da privatni interes dužnosnika postane važniji od interesa građana. Kazao je to ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je posebno naglasio da će Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa biti depolitizirano, a predsjednik Povjerenstva bit će diplomirani pravnik s iskustvom. Povjerenstvo će, u slučaju nepravilnosti, od dužnosnika moći zatražiti i ostavku, za razliku od tijela koje je do sada obavljalo tu funkciju, a koje nije na raspolaganju imalo gotovo nikakve načine sankcioniranja političara kojima se utvrdi sukob interesa.
Nakon što se reforme provedu i pregovori s EU se privedu kraju, idući važni korak je uvjeravanje građana da u Uniji leži budućnost Hrvatske. Gordan Jandroković uvjeren je da će Hrvatska ove godine potpisati ugovor o pristupanju. Međutim, nakon toga tek treba provesti referendum na kojem će se Hrvati izjasniti žele li ući u EU. Vlada je stoga najavila informiranje građana o pogodnostima koje donosi članstvo u Uniji.
“Građane najviše zanima kako će pristupanje EU utjecati na njihov svakodnevni život”, rekao je Jandroković. Vlada će zbog toga u kampanju informiranja javnosti o EU potrošiti 15 milijuna kuna.
Na sjednici Vlade bio je i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, koji je naglasio da je izuzetno bitno što skorije pokrenuti informacijsku kampanju. Direktna komunikacija s građanima u kojoj će biti realno izložene prednosti EU zbog kojih Hrvatska već godinama pokušava postati članica izuzetno je bitna, kaže Drobnjak. “Važno je da poruka bude jasna, a još važnije da informacija bude točna. U zadnje vrijeme izloženi smo informacijama koje nisu točne, poput one da će naše teritorijalno more biti otvoreno za zemlje članice EU. Naše more ostat će naše more”, tvrdi glavni pregovarač.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa