Hrvatska
Mišlov: "Ovakvom ribarskom politikom mogli bi ostati bez ribe i ribara"
U prostorijama HNS-a održana je konferencija za novinare na kojoj su o problemima u ribarstvu govorili Zvonko Mišlov, predsjednik ŽO HNS-a Zadar i dogradonačelnik grada Šibenika Petar Baranović, koje je nekoć bio predsjednik strukovnog sindikata ribara.
– Uloga Zadarske županije u ribarstvu je pozitivna. Istaknuo bih koncesije za marikulturu, ribarske luke, gatove… Ribarstvo je rijetka djelatnost koja ima veći izvoz nego uvoz, započeo je Mišlov.
– Međutim, puno je tu problema. Ne postoji mreža iskrcajnih luka duž Hrvatske obale, ribari su nedovoljno informirani o zakonskoj regulativi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, cijena otkupa ribe u EU znatno je veća (30-100%) u odnosu na otkup ribe u Hrvatskoj, počeo je s problemima Mišlov.
Naglasio je kako je ulovna kvota tuna za Hrvatsku 40 vagona, a ribari su prije 20, 30 godina lovili i do 200 vagona.
– Mislimo da kvota ne bi trebala biti manja od 100 vagona, odnosno trebala bi biti fluktuirajuća ovisno o količini tuna u Jadranskom moru.
Mišlov je rkao kako je potrebno odvojiti probleme poslodavaca u ribarstvu, obrtnika i samih ribara.
– Činjenica jest da je običan ribar prije 25 godina živio bolje uz dvostruko manji ulov, mnogi ribari gradili su kuće, školovali djecu, a danas to ne mogu. Socijalna zaštita ribara nekada je bila kvalitetna, a danas je gotovo nikakva. Oni ribari koji su otišli u mirovinu prema starom Mirovinskom invalidskom zakonu danas imaju “iznadprosiječne” mirovine, a budući ribarski umirovljenici bit će socijalni slučajevi, nastavio je Mišlov.
– Mali tradicionalni ribolov za otočane treba zadržati kao jedne od mjera za zaustavljanje snažne depopulacije otočana, a ne ga ograničiti samo na socijalne slučajeve. Tradicionalni ribolov je praktički škola ribarstva za široku bazu mlade populacije.
Mišlov je zaključio govoreći o ZERP-u:
– O ZERP-u i Gospodarskom pojasu HDZ je jedno govorio 2003. godine, a drugo sada kada je na vlasti. Govorili su za ZERP da ne znaju da li je to ptica ili kokoš, HSS je inzistirao na proglašenju ZERPA-a, a sada šute. Ovakvom ribarskom politikom ostali smo bez kokoši i ptice, a mogli bi i bez ribara i ribe.
Petar Baranović i sam je ribar sa 20-godišnjim iskustvom te je vrlo dobro upoznat sa svim problemima. Bio je i jedan od onih ljudi koji su nekoć zastupali hrvatske ribare. Baranović je naglasio kako nedavni mirni prosvjedi ribara nisu bili čin obijesti i da nažalost u najgorim trenucima dolazi na naplatu krivo vođenje politike ribarstva koja se vodi posljednjih 15, 20 godina.
– U zadnjih par godina ekonomska računica u ribarstvu bila je nategnuta, a sada imamo još 30% pada prihoda i jasno je da je situacija i više no zabrinjavajuća. Od tog posla živi puno obitelji u Hrvatskoj, rekao je Baranović.
On rješenje vidi u poduzimanju dvije vrste mjera, strateških i trenutnih koje mogu olakšati ljudima sadašnju situaciju. Posebno je naglasio problem poskupljenja plavog diesela što utječe uvelike na poslovanje.
– Ribare treba osloboditi nameta, primejrice prireza, Vlada mora znati da se treba raditi kontinuirano, a ne na mahove, upozorio je Baranović.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
UKLJUČEN METEOALARM / Za vikend obilni pljuskovi, snijeg i orkanska bura!